TURIZAM - KUMULATIVNI PODACI¹⁾

Razdoblje od siječnja do ožujka 2001.

U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do ožujka 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., ostvareno za 8% više dolazaka turista u sve smještajne objekte i za 6% više noćenja.

Turisti su ostvarili 863 969 noćenja: od čega su 55,6% ostvarili domaći turisti, a 44,4% strani turisti. U razdoblju od siječnja do ožujka 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., noćenja domaćih turista veća su za 4%, dok su noćenja stranih turista veća za 9%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Austrije (15,8%), Italije (14,9%), Njemačke (14,2%), Slovenije (9,4%), Bosne i Hercegovine (9,2%), Velike Britanije (5,3%), SAD-a (3,5%), Mađarske (3,2%), Francuske (2,2%) i Nizozemske (1,9%), tj. ukupno navedene zemlje 79,6%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj - ožujak 2001.
	siječanj - ožujak		indeksi I - III. 2001. I - III. 2000.	siječanj - ožujak		indeksi I - III. 2001. I - III. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	299 019	324 103	108	812 890	863 969	106	100,0	2,7
Domaćih turista	175 624	183 250	104	462 060	480 392	104	55,6	2,6
Stranih turista	123 395	140 853	114	350 830	383 577	109	44,4	2,7

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj - ožujak 2001.
	siječanj - ožujak		Indeksi I - III. 2001. I - III. 2000.	siječanj - ožujak		indeksi I - III. 2001. I - III. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	123 395	140 853	114	350 830	383 577	109	100,0	2,7
Austrija	15 257	18 911	124	50 224	60 663	121	15,8	3,2
Belgija	965	1 106	115	3 053	2 737	90	0,7	2,5
Bjelorusija	155	173	112	1 211	839	69	0,2	4,8
Bosna i Hercegovina	13 028	12 694	97	38 766	35 414	91	9,2	2,8
Bugarska	594	1 062	179	1 416	2 078	147	0,5	2,0
Češka	2 301	2 355	102	7 244	6 429	89	1,7	2,7
Danska	959	576	60	3 543	1 438	41	0,4	2,5
Estonija	64	19	30	236	61	26	0,0	3,2
Finska	533	318	60	1 303	704	54	0,2	2,2
Francuska	3 966	3 701	93	7 103	8 355	118	2,2	2,3
Grčka	342	590	173	1 011	4 145	410	1,1	7,0
Irska	355	465	131	1 059	1 236	117	0,3	2,7
Island	180	70	39	569	147	26	0,0	2,1
Italija	19 731	25 984	132	46 309	57 246	124	14,9	2,2
Izrael	352	332	94	977	770	79	0,2	2,3
Jugoslavija	551	1 073	195	1 596	2 499	157	0,7	2,3
Letonija	15	8	53	24	12	50	0,0	1,5
Litva	83	171	206	396	406	103	0,1	2,4
Luksemburg	198	75	38	419	140	33	0,0	1,9
Mađarska	3 047	4 444	146	9 829	12 457	127	3,2	2,8
Makedonija	1 594	1 647	103	3 213	3 783	118	1,0	2,3
Nizozemska	3 872	4 120	106	5 491	7 200	131	1,9	1,7
Norveška	1 678	674	40	3 973	1 578	40	0,4	2,3
Njemačka	14 187	18 727	132	45 291	54 501	120	14,2	2,9
Poljska	2 125	2 045	96	7 647	5 543	72	1,4	2,7
Portugal	271	165	61	804	409	51	0,1	2,5
Rumunjska	1 018	1 752	172	2 078	4 131	199	1,1	2,4
Rusija	1 052	993	94	4 761	4 166	88	1,1	4,2
Slovačka	911	919	101	2 678	2 469	92	0,6	2,7
Slovenija	11 668	12 766	109	37 392	36 209	97	9,4	2,8
Španjolska	2 315	1 519	66	5 612	3 492	62	0,9	2,3
Švedska	1 382	1 012	73	4 412	2 743	62	0,7	2,7
Švicarska	2 417	1 889	78	4 179	3 668	88	1,0	1,9
Turska	647	650	100	1 406	1 384	98	0,4	2,1
Ukrajina	266	192	72	1 134	690	61	0,2	3,6
Velika Britanija	5 052	5 150	102	18 311	20 239	111	5,3	3,9
Ostale europske zemlje	591	1 208	204	1 784	2 550	143	0,7	2,1
Australija	417	588	141	1 219	1 269	104	0,3	2,2
Japan	996	1 343	135	1 762	2 960	168	0,8	2,2
Kanada	1 440	1 888	131	3 168	4 528	143	1,2	2,4
Novi Zeland	78	87	112	128	231	180	0,1	2,7
SAD	5 073	5 080	100	13 011	13 317	102	3,5	2,6
Ostale izvaneuropske zemlje	1 669	2 312	139	5 088	8 741	172	2,3	3,8

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	siječanj - ožujak		indeksi I - III. 2001. I - III. 2000.	siječanj - ožujak		indeksi I - III. 2001. I - III. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	2 079	3 178	153	4 392	6 930	158
Domaćih turista	166	246	148	197	380	193
Stranih turista	1 913	2 932	153	4 195	6 550	156

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 7 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak