|
Ukupna industrijska proizvodnja u svibnju 2004. veća je
za 1,0% u usporedbi sa svibnjem 2003., a u razdoblju od siječnja do svibnja
2004. veća je za 4,1% od proizvodnje u istom razdoblju 2003.
U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska
proizvodnja u svibnju 2004. veća je za 5,5%. Prema područjima djelatnosti NKD-a 2002. u svibnju
2004. u usporedbi sa svibnjem 2003. proizvodnja u Rudarstvu i vađenju manja
je za 7,3%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 0,5%, a u Opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom veća je za 12,2%. Prema GIG-u u svibnju 2004. Energija je veća za 3,3%,
Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 2,4%, Kapitalni proizvodi
manji su za 1,4%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 4,4%, a
Netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 3,4% u usporedbi sa
svibnjem 2003. |
|
Ako usporedimo proizvodnju u razdoblju od siječnja do
svibnja 2004. s istim razdobljem u 2003. prema područjima NKD-a 2002.,
proizvodnja u Rudarstvu i vađenju veća je za 0,3%, u Prerađivačkoj industriji
veća je za 4,4%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom veća je za
3,3%. Ako usporedimo promjene u razdoblju od siječnja do
svibnja 2004. s istim razdobljem u 2003. prema GIG-u, onda je Energija veća
za 1,7%, Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 7,1%, Kapitalni
proizvodi veći su za 4,4%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za
7,7%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 1,7%. Svibanj 2004. ima jedan radni dan
više od svibnja 2003. što na mjesečne indekse razina utječe oko 2,5%. Indekse
industrijske proizvodnje s desezoniranim podacima objavljujemo u Priopćenju
2.1.3., koje u pravilu izlazi dva tjedna nakon ovog priopćenja. |
1. INDEKSI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA GIG-u I
PO ODJELJCIMA NKD-a 2002. U SVIBNJU 2004.
|
|
Struktura |
V. 2004. |
V. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
|
U K U P N O |
100,00 |
105,5 |
101,0 |
104,1 |
|
|
|
|
|
|
PREMA GIG-u
|
|
|
|
|
|
AE Energija |
16,62 |
98,5 |
103,3 |
101,7 |
|
AI Intermedijarni proizvodi, osim energije |
33,80 |
108,9 |
102,4 |
107,1 |
|
B Kapitalni proizvodi |
10,65 |
105,9 |
98,6 |
104,4 |
|
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju |
2,79 |
110,9 |
104,4 |
107,7 |
|
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
34,07 |
102,1 |
96,6 |
101,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA
NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
C RUDARSTVO
I VAĐENJE |
5,71 |
99,6 |
92,7 |
100,3 |
|
11 Vađenje sirove nafte i
zemnog plina; uslužne |
4,01 |
95,7 |
92,3 |
99,3 |
|
14 Vađenje ostalih ruda i
kamena |
1,70 |
108,9 |
96,6 |
98,2 |
|
|
|
|
|
|
|
D PRERAĐIVAČKA
INDUSTRIJA |
82,51 |
106,7 |
100,5 |
104,4 |
|
15 Proizvodnja hrane i pića |
20,64 |
105,6 |
96,2 |
103,4 |
|
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda |
2,28 |
106,2 |
99,5 |
106,2 |
|
17 Proizvodnja tekstila |
1,67 |
111,2 |
103,4 |
93,3 |
|
18 Proizvodnja odjeće;
dorada i bojenje krzna |
2,76 |
85,4 |
85,7 |
73,4 |
|
19 Štavljenje i obrada
kože; proizvodnja kovčega i torba, |
1,24 |
103,0 |
95,0 |
97,9 |
|
20 Prerada drva,
proizvodnja proizvoda od drva i pluta, |
2,70 |
115,8 |
100,8 |
109,9 |
|
21 Proizvodnja celuloze,
papira i proizvoda od papira |
3,32 |
104,9 |
99,6 |
96,3 |
|
22 Izdavačka i tiskarska
djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa |
7,25 |
98,8 |
102,8 |
110,7 |
|
23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i
nuklearnoga goriva |
2,90 |
95,7 |
86,7 |
94,8 |
|
24 Proizvodnja kemikalija
i kemijskih proizvoda |
7,33 |
101,1 |
98,4 |
104,5 |
|
25 Proizvodnja proizvoda
od gume i plastike |
2,49 |
113,0 |
104,3 |
105,6 |
|
26 Proizvodnja
ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
5,54 |
121,3 |
108,4 |
99,5 |
|
27 Proizvodnja
metala |
1,20 |
149,9 |
158,5 |
141,7 |
|
28 Proizvodnja proizvoda od metala, osim
strojeva i opreme |
4,88 |
113,5 |
105,2 |
107,6 |
|
29 Proizvodnja strojeva i
uređaja, d. n. |
3,33 |
119,0 |
107,5 |
103,1 |
|
30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
0,44 |
63,8 |
53,8 |
54,6 |
|
31 Proizvodnja električnih strojeva i aparata,
d. n. |
2,90 |
100,6 |
109,5 |
110,2 |
|
32 Proizvodnja
radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme |
2,24 |
76,4 |
64,6 |
99,8 |
|
33 Proizvodnja medicinskih, preciznih, optičkih
instrumenata te satova |
0,80 |
94,2 |
105,5 |
113,2 |
|
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i
poluprikolica |
0,38 |
149,2 |
152,9 |
142,6 |
|
35 Proizvodnja ostalih
prometnih sredstava |
3,46 |
114,7 |
111,8 |
110,5 |
|
36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka
industrija, d. n. |
2,11 |
111,6 |
105,0 |
107,3 |
|
37 Reciklaža |
0,65 |
155,3 |
146,0 |
149,2 |
|
|
|
|
|
|
|
E OPSKRBA
ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
11,78 |
99,4 |
112,2 |
103,3 |
|
40 Opskrba električnom energijom, plinom, parom
i toplom vodom |
9,71 |
100,5 |
115,8 |
104,2 |
|
41 Skupljanje,
pročišćavanje i distribucija vode |
2,07 |
94,5 |
96,3 |
100,6 |
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Indeksi fizičkog obujma
industrijske proizvodnje važni su pokazatelji poslovnog ciklusa koji
prikazuju mjesečnu aktivnost industrijskog sektora, koji je jedna od
najnestabilnijih komponenata ne samo
nacionalnog već i europskog i svjetskog gospodarstva. Indeksi fizičkog obujma industrijske
proizvodnje prikazani u ovom priopćenju izračunani su na temelju podataka
prikupljenih Mjesečnim istraživanjem o
industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004. Pravna
i metodološka osnova Mjesečno istraživanje o industrijskoj
proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004. provodi Državni zavod za
statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na temelju Zakona o
službenoj statistici (NN, br. 103/03.). Koncepti
i definicije koji se koriste u istraživanju IND-1/MPS navedeni su u
Statističkim standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji
i zaposlenima (IND-1/MPS), a objavljeni su u Narodnim novinama br. 19/04.
Usklađeni su s konceptima i definicijama iz Propisa o Kratkoročnim statistikama
EU-a (OJL 162/98.) za indeks industrijske proizvodnje. Pokrivenost i obuhvat Istraživanjem IND-1/MPS obuhvaćaju se sva
poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se bave jednom ili
više industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima NKD-a 2002. C
Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka industrija i Izvještajno razdoblje Izvještajno je razdoblje mjesec dana i
poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-1/MPS dostavlja se
poštom DZS-u u pravilu 8 dana nakon završetka izvještajnog razdoblja. Definicije i metoda kalkulacije Indeksi fizičkog
obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi gotovih industrijskih
proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIPUM 2004. Pod gotovim proizvodom podrazumijeva se
svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj
izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u NIPUM-u 2004. Metoda
kalkulacije1) Indeksi fizičkog obujma industrijske
proizvodnje za različite razine NKD-a 2002. obračunavaju se u dva koraka
prema Laspeyresovoj formuli. U prvom koraku indeksi se obračunavaju iz
podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2002. i odgovarajućeg
ponderacijskog koeficijenta, koji predstavlja aproksimaciju dodane
vrijednosti pojedinačnih proizvoda. U drugom koraku svi indeksi skupina i
više razine ponderiraju se učešćem u
dodanoj vrijednosti pojedinačnih djelatnosti industrije po razinama NKD-a
2002. Na taj je način utvrđena relativna važnost pojedinačnih razina NKD-a
2002. i istodobno su nivelirane različite razine pokrivenosti. Na isti način
obračunavaju se indeksi za GIG-ove agregate djelatnosti prema finalnoj
uporabi proizvoda, a definirani su na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002. Ponderacijski koeficijenti pojedinačnih
proizvoda iz NIPUM-a 2004. koji se koriste za izračun indeksa industrijske
proizvodnje predstavljaju dodanu vrijednost za jediničnu proizvodnju
određenog proizvoda. Izračunani su na temelju jediničnih vrijednosti iz
Godišnjeg izvještaja industrije 2000., a revidiraju se svake pete godine.
Ponderacijski koeficijenti koji su se koristili od 1997. do 2001. bili su
izračunani na temelju Godišnjeg izvještaja industrije 1995. Struktura industrijskih djelatnosti
(struktura odjeljaka) izračunana je na temelju bruto dodane vrijednosti
proizvodnih čimbenika prema načelu čistih djelatnosti u 2003. u Republici
Hrvatskoj. Izračunana je na temelju godišnjih statističkih rezultata Državnog
zavoda za statistiku – Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za 2002.
(93,7% obuhvata) i godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji računi
industrijskih poduzeća za 2002. (6,3% obuhvata) te je ispravljena indeksima
fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 2003. Struktura odjeljaka ažurira
se na početku svake godine za obračunavanje indeksa tekuće godine. |
1) Za dodatne informacije treba se koristiti Studijima i
analizama – Kratkoročni pokazatelji
industrije, br. 85.,
|
Kratice d. n. drugdje
nespomenuto DZS Državni
zavod za statistiku Fina Financijska agencija GIG Glavne
industrijske grupacije NN Narodne
novine NKD 2002. Nacionalna
klasifikacija djelatnosti, verzija 2002. |