BROJ I STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U OŽUJKU 2002.
|
U Priopćenju Broj i struktura
poslovnih subjekata, koje se od 1999. godine objavljuje tromjesečno i u
dvojezičnoj verziji, izmijenjen je sadržaj podataka tako da su podaci o broju
registriranih pravnih osoba iz Registra poslovnih subjekata, koji vodi
Državni zavod za statistiku, dopunjeni podacima registara i administrativnih
evidencija drugih državnih institucija, kao što su Registar poreznih
obveznika, Registar računa pravnih osoba platnog prometa, Registar aktivnih
osiguranika mirovinskog osiguranja i sl. Promjena sadržaja Priopćenja izvršena
je radi što boljega razumijevanja podataka o broju i strukturi poslovnih
subjekata, a povezivanjem je omogućeno da se pravne osobe iskažu prema
aktivnosti, veličini, obliku vlasništva, te da se ovi podaci dopune podacima
o obrtu i slobodnim zanimanjima. |
1. POSLOVNI
SUBJEKTI, U OŽUJKU 2002.
|
|
Registrirane |
Aktivni |
Udio aktivnih |
|
|
|
|
|
Ukupno
|
197 245 |
85 277 |
43,2 |
|
|
|
|
|
|
Trgovačka društva |
69 294 |
57 523 |
83,0 |
|
|
|
|
|
|
Poduzeća i zadruge |
89 917 |
17 792 |
19,8 |
|
|
|
|
|
|
Ustanove, tijela, udruge i organizacije |
38 034 |
9 962 |
26,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Subjekti u obrtu i |
- |
89 967 |
- |
Usporedba
broja pravnih osoba u registru DZS-a u odnosu na broj aktivnih pravnih osoba
u administrativnim registrima pokazuje da je udio aktivnih pravnih osoba
manji od polovine i iznosi 43,2%. Kod trgovačkih društava ova je razlika najmanja jer se
radi o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o
onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Njihov udio prema
aktivnosti ukazuje da ih ipak oko 17% nije aktivno. Poduzeća i zadruge jesu skupina subjekata s najvećom apsolutnom razlikom, koja se uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima i koji će nakon okončanja ovoga postupka biti brisani iz Registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko 18 000, postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkih društava. U skupini ustanova, tijela, udruga, društava i organizacija razlika
između dva podatka nije posljedica neaktivnosti tih subjekata kao u
prethodnim skupinama. Upis u Registar Državnog zavoda za statistiku za ovu
vrstu subjekata različit je u odnosu na njihovo vođenje u administrativnim
registrima, npr. Registar Državnog zavoda za statistiku upisuje svako tijelo
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pojedinačno, a
administrativni registri se kod vođenja rukovode računima preko kojih se
odvija poslovanje ovih jedinica. Podatak
o broju subjekata obrta i slobodnih zanimanja odnosi se na broj samostalnih
poduzetnika koji zapošljavaju ili ne zapošljavaju zaposlenike i na broj osoba
koje obavljaju profesionalnu djelatnost, prema evidencijama mirovinskog
osiguranja. |

2. STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA AKTIVNOSTI
I PODRUČJIMA NKD-a U OŽUJKU 2002.
|
|
Pravne osobe |
Aktivne pravne
osobe |
Obrt i |
||||
|
registrirani |
struktura |
aktivni |
struktura |
profitne |
neprofitne |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
197
245 |
100 |
85
277 |
100 |
75
315 |
9
962 |
89
967 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda,
lov i šumarstvo |
3
330 |
1,7 |
1
564 |
1,8 |
1
562 |
2 |
898 |
|
B Ribarstvo |
536 |
0,3 |
221 |
0,3 |
221 |
- |
1
609 |
|
C Rudarstvo
i vađenje |
265 |
0,1 |
169 |
0,2 |
169 |
- |
27 |
|
D Prerađivačka
industrija |
19
241 |
9,8 |
10
827 |
12,7 |
10
814 |
13 |
11
354 |
|
E Opskrba
električnom energijom, |
187 |
0,1 |
159 |
0,2 |
158 |
1 |
1 |
|
F Građevinarstvo |
11
909 |
6,0 |
6
622 |
7,8 |
6
611 |
11 |
9
472 |
|
G Trgovina
na veliko i na malo; |
83
376 |
42,3 |
33
670 |
39,5 |
33
567 |
103 |
20
567 |
|
H Hoteli i
restorani |
6
312 |
3,2 |
2
940 |
3,4 |
2
895 |
45 |
12
433 |
|
I Prijevoz,
skladištenje i veze |
9
008 |
4,6 |
4
323 |
5,1 |
4
301 |
22 |
9
413 |
|
J Financijsko
posredovanje |
1
557 |
0,8 |
964 |
1,1 |
962 |
2 |
463 |
|
K Poslovanje
nekretninama, |
20
118 |
10,2 |
11
860 |
13,9 |
11
788 |
72 |
8
647 |
|
L Javna
uprava i obrana; obvezno |
2
188 |
1,1 |
1
036 |
1,2 |
8 |
1
028 |
4 |
|
M Obrazovanje |
2
863 |
1,5 |
2
274 |
2,7 |
518 |
1
756 |
73 |
|
N Zdravstvena
zaštita i socijalna skrb |
2
548 |
1,3 |
1
250 |
1,5 |
171 |
1
079 |
5
911 |
|
O Ostale
društvene, socijalne i |
33
750 |
17,1 |
7
397 |
8,7 |
1
570 |
5
827 |
7
796 |
|
P Privatna
kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
427 |
|
Q Izvanteritorijalne
organizacije |
57 |
0,0 |
1 |
0,0 |
- |
1 |
- |
|
Nepoznato |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
872 |
|
Podaci o strukturi poslovnih
subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine, kako
registriranih tako i aktivnih, subjekata otpada na četiri područja
djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih
42,3% i aktivnih 39,5%, Prerađivačka industrija s udjelom registriranih 9,8%
i aktivnih 12,7%, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s
udjelom registriranih 10,2% i aktivnih 13,9% i Ostale društvene, socijalne i
osobne uslužne djelatnosti kod kojih je razlika udjela registriranih (17,1%)
i aktivnih (8,7%) najveća. Udio profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 88,3% i njihova struktura po djelatnostima pokazuje da ih je 90% zastupljeno u pet područja djelatnosti, sa sljedećim redoslijedom učestalosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (44,6%), Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (15,7%), Prerađivačka industrija (14,4%), Građevinarstvo (8,8%) i Prijevoz, skladištenje i veze s udjelom 5,7%. Udio neprofitnih aktivnih subjekata
je 11,7% i više od polovine njih nalazi se u djelatnosti Ostale društvene,
socijalne i osobne uslužne djelatnosti, a preostala polovina raspoređena je
na Obrazovanje (17,6%), Zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (10,8%) i Javnu
upravu i obranu; obvezno socijalno osiguranje (10,3%). Struktura po djelatnostima poslovnih
subjekata obrta i slobodnih zanimanja bitno je ujednačenija u odnosu na
strukturu pravnih osoba. Iako je i ovdje najučestalija djelatnost Trgovina na
veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu
uporabu i kućanstvo, njezin je udio ipak svega nešto veći od jedne petine, a
uz Trgovinu još četiri djelatnosti pokrivaju dvije trećine ukupnih subjekata. |

djelatnosti
|
Područja
djelatnosti po NKD-u |
|
A
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
|
B
Ribarstvo |
|
C
Rudarstvo i vađenje |
|
D
Prerađivačka industrija |
|
E
Opskrba električnom energijom, plinom
i vodom |
|
F
Građevinarstvo |
|
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila |
|
H
Hoteli i restorani |
|
I
Prijevoz, skladištenje i veze |
|
J
Financijsko posredovanje |
|
K
Poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i poslovne usluge |
|
L
Javna uprava i obrana, obvezno
socijalno osiguranje |
|
M
Obrazovanje |
|
N
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
|
O
Ostale društvene, socijalne i osobne
uslužne djelatnosti |
|
P
Privatna kućanstva sa zaposlenim
osobljem |
|
O
Izvanteritorijalne organizacije i
tijela |
3. STRUKTURA AKTIVNIH PRAVNIH OSOBA PREMA OBLICIMA VLASNIŠTVA I
PODRUČJIMA NKD-a
U OŽUJKU 2002.
|
|
Ukupno |
Oblici
vlasništva |
|||||||||
|
državno |
privatno |
zadružno |
mješovito |
nema vlasništva |
|||||||
|
broj |
udio |
broj |
udio |
broj |
udio |
broj |
udio |
broj |
udio |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
85
277 |
1
139 |
1,3 |
71
272 |
83,6 |
733 |
0,9 |
2
179 |
2,6 |
9
954 |
11,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1
564 |
45 |
2,9 |
1
136 |
72,6 |
272 |
17,4 |
109 |
7,0 |
2 |
0,1 |
|
B Ribarstvo |
221 |
5 |
2,3 |
198 |
89,6 |
11 |
5,0 |
7 |
3,2 |
- |
- |
|
C Rudarstvo i vađenje |
169 |
7 |
4,1 |
141 |
83,4 |
3 |
1,8 |
18 |
10,7 |
- |
- |
|
D Prerađivačka industrija |
10
827 |
229 |
2,1 |
9
909 |
91,5 |
56 |
0,5 |
620 |
5,7 |
13 |
0,1 |
|
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom |
159 |
118 |
74,2 |
33 |
20,8 |
- |
- |
7 |
4,4 |
1 |
0,6 |
|
F Građevinarstvo |
6
622 |
96 |
1,4 |
6
289 |
95,0 |
59 |
0,9 |
167 |
2,5 |
11 |
0,2 |
|
G Trgovina na veliko i na malo; |
33
670 |
148 |
0,4 |
32
718 |
97,2 |
110 |
0,3 |
591 |
1,8 |
103 |
0,3 |
|
H Hoteli i restorani |
2
940 |
67 |
2,3 |
2
643 |
89,9 |
4 |
0,1 |
181 |
6,2 |
45 |
1,5 |
|
I Prijevoz, skladištenje i veze |
4
323 |
92 |
2,1 |
4
078 |
94,3 |
10 |
0,2 |
121 |
2,8 |
22 |
0,5 |
|
J Financijsko posredovanje |
964 |
32 |
3,3 |
711 |
73,8 |
181 |
18,8 |
38 |
3,9 |
2 |
0,2 |
|
K Poslovanje nekretninama, |
11
860 |
160 |
1,3 |
11
374 |
95,9 |
24 |
0,2 |
230 |
1,9 |
72 |
0,6 |
|
L Javna uprava i obrana; |
1
036 |
1 |
0,1 |
9 |
0,9 |
- |
- |
- |
- |
1
026 |
99,0 |
|
M Obrazovanje |
2
274 |
4 |
0,2 |
508 |
22,3 |
- |
- |
7 |
0,3 |
1
755 |
77,2 |
|
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
1
250 |
18 |
1,4 |
128 |
10,2 |
- |
- |
28 |
2,2 |
1
076 |
86,1 |
|
O Ostale društvene, socijalne i |
7
397 |
117 |
1,6 |
1
397 |
18,9 |
3 |
0,0 |
55 |
0,7 |
5
825 |
78,7 |
|
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Q Izvanteritorijalne organizacije |
1 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
1 |
100,0 |

Struktura aktivnih pravnih osoba
prema oblicima vlasništva ukazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik u
kojem se nalazi 83,6% subjekata, u državnom je vlasništvu 1,3% subjekata, u
mješovitom 2,6%, u zadružnom svega 0,9% a za 11,7% pravnih osoba vlasništvo
se ne prati. Struktura vlasništva prema
djelatnostima ukazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji
u uslužnim djelatnostima, npr. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih
vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom 97,2%,
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom 95,9%,
Prijevoz skladištenje i veze s udjelom 94,3%. Približno isti udjel ovog
oblika vlasništva od proizvodnih djelatnosti ima Građevinarstvo - 95,0%,
Prerađivačka industrija - 91,5% i Ribarstvo - 89,6%. |
4. AKTIVNE PRAVNE
OSOBE PREMA BROJU ZAPOSLENIH U OŽUJKU 2002.
|
|
Ukupno |
Broj zaposlenih |
|||||
|
0 |
1 - 9 |
10 - 49 |
50 - 249 |
250 - 499 |
500 i više |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
85
277 |
31
780 |
43
725 |
7
081 |
2
239 |
262 |
190 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1
564 |
614 |
719 |
143 |
76 |
5 |
7 |
|
B Ribarstvo |
221 |
84 |
106 |
27 |
3 |
1 |
- |
|
C Rudarstvo i vađenje |
169 |
75 |
55 |
24 |
13 |
1 |
1 |
|
D Prerađivačka industrija |
10
827 |
3
302 |
5
525 |
1
224 |
568 |
117 |
91 |
|
E Opskrba električnom energijom, |
159 |
28 |
21 |
43 |
55 |
8 |
4 |
|
F Građevinarstvo |
6
622 |
2
049 |
3
558 |
815 |
171 |
15 |
14 |
|
G Trgovina na veliko i na malo; |
33
670 |
11
590 |
19
763 |
2
017 |
251 |
30 |
19 |
|
H Hoteli i restorani |
2
940 |
1
178 |
1
347 |
286 |
107 |
14 |
8 |
|
I Prijevoz, skladištenje i veze |
4
323 |
1
448 |
2
511 |
251 |
84 |
11 |
18 |
|
J Financijsko posredovanje |
964 |
299 |
545 |
66 |
38 |
9 |
7 |
|
K Poslovanje nekretninama, |
11
860 |
3
773 |
7
425 |
542 |
101 |
12 |
7 |
|
L Javna uprava i obrana; |
1
036 |
64 |
491 |
345 |
109 |
19 |
8 |
|
M Obrazovanje |
2
274 |
290 |
509 |
914 |
550 |
9 |
2 |
|
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
1
250 |
712 |
255 |
215 |
66 |
2 |
- |
|
O Ostale društvene, socijalne i |
7
397 |
6
273 |
895 |
169 |
47 |
9 |
4 |
|
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Q Izvanteritorijalne organizacije |
1 |
1 |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Promatramo
li strukturu aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, uočljivo je da
najveći udio (51,3%) imaju subjekti s jednim do devet zaposlenih, zatim 37,3%
subjekata nema zaposlenih, 8,3% je onih s 10 do 49 zaposlenih, a udio srednje
velikih subjekata s 50 do 249 zaposlenih je 2,6%,
dok svega 0,5% otpada na velike subjekte s više od 250 zaposlenih. Uočljivo
je, također, da ravnomjerniju strukturu prema djelatnostima imaju srednje
veliki i veliki subjekti u odnosu na male. Mali su subjekti najbrojniji u
djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i
motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo u kojoj se udio izrazito
smanjuje u odnosu na veličinu subjekata. Srednje veliki subjekti
najzastupljeniji su u Prerađivačkoj industriji s udjelom 25,4%; u tom se
području nalazi i 47,9% velikih subjekata. |
5. TRGOVAČKA DRUŠTVA PREMA
PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA I AKTIVNOSTI U OŽUJKU 2002.
|
|
Pravno
ustrojbeni oblici |
|||||||||||||||
|
ukupno |
dionička
društva |
društva s |
komanditna |
javna |
glavne podružnice |
ostali pravno |
|
|||||||||
|
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Ukupno |
69
294 |
57
523 |
2
076 |
1
967 |
66
698 |
55
191 |
100 |
80 |
160 |
126 |
187 |
133 |
73 |
26 |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1
272 |
1
043 |
95 |
90 |
1
167 |
947 |
3 |
1 |
6 |
4 |
- |
- |
1 |
1 |
||
|
B Ribarstvo |
207 |
176 |
11 |
11 |
196 |
165 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
|
C Rudarstvo i vađenje |
181 |
150 |
18 |
18 |
162 |
131 |
- |
- |
- |
- |
1 |
1 |
- |
- |
||
|
D Prerađivačka industrija |
9
650 |
8
351 |
733 |
701 |
8
883 |
7
626 |
4 |
3 |
9 |
6 |
18 |
15 |
3 |
- |
||
|
E Opskrba električnom energijom, |
163 |
152 |
8 |
7 |
154 |
144 |
1 |
1 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
|
F Građevinarstvo |
6
320 |
5
258 |
215 |
202 |
6
042 |
5
008 |
2 |
2 |
7 |
6 |
53 |
40 |
1 |
- |
||
|
G Trgovina na veliko i na malo; |
31
174 |
25
116 |
339 |
315 |
30
737 |
24
739 |
13 |
10 |
23 |
13 |
60 |
38 |
2 |
1 |
||
|
H Hoteli i restorani |
3
058 |
2
418 |
194 |
187 |
2
855 |
2
227 |
- |
- |
3 |
- |
6 |
4 |
- |
- |
||
|
I Prijevoz, skladištenje i veze |
3
966 |
3
302 |
98 |
92 |
3
845 |
3
192 |
1 |
1 |
6 |
6 |
14 |
9 |
2 |
2 |
||
|
J Financijsko posredovanje |
788 |
679 |
129 |
123 |
649 |
550 |
1 |
1 |
- |
- |
3 |
1 |
6 |
4 |
||
|
K Poslovanje nekretninama, |
10
250 |
9
005 |
169 |
160 |
9
863 |
8
675 |
74 |
60 |
101 |
87 |
28 |
21 |
15 |
2 |
||
|
L Javna uprava i obrana; |
10 |
8 |
4 |
3 |
6 |
5 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
|
M Obrazovanje |
454 |
406 |
3 |
3 |
450 |
402 |
- |
- |
1 |
1 |
- |
- |
- |
- |
||
|
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
152 |
140 |
17 |
16 |
135 |
124 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
|
O Ostale društvene, socijalne i |
1
649 |
1
319 |
43 |
39 |
1
554 |
1
256 |
1 |
1 |
4 |
3 |
4 |
4 |
43 |
16 |
||
|
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
|
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
||
U strukturi
trgovačkih društava, prema pravno ustrojbenim oblicima, izrazito prevladava
oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio čak 96,3%
registriranih i 95,9% aktivnih. Dioničko društvo je prema brojnosti drugi
oblik na koji otpada 3,0% registriranih i 3,4% aktivnih, a svi ostali oblici
trgovačkih društava čine preostalih 0,7%. |
6. REGISTRIRANE NEPROFITNE
PRAVNE OSOBE PREMA AKTIVNOSTI I PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA
U OŽUJKU 2002.
|
|
Ukupno |
Udio |
Grupe pravno
ustrojbenih oblika |
||
|
udruge,
ustanove, |
tijela državne |
neusklađeni |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
38
034 |
26,2 |
35
789 |
1
563 |
682 |
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
15 |
13,3 |
5 |
- |
10 |
|
B Ribarstvo |
1 |
- |
- |
- |
1 |
|
C Rudarstvo i vađenje |
2 |
- |
- |
- |
2 |
|
D Prerađivačka industrija |
93 |
14,0 |
15 |
- |
78 |
|
E Opskrba električnom energijom, |
3 |
33,3 |
1 |
- |
2 |
|
F Građevinarstvo |
81 |
13,6 |
7 |
- |
74 |
|
G Trgovina na veliko i na malo; |
168 |
61,3 |
147 |
- |
21 |
|
H Hoteli i restorani |
54 |
83,3 |
42 |
- |
12 |
|
I Prijevoz, skladištenje i veze |
35 |
62,9 |
29 |
- |
6 |
|
J Financijsko posredovanje |
4 |
50,0 |
4 |
- |
- |
|
K Poslovanje nekretninama, |
126 |
57,1 |
86 |
- |
40 |
|
L Javna uprava i obrana; |
2
177 |
47,2 |
599 |
1
563 |
15 |
|
M Obrazovanje |
2
021 |
86,9 |
1
722 |
- |
299 |
|
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
2
327 |
46,4 |
2
270 |
- |
57 |
|
O Ostale društvene, socijalne i |
30
870 |
18,9 |
30
805 |
- |
65 |
|
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Q Izvanteritorijalne organizacije |
57 |
1,8 |
57 |
- |
- |
|
Struktura registriranih neprofitnih pravnih
osoba prema vrstama pravno ustrojbenih oblika pokazuje da 94,1% čine udruge,
ustanove, udruženja, fondovi i slične organizacije; 4,1% odnosi se na tijela
državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
a preostalih 1,8% predstavlja neusklađene subjekte. Promatramo
li njihovu aktivnost, uočit ćemo da je svega nešto više od jedne četvrtine
(26,2%) aktivnih. Njihova struktura po djelatnostima pokazuje da su ovo
subjekti iz četiri područja djelatnosti: Ostale društvene, socijalne i osobne
uslužne djelatnosti, gdje ih je registrirano čak 81,2% s udjelom aktivnih
svega 18,9%; Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, gdje ih je
registrirano 5,7%, od čega je 47,2% aktivnih; Zdravstvena zaštita i socijalna
skrb sa sličnim udjelom registriranih i aktivnih te Obrazovanje sa svega 5,3%
registriranih, ali s najvećim udjelom aktivnih (86,9%). |
7. STRUKTURA
POSLOVNIH SUBJEKATA PO ŽUPANIJAMA U OŽUJKU 2002.
|
Županija |
Registrirane |
Trgovačka
društva |
Poduzeća i
zadruge |
Registrirane
ustanove, |
Subjekti u
obrtu i |
||
|
registrirana |
aktivna |
registrirani |
aktivni |
||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Republika Hrvatska |
197
245 |
69
294 |
57
523 |
89
917 |
17
792 |
38
034 |
89 967 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
I. Zagrebačka |
12
272 |
3
698 |
3
109 |
6
537 |
1
734 |
2
037 |
6
188 |
|
II. Krapinsko-zagorska |
3
693 |
985 |
852 |
1
537 |
397 |
1
171 |
2
939 |
|
III. Sisačko-moslavačka |
5
063 |
1
001 |
874 |
2
207 |
751 |
1
855 |
2
371 |
|
IV. Karlovačka |
4
461 |
1
591 |
1
394 |
1
561 |
228 |
1
309 |
2
469 |
|
V. Varaždinska |
5
775 |
2
234 |
1
924 |
1
968 |
352 |
1
573 |
3
141 |
|
VI. Koprivničko-križevačka |
3
560 |
1
327 |
1
099 |
1
080 |
137 |
1
153 |
1
783 |
|
VII. Bjelovarsko-bilogorska |
3
971 |
1
525 |
1
217 |
1
088 |
63 |
1
358 |
1
889 |
|
VIII. Primorsko-goranska |
16
078 |
6
283 |
5
204 |
6
963 |
1
407 |
2
832 |
8
482 |
|
IX. Ličko-senjska |
1
588 |
496 |
425 |
476 |
92 |
616 |
917 |
|
X. Virovitičko-podravska |
2
211 |
744 |
631 |
559 |
66 |
908 |
1
329 |
|
XI. Požeško-slavonska |
2
448 |
660 |
579 |
1
032 |
186 |
756 |
1
101 |
|
XII. Brodsko-posavska |
4
268 |
1
327 |
1
063 |
1
674 |
266 |
1
267 |
3
075 |
|
XIII. Zadarska |
5
767 |
1
615 |
1
377 |
2
766 |
472 |
1
386 |
3
740 |
|
XIV. Osječko-baranjska |
8
492 |
4
255 |
3
355 |
1
414 |
257 |
2
823 |
4
120 |
|
XV. Šibensko-kninska |
4
199 |
1
199 |
1
026 |
2
022 |
338 |
978 |
2
167 |
|
XVI. Vukovarsko-srijemska |
3
608 |
1
633 |
1
181 |
520 |
104 |
1
455 |
2
853 |
|
XVII. Splitsko-dalmatinska |
25
005 |
7
932 |
6
751 |
13
632 |
1
365 |
3
441 |
9
903 |
|
XVIII. Istarska |
13
485 |
5
195 |
4
418 |
6
252 |
1
003 |
2
038 |
7
537 |
|
XIX. Dubrovačko-neretvanska |
4
969 |
1
851 |
1
634 |
1
660 |
347 |
1
458 |
2
433 |
|
XX. Međimurska |
4
325 |
1
573 |
1
373 |
1
753 |
563 |
999 |
1
950 |
|
Grad Zagreb |
62
007 |
22
170 |
18
037 |
33
216 |
7
664 |
6 621 |
19
580 |
|
Podaci o
teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini
pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih
subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu, dok je udio Grada
Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno manji i iznosi 21,8%.
Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih
i pravnih i fizičkih osoba s udjelima 12,7%, odnosno 11,0%. Još tri županije imaju više od 5% udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (8,2%), Istarska (6,8%) i Zagrebačka (6,2%). Isti je redoslijed ovih županija i kod broja fizičkih osoba. Teritorijalna
struktura aktivnih trgovačkih društava, poduzeća i zadruga ipak je različita
u odnosu na strukturu registriranih. Tako je, na primjer, udio Grada Zagreba
u skupinama ovih subjekata kod registriranih 32,0%, a kod aktivnih 31,4%, dok
je udio po brojnosti druge županije Splitsko-dalmatinske u aktivnima veći
(11,7%) nego u registriranim subjektima (11,4%). |
8. OSNIVANJE,
BRISANJE I USKLAĐENJE REGISTRIRANIH PRAVNIH OSOBA U 2001. I 2002.
|
|
2001. |
2002. |
|||
|
|
I. tromjesečje |
II. tromjesečje |
III. tromjesečje |
IV. tromjesečje |
I. tromjesečje |
|
|
|
|
|
|
|
|
Osnivanje |
1 741 |
1 498 |
1 250 |
1 653 |
1
900 |
|
od toga: |
|
|
|
|
|
|
trgovačka društva |
1 088 |
1 001 |
823 |
1 119 |
1
273 |
|
ostali |
653 |
497 |
427 |
534 |
627 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Brisanje |
776 |
1 376 |
407 |
145 |
233 |
|
od toga: |
|
|
|
|
|
|
poduzeća |
613 |
1 206 |
207 |
43 |
92 |
|
trgovačka društva |
61 |
123 |
77 |
80 |
105 |
|
ostalo |
102 |
47 |
123 |
22 |
36 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Usklađenja prema Zakonu
o |
923 |
860 |
548 |
706 |
2
436 |
|
Podaci o promjenama
registriranih subjekata, raspoređeni u tri skupine: osnivanje, brisanje i
usklađenje, pokazuju da se u naznačenom razdoblju povećava broj osnivanja,
brisanja i usklađenja. Udio trgovačkih
društava u broju novoosnovanih subjekata iznosi približno dvije trećine u
promatranom razdoblju. |
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA Izvori i metode prikupljanja podataka Na
temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br.
98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br.
3/97. i 7/97.) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 22/95.), Državni
zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata. Registar poslovnih
subjekata obuhvaća pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te dijelove ovih subjekata, što
znači da se u Registar za sada ne upisuju fizičke osobe koje obavljaju
djelatnost sukladno propisima. Upisom u Registar
svakom se subjektu dodjeljuje sedmeroznamenkasti matični broj, a dijelu
subjekta određuje se redni broj uz matični broj. Svakom subjektu i njegovu
dijelu upisanom u Registar dodjeljuje se i šifra djelatnosti prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u). Nacionalna
klasifikacija djelatnosti (NKD) utemeljena je na Europskoj klasifikaciji
djelatnosti - NACE, Rev. 1. - koja je obvezatna za države članice Europske
unije. Subjekti
upisani u Registar razvrstavaju se prema djelatnosti koju pretežito obavljaju
na takav način da se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u)
utvrđuje podrazred glavne djelatnosti. Kada je za subjekt rješenjem o upisu u
Registar kod nadležnog tijela ili propisom utvrđeno obavljanje više djelatnosti,
prvo razvrstavanje prema NKD-u provodi se po prijedlogu subjekta upisa. Svako
sljedeće razvrstavanje subjekta, kojim se mijenja glavna djelatnost, provodi
se: 1)
na zahtjev subjekta
i 2)
po službenoj
dužnosti na temelju promjene rješenja o upisu u Registar kod nadležnog tijela
ili promjene propisa, odnosno na temelju podataka iz statističkih
istraživanja. Djelatnost dijelova
subjekata utvrđuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog tijela
ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o
djelatnosti subjekta u čijem su sastavu. Upis prijava,
promjena i odjava subjekta prati se dnevnom ažurnošću Registra. Izvori za
Registar su: 1) registri što ih vode: - trgovački
sudovi; - ministarstva
(na primjer: Ministarstvo pravosuđa, uprave i 2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u
Narodnim novinama. Struktura upisanih
subjekata prema pravnoj osnovi upisa je sljedeća: - trgovačka
društva, poduzeća, zadruge i ustanove, upisani na temelju rješenja
registarskog tijela (trgovački sudovi), čine 82.5% upisanih subjekata
Registra; - tijela državne
vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upisani
na temelju zakona s udjelom od 0,8% i - ostali subjekti,
na primjer udruge, društva, zaklade, upisani na temelju posebnih zakona s
udjelom od 16,7%. Poteškoće u ažuriranju znatnog broja
jedinica Registra nastaju kao posljedica dugotrajnih prijelaznih razdoblja u
kojima registarska tijela usklađuju subjekte prema novoj zakonodavnoj
regulativi što odgađa i postupak brisanja onih subjekata koji nisu niti
podnijeli zahtjev za usklađenje u skladu s novim propisima. Nedostatak u obuhvatu Registra odnosi se na poslovne subjekte koji
obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja. Podatke
Registra poslovnih subjekata povezali smo pomoću matičnog broja s
administrativnim bazama, čime smo dobivenim rezultatima učinili podatke iz
ovoga Priopćenja upotrebljivijima. Definicije Poslovni subjekti su pravne osobe i fizičke osobe koje
obavljaju djelatnost sukladno propisima te tijela državne vlasti i tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Registrirane
pravne osobe su jedinice upisane
u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na
trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge, političke stranke i
ostale neusklađene jedinice koje su imale pravni subjektivitet prema prije
važećim zakonima, zatim tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave. Aktivne pravne osobe su jedinice upisane u Registar
poslovnih subjekata, navedene u prethodnoj definiciji, za koje je status
aktivnosti utvrđen prema podacima Registra poreznih obveznika (godišnja
prijava poreza na dobit ili dohodak za 2000.) i podacima Registra platnog
prometa (godišnji financijski statistički izvještaj za 2000.). Da bi se dobilo
ažurno stanje podataka, tim su podacima dodane sve promjene jedinica registra
(osnivanja, brisanja i promjene) u razdoblju od siječnja 2001. do ožujak
2002. prema postupcima vođenja u Registru poslovnih subjekata. Fizičke osobe su jedinice koje obavljaju djelatnost
u skladu s propisima, a odnose se na obrt i raznovrsne oblike slobodnih
zanimanja. Podaci o ovim jedinicama dani su prema evidencijama aktivnih
osiguranika mirovinskog osiguranja. Glavna djelatnost
jest
djelatnost koja se, za subjekte koji ostvaruju dobit proizvodnjom, prometom
robe ili pružanjem usluga na tržištu, utvrđuje prema najvećem udjelu u
ukupnoj dodanoj vrijednosti, a za subjekte koji ne ostvaruju dobit
proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, prema najvećem udjelu
broja zaposlenih po platnoj listi i isplaćenim bruto plaćama. Matični broj subjekta stalna
je oznaka svakog subjekta. Matični se broj rabi u svim statističkim
istraživanjima i kod razmjene podataka sa sudovima, tijelima državne vlasti,
tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti, a određuje se postupkom dodjele kontrolnog
broja po modulu 11. Pravno ustrojbeni oblik je obilježje jedinica Registra
utvrđeno zakonom na temelju kojega je jedinica osnovana (na primjer, dioničko
društvo, društvo s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o trgovačkim
društvima). Oblik vlasništva je obilježje jedinica Registra koje
ukazuje na vlasničku strukturu jedinice. Broj zaposlenih koristi se za iskazivanje veličine i
strukture pravnih osoba; dobiven je na temelju godišnjeg financijskog
statističkog izvještaja za potrebe platnog prometa. U svrhu dobivanja ažurnog
stanja ovih podataka danih u tabelama, podaci su usklađeni s redovitim
mjesečnim statističkim istraživanjem kojim se prati zaposlenost. Kratice DZS Državni zavod za statistiku NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti DPZ Društveno-politička zajednica Znakovi - nema pojave 0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene
mjerne jedinice |