Ukupna industrijska proizvodnja u siječnju 2004.
manja je za 1,5% u usporedbi sa siječnjem 2003. U usporedbi s prosječnom
mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska proizvodnja u siječnju 2003. manja je
za 14,8%.
Prema područjima
djelatnosti NKD-a 2002. u siječnju 2004. u usporedbi sa siječnjem 2003.
proizvodnja u Rudarstvu i vađenju veća je za 9,6%, u Prerađivačkoj industriji
manja je za 2,4%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja je za
4,0%.
Prema GIG-u u siječnju
2004. Energija je manja za 0,8%, Intermedijarni proizvodi osim energije veći su
za 1,2%, Kapitalni proizvodi manji su za 10,7%, Trajni proizvodi za široku
potrošnju veći su za 13,4%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su
za 3,6% u usporedbi sa siječnjem 2003.
Siječanj 2004. ima jedan radni dan manje od siječnja 2003.
što na mjesečne indekse razina utječe oko 2,5%. Indekse industrijske
proizvodnje s desezoniranim podacima objavljujemo u Priopćenju 2.1.3., koje u
pravilu izlazi dva tjedna nakon ovog priopćenja.
1. INDEKSI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA GLAVNIM
INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA I ODJELJCIMA
NKD-a 2002. U SIJEČNJU 2004.
|
|
Struktura |
I. 2004. |
I. 2004. |
|
|
|
|
|
|
U K U P N O |
100,00 |
85,2 |
98,5 |
PREMA INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA - GIG-u
|
|
|
|
|
AE Energija |
16,62 |
110,3 |
99,2 |
|
AI Intermedijarni proizvodi, osim energije |
33,80 |
75,8 |
101,2 |
|
B Kapitalni proizvodi |
10,65 |
75,6 |
89,3 |
|
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju |
2,79 |
97,1 |
113,4 |
|
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
34,07 |
84,0 |
96,4 |
|
PREMA
PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
C RUDARSTVO I
VAĐENJE |
5,71 |
91,1 |
109,6 |
|
11 Vađenje sirove nafte i zemnoga plina;
uslužne |
4,01 |
105,4 |
101,3 |
|
14 Vađenje
ostalih ruda i kamena |
1,76 |
57,3 |
107,9 |
|
D PRERAĐIVAČKA
INDUSTRIJA |
82,51 |
80,8 |
97,6 |
|
15 Proizvodnja
hrane i pića |
20,64 |
79,3 |
101,7 |
|
16 Proizvodnja
duhanskih proizvoda |
2,28 |
89,0 |
90,9 |
|
17 Proizvodnja
tekstila |
1,67 |
75,1 |
77,6 |
|
18 Proizvodnja
odjeće; dorada i bojenje krzna |
2,76 |
83,8 |
72,4 |
|
19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja
kovčega i torbi, |
1,24 |
86,4 |
89,6 |
|
20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva
i pluta, |
2,70 |
83,9 |
97,9 |
|
21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od
papira |
3,32 |
87,3 |
90,2 |
|
22 Izdavačka i tiskarska djelatnost te
umnožavanje |
7,25 |
99,2 |
101,3 |
|
23 Proizvodnja koksa,
naftnih derivata i |
2,90 |
90,8 |
106,6 |
|
24 Proizvodnja
kemikalija i kemijskih proizvoda |
7,33 |
77,7 |
92,9 |
|
25 Proizvodnja
proizvoda od gume i plastike |
2,49 |
75,5 |
99,7 |
|
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
5,54 |
57,4 |
112,3 |
|
27 Proizvodnja metala |
1,20 |
90,1 |
106,3 |
|
28 Proizvodnja
proizvoda od metala, osim strojeva |
4,88 |
73,1 |
96,8 |
|
29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
3,33 |
64,3 |
81,5 |
|
30 Proizvodnja
uredskih strojeva i računala |
0,44 |
43,7 |
30,1 |
|
31 Proizvodnja
električnih strojeva i aparata, d. n. |
2,90 |
70,9 |
99,4 |
|
32 Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih |
2,24 |
72,1 |
94,6 |
|
33 Proizvodnja
medicinskih, preciznih, optičkih |
0,80 |
87,2 |
101,4 |
|
34 Proizvodnja
motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
0,38 |
95,0 |
104,4 |
|
35 Proizvodnja
ostalih prometnih sredstava |
3,46 |
103,5 |
105,8 |
|
36 Proizvodnja
namještaja, ostala prerađivačka industrija, d.n. |
2,11 |
97,9 |
110,4 |
|
37 Reciklaža |
0,65 |
86,2 |
120,1 |
|
E OPSKRBA
ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
11,78 |
113,0 |
96,0 |
|
40 Opskrba
električnom energijom, plinom, parom |
9,71 |
118,2 |
95,9 |
|
41 Skupljanje,
pročišćavanje i distribucija vode |
2,07 |
88,6 |
101,0 |
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje važni su pokazatelji poslovnog
ciklusa koji prikazuju mjesečnu aktivnost industrijskog sektora, koji je
jedan od najnestabilnijih komponenata
ne samo nacionalnog već i europskog i svjetskog gospodarstva. Indeksi fizičkog obujma
industrijske proizvodnje prikazani u ovom priopćenju izračunani su na temelju
podataka prikupljenih Mjesečnim
istraživanjem o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004. Pravna i metodološka
osnova Mjesečno istraživanje o industrijskoj
proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004. provodi Državni zavod za
statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na temelju Zakona o
službenoj statistici (NN, br. 103/03.). Koncepti i definicije
koji se koriste u istraživanju IND-1/MPS navedeni su u Statističkim
standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i
zaposlenima (IND-1/MPS), a objavljeni su u Narodnim novinama br. 19/04.
Usklađeni su s konceptima i definicijama iz Propisa o Kratkoročnim
statistikama EU-a (O.J. L 162/98.) za indeks industrijske proizvodnje. Pokrivenost
i obuhvat Istraživanjem IND-1/MPS
obuhvaćaju se sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se
bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima
Rudarstvo i vađenje (C), Prerađivačka industrija (D) i Opskrba električnom
energijom, plinom i vodom (E) NKD-a 2002. Izvještajno
razdoblje Izvještajno razdoblje je
mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-1/MPS
dostavlja se poštom DZS-u pravilu 8 dana nakon završetka izvještajnog
razdoblja. Definicije
i metoda kalkulacije Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi gotovih industrijskih
proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIPUM 2004. Pod gotovom proizvodom
podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao
odgovarajući stupanj izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u
NIPUM-u 2004. Metoda kalkulacije1)
Indeksi fizičkog obujma
industrijske proizvodnje za različite razine NKD-a 2002. obračunavaju se u
dva koraka prema Laspeyres - ovoj formuli. U prvom koraku indeksi se
obračunavaju iz podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2002.
i odgovarajućeg ponderacijskog koeficijenta, koji predstavlja aproksimaciju
dodane vrijednosti pojedinačnih proizvoda. U drugom koraku svi indeksi
skupina i više razine ponderiraju se
učešćem u dodanoj vrijednosti pojedinačnih djelatnosti industrije prema
razinama NKD-a 2002. Na taj je način utvrđena relativna važnost pojedinačnih
razina NKD-a 2002. i istovremeno su različite razine pokrivenosti nivelirane.
Na isti način obračunavaju se indeksi za GIG-ove agregate djelatnosti prema
finalnoj uporabi proizvoda, a definirani su na razini skupina djelatnosti
NKD-a 2002. Ponderacijski
koeficijenti pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2004. koji se koriste za
izračun indeksa industrijske proizvodnje predstavljaju dodanu vrijednost za
jediničnu proizvodnju određenog proizvoda, izračunani su na temelju
jediničnih vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije 2000., a revidiraju
se svake pete godine. Ponderacijski koeficijenti koji su se koristili od
1997. do 2001. bili su izračunani na temelju Godišnjeg izvještaja industrije
1995. Struktura industrijskih
djelatnosti (struktura odjeljaka) izračunana je na temelju bruto dodane
vrijednosti proizvodnih čimbenika prema načelu čistih djelatnosti u 2003. u
Republici Hrvatskoj. Izračunana je na temelju godišnjih statističkih
rezultata DZS-a – Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za 2002.
(93,7% obuhvata) i godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji računi
industrijskih poduzeća za 2002. (6,3% obuhvata) te je ispravljena indeksima fizičkog
obujma industrijske proizvodnje za 2003. Struktura odjeljaka ažurira se na
početku svake godine za obračunavanje indeksa tekuće godine. |
1) Za dodatne
informacije treba se koristiti Studijima i analizama – Kratkoročni pokazatelji industrije, br. 85., Zagreb, 1999., DZS.
Kratice
DZS Državni zavod za statistiku
d. n. drugdje nespomenuto
Fina Financijska agencija
GIG Glavne industrijske grupacije
NN Narodne novine
NKD Nacionalna
klasifikacija djelatnosti