ANKETA O POTROŠNJI KUĆANSTAVA

OSNOVNE KARAKTERISTIKE POTROŠNJE I PRIMANJA KUĆANSTAVA,

OD 1998. DO 2001.

Državni zavod za statistiku, u suradnji sa županijskim statističkim uredima, od 1998. godine provodi Anketu o potrošnji kućanstava. Anketa se provodi na reprezentativnom uzorku kućanstava i metodološki je sukladna s međunarodnim standardima i standardima i preporukama Europske unije. Ovo priopćenje sadrži osnovne podatke o visini i strukturi prosječne godišnje potrošnje i primanja po kućanstvu, kao i podatke o karakteristikama anketiranih kućanstava.

Za pravilno i potpuno korištenje podataka, u metodološkim objašnjenjima na kraju priopćenja dane su definicije temeljnih kategorija i klasifikacija korištenih u ovom istraživanju. Napominjemo da rezultati ovako složenih anketnih istraživanja zbog osjetljivosti u prvim godinama provedbe, u zemaljama EU imaju tretman rezultata pilot istraživanja. Pored toga, u RH u razdoblju od 1990. do 1998. istraživanja na području osobne potrošnje nisu se provodila, a velike promjene koje su u tom razdoblju imale snažan utjecaj na socioekonomski aspekt života kućanstava, potpunije će se moći sagledati u duljim, najmanje petogodišnjim serijama rezultata ovog i srodnih istraživanja.

1. OSOBNA POTROŠNJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

Grupe potrošnje	Prosječna godišnja osobna potrošnja po kućanstvu, u kunama				Struktura osobne potrošnje, %
	1998.	1999.	2000.	2001.	1998.	1999.	2000.	2001.
Osobna potrošnja – ukupno	53 677	52 382	58 613	61 141	100,0	100,00	100,00	100,00
Hrana i bezalkoholna pića	20 485	19 826	18 845	20 585	38,17	37,85	32,15	33,67
Alkoholna pića i duhan	2 473	2 391	2 273	2 486	4,61	4,56	3,89	4,07
Odjeća i obuća	3 367	3 911	5 907	5 585	6,27	7,47	10,08	9,13
Stanovanje i potrošnja energenata^1)	5 800	6 958	7 811	8 187	10,81	13,28	13,33	13,39
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje	3 387	3 081	2 880	3 450	6,31	5,88	4,91	5,64
Zdravstvo	898	957	1 228	1 232	1,67	1,83	2,09	2,01
Prijevoz	7 204	5 752	7 156	7 028	13,42	10,98	12,20	11,49
Komunikacije	1 008	1 113	1 619	2 127	1,88	2,12	2,76	3,48
Rekreacija i kultura	2 758	2 994	3 931	3 576	5,13	5,72	6,71	5,85
Obrazovanje	330	368	431	505	0,61	0,70	0,73	0,83
Ugostiteljske usluge	1 635	1 429	2 155	1 821	3,05	2,73	3,68	2,98
Ostala dobra i usluge	4 332	3 602	4 377	4 559	8,07	6,88	7,47	7,46

1) U troškove stanovanja nije uključena imputirana renta.

Karakteristike osobne potrošnje kućanstava iskazane su pomoću 12 osnovnih grupa proizvoda i usluga koje kućanstvo koristi za podmirivanje životnih potreba, uz analitički prikaz njihova udjela u ukupnoj osobnoj potrošnji.

U strukturi osobne potrošnje 2001. godine nije došlo do nekih značajnijih promjena u odnosu na 2000. U sve četiri godine provedbe istraživanja na prvom se mjestu nalazi grupa Hrana i bezalkoholna pića, na koju otpada oko trećine ukupne osobne potrošnje. U 2001. godini došlo je do blagog porasta njenog udjela sa 32,15% u 2000. na 33,68%. Udio te grupe u ukupnoj potrošnji vidljivo se smanjio u zadnje dvije godine u odnosu na 1998. i 1999. kada je iznosio 38,17 odnosno 37,85%.

Na drugom mjestu po visini udjela nalazi se grupa Stanovanje i potrošnja energenata sa 13,40%. Od 1999. do 2001. udio ove grupe u ukupnoj potrošnji neznatno se povećavao dok je razlika u visini udjela u ovom razdoblju i 1998. godini nešto veća i iznosi oko 2.5%. Osim Stanovanja i potrošnje energenata, grupe potrošnje kod kojih pratimo kontinuirani rast udjela u osobnoj potrošnji su Komunikacije i Obrazovanje.

Prijevoz je na trećem mjestu po visini udjela koji se u 2001. smanjio za 0,70% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 11,50%. Sve ostale grupe u osobnoj potrošnji sudjeluju s udjelom manjim od 10%. Obrazovanje je grupa potrošnje s najnižim udjelom i jedino izdaci za tu grupu iznose manje od jednog postotnog boda.

2. UKUPNA UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

	Prosječna ukupna upotrijebljena sredstva, u kunama				Struktura ukupnih upotrijebljenih sredstava, %
	1998.	1999.	2000.	2001.	1998.	1999.	2000.	2001.
Ukupna upotrijebljena sredstva	62 179	57 929	68 754	71 027	100,00	100,00	100,00	100,00
Osobna potrošnja:	53 677	52 382	58 613	61 141	86,32	90,43	85,25	86,08
novčana potrošnja	50 486	49 315	55 918	58 169	81,19	85,13	81,33	81,90
naturalna potrošnja	3 191	3 067	2 695	2 972	5,13	5,30	3,92	4,18
Štednja	2 156	1 206	2 384	1 652	3,47	2,08	3,47	2,33
Otplate zajmova i kredita s kamatama	1 781	1 757	2 148	2 159	2,87	3,03	3,12	3,04
Investicije u kuću, stan i imanje	4 565	2 584	5 609	6 075	7,34	4,46	8,16	8,55

Kategorija ukupno upotrijebljenih sredstava kućanstava uz osobnu potrošnju uključuje i vrijednosti štednje, otplate zajmova i kredita sa kamatom i investicije u stan, kuću i imanje.

Osobna potrošnja, kao najznačajniji dio ukupnih upotrijebljenih sredstava, najrealniji je iskaz stvarne potrošnje, a čine je dvije kategorije: novčana potrošnja, kojom u najvećoj mjeri kućanstva osiguravaju dobra i usluge potrebne za život, i naturalna potrošnja, koja uključuje izračunatu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu. Podaci o strukturi u četiri promatrane godine upućuju na dominantan udio novčane potrošnje u osobnoj potrošnji, ali i u ukupnim upotrijebljenim sredstvima kućanstva na koju otpada preko 94% osobne potrošnje, ili preko 80% ukupnih upotrijebljenih sredstava.

3. RASPOLOŽIVI DOHODAK PO IZVORIMA STJECANJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

Vrste raspoloživog dohotka	Prosječni godišnji raspoloživi dohodak po kućanstvu, u kunama				Struktura ukupno raspoloživog dohotka, %
	1998.	1999.	2000.	2001.	1998.	1999.	2000.	2001.
Ukupan raspoloživi dohodak	55 145	53 534	59 271	58 471	100,00	100,00	100,00	100,00
Od nesamostalnog rada	24 198	25 540	29 610	27 490	43,88	47,71	49,94	47,01
Od samostalne djelatnosti	11 475	10 485	10 166	10 744	20,81	19,59	17,15	18,37
od vlastitog obrta i slobodnih zanimanja	4 138	3 491	3 996	3 698	7,51	6,52	6,74	6,32
od povremenih poslova i autorskih djela	970	258	578	990	1,75	0,48	0,98	1,69
preko studentskog servisa	55	31	99	61	0,10	0,06	0,17	0,10
na temelju neposredne pogodbe	829	326	850	647	1,50	0,61	1,43	1,11
od poljoprivrede	5 483	6 379	4 643	5 348	9,95	11,92	7,83	9,15
Od imovine	1 898	486	726	798	3,44	0,91	1,22	1,37
Od mirovina	9 173	10 470	10 685	13 247	16,64	19,56	18,03	22,66
Od naknada vezanih za nezaposlenost i školovanje	201	680	377	424	0,36	1,27	0,64	0,72
Od ostalih tekućih primanja	3 530	2 738	3 107	3 993	6,40	5,11	5,24	6,83
Od tekućih transfera, ostalog dohotka i ostalih izvora financiranja	4 670	3 135	4 610	1 775	8,47	5,85	7,78	3,04

Distribucija sredstava u raspoloživom dohotku kućanstava temeljena je na sredstvima koja su ostvarili svi članovi kućanstva prema ponuđenim izvorima stjecanja. Kako bi ovi podaci bili što kvalitetniji, pojedinačni su se podaci po vrstama primanja gdje god je moguće prikupljali za svakog pojedinog člana kućanstva, međutim neke se vrste primanja specifično odnose na kućanstvo pa su tako i prikupljene, npr. primanja od poljoprivrede, ribarstva, lova i šumarstva, dobit od imovine i primanja od najma.

Podaci o raspoloživom dohotku prikupljeni su u neto iskazu, a obuhvaćaju dohodak od nesamostalnog i samostalnog rada, imovine, mirovine, naknade vezane za nezaposlenost i školovanje, ostalih tekućih primanja te od tekućih transfera, ostalog dohotka i ostalih izvora financiranja potrošnje.

Struktura ukupnog raspoloživog dohotka pokazuje, da je u četiri promatrane godine oko dvije trećine dohotka ostvareno plaćama i nadnicama zaposlenika te dohotkom od samostalne aktivnosti, tj. samostalnim radom, a preostala trećina odnosi se na sekundarnu raspodjelu u kojoj je najznačajniji udio mirovina sa 22,66% u 2001. godini što je za 4,63% više nego u 2000.

4. UKUPNA RASPOLOŽIVA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

	Ukupna raspoloživa sredstva, u kunama				Struktura ukupno raspoloživih sredstava ,%
	1998.	1999.	2000.	2001.	1998.	1999.	2000.	2001.
Raspoloživa sredstva - ukupno	62 572	58 588	64 619	64 288	100,00	100,00	100,00	100,00
Ukupan raspoloživi dohodak	55 145	53 534	59 271	58 471	88,13	91,37	91,72	90,95
Podignuti krediti	5 381	2 998	3 934	4 126	8,60	5,12	6,09	6,42
Podignuti štedni ulozi	2 046	2 056	1 414	1 691	3,27	3,51	2,19	2,63

Ukupna raspoloživa sredstva sastoje se od ukupno raspoloživog dohotka, podignutih kredita i podignutih štednih uloga.

U 2001. godini udio raspoloživog dohotka u ukupno raspoloživim sredstvima smanjio se u odnosu na 1999. i 2000. i iznosi 90,95%.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ANKETIRANIH KUĆANSTAVA

5. OSNOVNI PODACI O ANKETIRANIM KUĆANSTVIMA

	1998.	1999.	2000.	2001.
Broj anketiranih kućanstava	3 123	2 937	2 865	3 309
Broj anketiranih osoba	9 433	8 426	8 151	9 458
Prosječan broj zaposlenih članova po kućanstvu	1,08	1,04	1,02	1,09
Prosječan broj nezaposlenih članova po kućanstvu	0,16	0,14	0,22	0,23
Prosječan broj umirovljenika po kućanstvu	0,62	0,61	0,59	0,65
Prosječan broj nesposobnih za rad po kućanstvu	0,07	0,06	0,04	0,06
Prosječan broj ostalih neaktivnih članova po kućanstvu	1,02	0,96	0,83	0,85

6. STRUKTURA KUĆANSTAVA PREMA BROJU ČLANOVA

%

	1998.	1999.	2000.	2001.
Samačka kućanstava	21,5	24,0	25,1	23,7
Parovi bez djece	19,0	17,7	19,8	20,0
Parovi s djecom	13,6	14,2	13,5	13,6
- 1 djete	4,6	4,9	5,5	4,4
- 2 djeteta	6,7	6,7	6,3	7,3
- 3 i više djece	2,3	2,4	1,7	1,9
Parovi sa starijom djecom	7,9	5,6	9,0	7,0
Parovi s odraslom djecom	19,1	15,3	14,4	16,6
Kućanstva s više generacija	17,6	22,1	17,4	18,1
Kućanstva s nesrodnicima	1,3	1,3	0,8	1,2

7. OPSKRBLJENOST KUĆANSTAVA TRAJNIM DOBRIMA

%

	1998.	1999.	2000.	2001.
Automobil	50,9	50,4	52,2	53,0
Drugi automobil	5,9	6,4	6,4	6,0
Motocikl do 50 ccm ^1)	...	1,0	0,9	0,9
Motocikl preko 50 ccm ^1)	...	1,2	1,3	1,7
TV u boji	88,0	87,1	89,4	90,2
Drugi TV	6,8	7,3	7,9	7,7
HI-FI	21,1	20,7	26,5	27,3
Videorekorder	39,2	40,8	41,8	39,8
Osobno računalo	8,9	9,5	13,2	13,5
Stroj za pranje rublja	85,8	84,2	84,4	86,4
Stroj za pranje posuđa	7,7	8,7	9,1	10,1
Hladnjak	91,1	91,0	91,5	91,9
Zamrzivač	66,6	68,7	68,0	69,9
Mikrovalna pećnica	4,0	5,9	6,2	7,7

1)  U 1998. godini podaci se nisu prikupljali za te kategorije trajnih dobara.

USPOREDBA POTROŠNJE U REPUBLICI HRVATSKOJ S POTROŠNJOM U PET EUROPSKIH ZEMALJA, 1999. GODINA

Struktura osobne potrošnje kućanstava u RH dana je u usporedbi s prosječnom osobnom potrošnjom za pet zemalja članica EU-a. Usporedba se daje na razini 1999. godine budući da su to zadnji podaci koje je Eurostat objavio za zemlje članice. Podaci za europske zemlje preuzeti su iz publikacije “Consumers in Europe – Facts and Figures”. Za potrebe usporedbe sadržaj grupa osobne potrošnje prilagođen je koncepciji EU-a, tako je npr. u troškove stanovanja uključen i iznos imputirane rente.

8. STRUKTURA POTROŠNJE PO KUĆANSTVU U HRVATSKOJ U USPOREDBI S POTROŠNJOM U NEKIM EUROPSKIM ZEMLJAMA ZA 1999. GODINU

%

	Hrvatska	Austrija	Italija	Njemačka	Nizozemska	Španjolska
Osobna potrošnja – ukupno	100,00
Hrana i bezalkoholna pića	29,6	13,4	19,0	11,1	10,5	18,3
Alkoholna pića i duhan	3,6	2,6	1,9	2,8	2,1	2,7
Odjeća i obuća	5,8	6,6	7,5	5,7	6,0	7,4
Stanovanje i potrošnja energenata	32,8	23,9	24,7	31,2	26,7	27,5
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje	4,6	7,2	7,6	7,4	7,2	5,0
Zdravstvo	1,4	2,4	4,4	3,6	1,1	2,5
Prijevoz	8,6	14,4	13,7	13,3	10,3	12,5
Komunikacije	1,7	2,6	2,5	2,5	2,2	2,0
Rekreacija i kultura	4,5	12,3	6,3	11,9	10,4	6,2
Obrazovanje	0,6	0,3	0,8	0,5	1,2	1,4
Ugostiteljske usluge	2,1	5,4	4,6	4,9	7,0	9,2
Ostala dobra i usluge	4,7	8,9	7,1	5,0	15,3	5,1

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

U izradi metodologije za Anketu o potrošnji kućanstava korištena je Metodologija EU-a: Household Budget Surveys in the EU – Methodology and recommendations for harmonization 1997., broj 361, usklađena između Statističkog ureda EU - Eurostata i nacionalnih statističkih službi zemalja EU-a.

Prema ovoj metodologiji, glavne su karakteristike ovog istraživanja:

• provodi se najčešće kao godišnje istraživanje

• istraživanjem se prikupljaju podaci o strukturi potrošnje po namjeni, podaci o dohotku i njegovim izvorima i podaci o društveno-ekonomskim i demografskim karakteristikama kućanstava

• struktura potrošnje prati se prema klasifikaciji COICOP-HBS - Classification of individual consumption by purpose.

• lista varijabli potrebnih za objavljivanje podataka propisana je metodologijom EU-a.

Podaci za Anketu, koja se kao godišnje istraživanje u RH provodi od 1998., prikupljaju se 12 mjeseci i u većini zemalja kao i kod nas ovo se razdoblje poklapa s kalendarskom godinom. Provedba je kontinuirana, a anketiranje na terenu odvija se u 26 dvotjednih intervala tijekom cijele godine.

Cilj provođenja Ankete o potrošnji kućanstava je dati prikaz životnih uvjeta individualnih kućanstava, tj. dati sliku visine i strukture novčane i naturalne potrošnje kućanstava prema obilježjima koja opisuju karakteristike kućanstva kao što su primanja kućanstva, društveno-ekonomske karakteristike, broj članova kućanstva i sl.

Najuži cilj provođenja Ankete je dobiti podatke na kojima će se temeljiti izračun pondera koji se koriste za praćenje indeksa potrošačkih cijena, kao i u svrhu mjerenja finalne potrošnje kućanstava što predstavlja dio sustava nacionalnih računa neophodnih u mjerenju bruto domaćeg proizvoda.

Metodologijom Ankete o potrošnji kućanstava obuhvaćena su samo privatna, individualna kućanstva u Republici Hrvatskoj, tj. isključeno je stanovništvo smješteno u domovima, internatima, zatvorima i bolnicama, kao i potrošnja stranih turista.

Anketari su proveli Anketu u izabranim jedinicama pomoću tri vrste upitnika. Podaci su prikupljeni intervjuom za većinu pitanja o potrošnji, osim za hranu, piće i duhan za koje su podaci dobiveni dnevnikom vođenim u kućanstvima 14 dana.

Temeljna načela i definicije

Potrošnja kao glavni cilj ovog statističkog istraživanja koja se iskazuje razinom i strukturom ukupno upotrijebljenih sredstava koja uključuju osobnu potrošnju, sredstva stavljena na štednju, otplaćene zajmove i kredite s kamatama, investicije u kuću, stan i imanje.

Osobna potrošnja kućanstva podrazumijeva novčanu i naturalnu potrošnju za proizvode i usluge koji služe za podmirivanje životnih potreba članova tog kućanstva.

Novčana potrošnja obuhvaća izdatke u novcu koje je kućanstvo imalo u godini dana za kupovinu proizvoda i usluga potrebnih u kućanstvu za život i rad.

aturalna potrošnja podrazumijeva potrošnju prehrambenih i neprehrambenih proizvoda proizvedenih na vlastitom poljoprivre-dnom imanju ili radnji i utrošenih za potrebe u vlastitom kućanstvu.

Ukupna raspoloživa sredstva kućanstava uključuju ukupno raspoloživi dohodak kućanstva, iznose podignutih zajmova, kredita i podignutih štednih uloga.

Ukupno raspoloživi dohodak obuhvaća:

Plaće iz zemlje i inozemstva uključujući sva primanja iz radnog odnosa umanjena za poreze i doprinose, kao i regres za godišnji odmor, naknadu za prijevoz, naknadu za topli obrok, naknadu za odvojeni život, naknadu za otkaz, otpremninu, jubilarne i ostale nagrade, posebne primitke u novcu i naturi.

Samostalni rad uključuje prihod ostvaren radom u vlastitom obrtu, poduzeću, slobodnoj profesiji poljoprivrednom gospodarstvu te od autorskih djela, povremenog i privremenog rada, rada preko studentskog ili đačkog servisa, prihod u novcu i naturi ostvaren neposrednom pogodbom i sl. a umanjen za poreze, doprinose i materijalne troškove proizvodnje i namijenjen za podmirenje osobnih potreba kućanstva. Podatak je dobiven na temelju slobodnog iskaza vlasnika i zbog problematike njegova utvrđivanja tijekom godine, najčešće se u istraživanjima ovog tipa smatra nedovoljno obuhvatnim i pouzdanim.

Mirovine uključuju primanja na ime starosne i invalidske mirovine ostvarene u zemlji ili inozemstvu.

Naknade vezane uz nezaposlenost i školovanje uključuju naknadu za prekvalifikaciju i nezaposlenost te stipendije i primanja za školovanje.

Ostala tekuća primanja uključuju primanja vezana za obitelj, dječji doplatak, naknadu za porodiljni dopust, primanja za opremu novorođenčadi, primanja na ime alimentacije, primanja na teret bolovanja i invalidnosti, obiteljske mirovine, naknadu za troškove stanovanja od drugih osoba, primanja za zdravstvenu rehabilitaciju, socijalnu pomoć, nagrade za školovanje.

Ostali dohodak uključuje primanja na ime osiguranja osoba i imovine, primanja na ime nacionalizirane i eksproprirane imovine.

Tekući neto transferi predstavljaju razliku između primljenih i danih transfera.

Primljeni transferi uključuju primanja na ime dobitaka i darova u novcu i naturi iz zemlje i inozemstva.

Dani transferi uključuju izdatke za darove u novcu i naturi osobama u zemlji ili inozemstvu.

Vlasnički dohodak uključuje dobit od dividendi na dionice, dobit od patenata, autorskih prava, dobit od kamata na štedne uloge, primanja od najma stana, zemlje, pokretne i nepokretne imovine.

Neto ostali izvori financiranja potrošnje predstavljaju razliku između primljenih i danih ostalih izvora financiranja.

Primljeni ostali izvori financiranja uključuju primanja od prodaje dionica i ostalih vrijednosnica, primanja od prodaje nepokretne i pokretne imovine, novčane iznose posuđene od drugih osoba.

Dani ostali izvori financiranja uključuju novac posuđen osobama izvan kućanstva, plaćanje kazni i globa, plaćanje zateznih kamata, plaćanje kamata na kredite. Osim toga od neto ostalih izvora financiranja odbijaju se porezi ranije neodbijeni koji se odnose na poreze na stan, vikendicu, automobil i slične poreze.

Upotrebljena klasifikacija osobne potrošnje

Klasifikacija proizvoda i usluga osobne potrošnje, COICOP, razvrstava troškove na 12 glavnih grupa:

• Hrana i bezalkoholna pića uključuju proizvode od žitarica, meso i mesne prerađevine, ribu i riblje prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode, ulja i masnoće, voće i voćne prerađevine, povrće i prerađevine, šećer, džem, čokoladu i konditorske proizvode, začine, dodatke jelu, osvježavajuća pića kao što su limunade, sirupi za pripremu napitaka, čaj i kakao.

• Alkoholna pića i duhan uključuju vina svih vrsta, piva, žestoka alkoholna pića i duhan.

• Odjeća i obuća uključuju sve vrste muške, ženske i dječje odjeće i obuće.

• Stanovanje obuhvaća stambene rente, plaćanje komunalija, električne energije, vode, plina, popravaka u stanu, proizvoda i usluga za redovito održavanje stana.

• Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje uključuju izdatke za kupovinu pokućstva, kućnog tekstila, popravke namještaja, restauracije. Ova grupa obuhvaća i izdatke za kupovinu velikih i malih kućanskih aparata, pribora za kuću i vrt, posuđa.

• Zdravstvo obuhvaća izdatake za bolničke i nebolničke usluge, kupovinu lijekova kao i izdatke za participaciju ili privatne zdravstvene usluge. Ova grupa ne uključuje zdravstvene usluge, lijekove i pomagala koje kućanstvo koristi na osnovi zdravstvenog osiguranja.

• Prijevoz uključuje kupovinu novih i rabljenih vozila, kupovinu rezervnih dijelova, izdatke za popravak vozila, kupovinu goriva i maziva. Ova grupa također uključuje i izdatke za javni prijevoz željeznicom, cestom, morem i zrakom.

• Komunikacije obuhvaćaju kupovinu, održavanje i popravak telekomunikacijske opreme, isto kao i poštanske usluge, izdatke za telefonske impulse, pretplatu, instalaciju itd.

• Rekreacija i kultura obuhvaća izdatke za kupovinu opreme za sport i rekreaciju, opreme za kulturu npr. televizora, fotografske opreme. Uključuje i kupovinu raznih društvenih igara, isto kao i izdatke za kućne ljubimce, usluge veterinara, plaćanje ulaznica za stadione, hipodrome itd., izdatke za igre na sreću, kupovinu školskih i ostalih knjiga, opreme za crtanje i pisanje.

• Obrazovanje obuhvaća izdatke za predškolsko, osnovnoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. Ova grupa uključuje izdatke za privatne škole, izdatke za upisnine, sate stranih jezika, glazbene škole i slično.

• Ugostiteljske usluge obuhvaćaju usluge u gostionicama, restoranima, kantinama i sl.

• Ostala dobra i usluge obuhvaćaju izdatke za usluge osobne njege, kupovinu aparata za osobnu njegu, kupovinu nakita, osobnih predmeta, plaćanje financijskih usluga, usluga javnih bilježnika, raznih pristojbi, svečanosti itd.

Imputirana renta je iznos dodan vlasnicima stanova i svim ostalim kategorijama stanara koji nisu podstanari kao pretpostavljeni trošak u svrhu izjednačivanja kriterija za mjerenje životnog standarda. Iznos ovog podatka za kućanstva koja stanuju u vlastitim stanovima u anketi se dobiva na temelju slobodne procjene nositelja kućanstva o visini naknade koju bi kućanstvo platilo kada bi isti takav stan unajmilo za potrebe svoga kućanstva.

Nacrt i veličina uzorka

Uzorak za Anketu o potrošnji kućanstava 2001. izabran je u dvije etape.

U prvoj etapi izabrano je 26 uzoraka od po 11 popisnih krugova za svaki od 26 dvotjednih razdoblja, iz skupa od 701 popisnih krugova prethodno izabranih za Anketu o radnoj snazi 2001/I.

U drugoj etapi iz svakog od ukupno 286 izabranih popisnih krugova izabrano je 15 adresa još neizabranih za Anketu o radnoj snazi u I. polugodištu 2001., ili sve adrese još neizabrane za Anketu o radnoj snazi u I. polugodištu 2001., ako ih je bilo manje ili jednako 15 u popisnom krugu. (Iz istih popisnih krugova prethodno je izabrano po 12 adresa za Anketu o radnoj snazi u I. polugodištu 2001.) Tako je izabrano 4197 adresa. Lista adresa je lista tzv. "malih potrošača" HEP-a iz 1998. godine.

Na svakoj izabranoj adresi anketirana su sva privatna kućanstva. Uspješno je anketirano 3 309 privatnih kućanstava. Stopa odgovora na razini privatnog kućanstva je 83%.

Anketiranim privatnim kućanstvima i njihovim članovima dodijeljene su težine da bi se dobile procjene za cijelu populaciju privatnih kućanstava.

Težine su dobivene na sljedeći način: Prvo su izračunate težine koje su umnožak težina zbog nacrta uzorka i težina zbog neodgovora. Zbog male veličine uzorka, težine su korigirane tzv. "Raking" metodom, tako da daju distribuciju kućanstava s obzirom na broj članova i distribuciju članova kućanstava po spolu iste kao u Anketi o radnoj snazi u II. polugodištu 2001. Pri tom su kućanstva podijeljena u pet kategorija: jednočlana, dvočlana, tročlana, četveročlana, i pet-i-više-člana kućanstva. Uzorak za Anketu o radnoj snazi u II. polugodištu 2001. je znatno veći, te su i ove distribucije točnije. Za primjenu "Raking" metode važno je da su obilježja iz dva izvora definirana i mjerena na isti način, što vrijedi za veličinu kućanstva i spol u dvije ankete. Na kraju su težine pomnožene s dva različita tzv. inflacijska faktora, koji skaliraju težine na veličinu populacije. Tako se dobio uteženi broj kućanstava 1 474 298 i uteženi broj osoba
4 271 185 koji odgovaraju prvim rezultatima Popisa stanovništva 2001. Na taj način dobivene su težine kućanstava i težine osoba.

Na kraju priopćenja dana je tabela s koeficijentima varijacije koji su indikatori preciznosti procjena za najvažnije pokazatelje u Anketi o potrošnji kućanstava 2001.

Naziv varijable	Koeficijent varijacije %
	1998.	1999.	2000.	2001.
Zaposleni članovi kućanstva	2,54	2,36	2,24	2,42
Nezaposleni članovi kućanstva	6,78	6,79	4,63	6,56
Umirovljenici po kućanstvu	2,63	2,75	2,66	3,16
Nesposobni za rad po kućanstvu	8,96	9,67	10,77	14,06
Ostali neaktivni članovi po kućanstvu	2,71	2,92	2,64	4,16
UKUPNO UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA	1,79	2,1	2,67	4,08
OSOBNA POTROŠNJA	1,74	1,83	1,63	3,05
Hrana i bezalkoholna pića	1,77	1,68	1,24	2,31
Alkoholna pića i duhan	2,68	2,86	2,94	3,21
Odjeća i obuća	3,00	3,12	3,26	3,62
Stanovanje i potrošnja energenata	2,46	2,61	1,91	2,97
Pokućstvo, oprema za kuću i održavanje	4,41	3,63	3,99	8,92
Zdravstvo	10,06	6,85	4,47	5,95
Prijevoz	4,44	5,81	5,43	8,72
Komunikacije	2,50	3,10	2,49	3,11
Rekreacija i kultura	3,35	3,37	2,87	4,41
Obrazovanje	8,16	10,88	11,66	31,03
Ugostiteljske usluge	4,49	4,48	4,08	5,38
Ostala dobra i usluge	3,35	2,86	3,04	4,16
ŠTEDNJA	10,61	14,42	9,70	11,38
OTPLATA ZAJMOVA I KREDITA S KAMATAMA	5,85	6,22	7,91	8,98
INVESTICIJE U STAN, KUĆU I IMANJE	6,35	17,93	16,25	21,27
UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA	1,78	2,12	2,51	2,36
RASPOLOŽIVI DOHODAK	1,84	1,86	2,38	2,30
Dohodak od nesamostalnog rada	2,93	3,11	3,04	4,10
Dohodak od samostalne djelatnosti	5,18	6,03	6,11	8,36
Dohodak od imovine	12,24	13,49	14,88	17,32
Dohodak od mirovine	2,98	3,17	3,07	3,96
Dohodak od naknade vezane za nezaposlenost i školovanje	15,11	9,27	18,96	15,60
Dohodak od ostalih tekućih primanja	6,12	5,24	5,32	6,16
Dohodak od tekućih transfera, ostalog dohotka i ostalih izvora financiranja	8,17	13,99	12,87	19,53
PODIGNUTI KREDITI	5,60	11,72	12,62	11,84
PODIGNUTI ŠTEDNI ULOZI	8,80	18,80	12,79	17,04

Znakovi

... ne raspolaže se podatkom