ANKETA O RADNOJ SNAZI

AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ
U II. POLUGODIŠTU 2004.

1.  RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU

u tis.

	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.		2003./I.	2003./II.	2004.II.	2004./II.
	Aktivno stanovništvo						Zaposleni
Ukupno
Ukupno	1 791	1 793	1 836	1 789		1 538	1 535	1 583	1 542
15 – 24	213	216	215	206		137	139	144	136
25 – 49	1 177	1 152	1 178	1 134		1 032	1 005	1 028	990
50 – 64	346	370	382	395		316	337	350	363
65 i više	54	55	62	54		54	54	61	54
15 –  64	1 737	1 739	1 774	1 734		1 484	1 480	1 522	1 489
Muškarci
Ukupno	984	972	1 004	969		858	843	879	854
15 – 24	122	122	124	117		81	80	87	82
25 – 49	618	601	622	593		553	533	553	530
50 – 64	216	218	227	233		197	198	208	216
65 i više	28	31	31	26		28	31	31	25
15 –  64	956	942	973	943		830	812	848	828
Žene
Ukupno	807	821	832	820		680	692	704	689
15 – 24	91	93	91	89		56	58	57	54
25 – 49	559	551	556	540		479	471	475	459
50 – 64	131	152	155	162		119	139	142	147
65 i više	26	24	31	28		26	24	31	28
15 – 64	781	797	801	791		654	668	673	660
	Nezaposleni				Neaktivni
Ukupno
Ukupno	253	259	253	246	1 774		1 778	1 760	1 795
15 – 24	76	77	71	69	351		346	330	328
25 – 49	146	148	150	144	246		232	229	227
50 – 64	31	33	32	32	458		467	449	452
65 i više	.	.	.	.	719		732	752	788
15 – 64	253	258	253	246	1 055		1 046	1 008	1 008
Muškarci
Ukupno	126	130	125	115		698	702	688	725
15 – 24	41	42	37	35		170	166	159	167
25 – 49	65	68	69	63		85	77	79	82
50 – 64	19	20	19	17		168	178	162	172
65 i više	.	.	.	.		275	280	289	303
15 – 64	126	130	125	115		423	421	399	421
Žene
Ukupno	127	129	128	131		1 075	1 076	1 072	1 071
15 – 24	35	35	34	35		180	180	171	161
25 – 49	80	80	81	81		161	155	150	145
50 – 64	12	13	13	15		290	289	287	281
65 i više	.	.	.	.		444	451	463	484
15 – 64	127	129	128	131		632	624	609	587

2.  MJERE AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA PREMA DOBI I SPOLU

%

	Stope aktivnosti				Stope zaposlenosti				Stope nezaposlenosti
	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.
Ukupno
Ukupno	50,3	50,2	51,1	49,9	43,2	43,0	44,0	43,0	14,1	14,4	13,8	13,8
15 – 24	37,8	38,4	39,5	38,5	24,3	24,7	26,5	25,5	35,9	35,8	32,9	33,8
25 – 49	82,7	83,2	83,7	83,3	72,5	72,6	73,1	72,7	12,4	12,8	12,7	12,7
50 – 64	43,0	44,2	46,0	46,6	39,2	40,2	42,1	42,8	8,8	9,0	8,4	8,1
65 i više	7,0	6,9	7,6	6,5	7,0	6,9	7,5	6,4	.	.	.	.
15 – 64	62,2	62,4	63,8	63,2	53,2	53,2	54,7	54,3	14,5	14,9	14,2	14,2
Muškarci
Ukupno	58,5	58,1	59,3	57,2	51,0	50,3	52,0	50,4	12,8	13,3	12,4	11,9
15 – 24	41,7	42,4	43,9	41,1	27,6	27,8	30,9	28,9	33,8	34,3	29,7	29,7
25 – 49	88,0	88,6	88,7	87,8	78,7	78,6	78,9	78,5	10,6	11,3	11,1	10,6
50 – 64	56,2	55,1	58,4	57,6	51,2	50,1	53,5	53,4	8,8	9,2	8,3	7,3
65 i više	9,3	9,8	9,7	7,9	9,2	9,8	9,7	7,7	.	.	.	.
15 – 64	69,3	69,1	70,9	69,1	60,2	59,6	61,8	60,7	13,1	13,8	12,8	12,2
Žene
Ukupno	42,9	43,3	43,7	43,4	36,1	36,5	37,0	36,4	15,8	15,7	15,4	16,0
15 – 24	33,7	34,2	34,6	35,6	20,7	21,3	21,7	21,7	38,7	37,7	37,3	39,2
25 – 49	77,6	78,0	78,7	78,9	66,5	66,7	67,3	67,0	14,4	14,5	14,6	15,0
50 – 64	31,1	34,5	35,1	36,6	28,3	31,4	32,1	33,2	8,9	8,8	8,5	9,3
65 i više	5,5	5,0	6,2	5,6	5,5	5,0	6,2	5,5	.	.	.	.
15 – 64	55,3	56,1	56,8	57,4	46,3	47,0	47,8	47,9	16,3	16,2	16,0	16,5

3.  STRUKTURA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA PREMA ŠKOLSKOJ SPREMI I SPOLU

%

	Radna snaga								Neaktivni
	zaposleni				nezaposleni
	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.
Ukupno
Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Nezavršena osnovna škola	5,2	5,4	4,6	4,4	(3,8)	(4,3)	((2,5))	((2,9))	24,1	23,3	20,4	20,7
Osnovna škola	17,8	17,5	17,6	17,7	19,6	17,6	19,7	18,5	34,8	35,3	37,3	36,8
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	29,1	30,8	32,7	32,8	37,5	38,9	38,3	40,2	16,6	16,7	17,4	17,1
4-godišnja škola za zanimanja	25,8	24,2	23,1	23,9	26,9	25,7	24,5	25,0	11,7	12,1	12,0	12,6
Gimnazija	3,0	3,1	3,2	2,8	((3,0))	((3,4))	(5,0)	((3,8))	6,4	6,3	6,6	6,1
Viša škola (stručni studij)	6,3	7,0	7,1	6,6	((3,3))	((3,7))	((3,9))	((3,5))	3,0	3,3	3,0	3,1
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	12,7	12,1	11,8	11,9	(6,0)	(6,3)	(6,2)	(6,0)	3,4	3,0	3,3	3,7
Žene
Ukupno	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Nezavršena osnovna škola	6,0	5,8	5,2	5,0	((2,2))	((3,5))	((2,6))	((3,4))	29,3	28,0	24,9	25,7
Osnovna škola	19,7	19,7	19,3	19,9	20,6	17,2	20,0	18,5	37,1	38,0	41,6	39,6
Jedno-, dvo- ili trogodišnja srednja škola za zanimanja	19,4	20,4	23,0	22,8	33,6	32,3	34,5	34,0	10,7	11,3	10,8	10,8
4-godišnja škola za zanimanja	28,7	27,4	26,6	27,1	29,1	30,9	27,2	29,1	11,4	11,5	10,9	12,4
Gimnazija	4,2	4,3	4,1	4,2	((3,7))	((4,7))	((5,9))	((4,9))	7,2	6,6	7,3	6,8
Viša škola (stručni studij)	6,9	8,0	8,2	7,7	((3,3))	((3,7))	((3,7))	((3,6))	2,2	2,6	2,5	(2,1)
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat	15,1	14,4	13,7	13,4	((7,6))	((7,7))	((6,1))	((6,6))	2,1	(1,9)	(1,9)	2,6

4.  STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2002. I SEKTORU VLASNIŠTVA

%

	Ukupno				Državni sektor i sektor u pretvorbi				Privatni sektor
	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.
Ukupno^1)	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Poljoprivreda, lov i šumarstvo	16,5	16,5	16,6	15,6	4,1	4,0	3,1	3,6	23,2	23,2	23,3	21,9
Ribarstvo	((0,3))	((0,3))	((0,4))	((0,3))	.	.	.	.	((0,4))	((0,4))	((0,6))	((0,4))
Rudarstvo i vađenje	(0,8)	(0,6)	((0,5))	((0,7))	((1,5))	((1,1))	((0,7))	((1,0))	((0,3))	((0,4))	((0,4))	((0,5))
Prerađivačka industrija	19,7	18,4	19,2	19,3	13,7	12,0	12,9	12,1	22,9	21,8	22,3	23,1
Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	1,6	2,0	1,7	2,0	4,5	5,7	4,9	5,5	.	.	.	.
Građevinarstvo	8,1	8,1	8,2	8,1	4,8	3,5	3,8	3,7	9,9	10,6	10,4	10,4
Trgovina na veliko i malo; popravak  motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	13,9	13,8	13,5	14,1	3,5	3,7	2,8	3,0	19,5	19,1	18,8	19,9
Hoteli i restorani	5,4	5,6	5,5	5,6	(2,8)	(3,1)	(2,4)	(2,6)	6,8	6,9	7,0	7,1
Prijevoz, skladištenje i veze	6,4	6,8	6,6	6,6	9,7	10,5	10,4	10,2	4,7	4,7	4,8	4,7
Financijsko posredovanje	2,2	2,0	2,2	1,7	(2,1)	(2,9)	(2,4)	((1,8))	2,2	1,6	2,1	1,7
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	4,1	4,3	4,0	4,0	((1,8))	((1,7))	((1,6))	((2,0))	5,3	5,6	5,2	5,1
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	6,4	6,2	6,7	6,4	18,4	17,8	20,0	18,5	-	-	-	-
Obrazovanje	5,3	5,5	5,6	6,0	14,3	15,2	16,4	16,5	((0,4))	((0,5))	((0,3))	((0,4))
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	5,6	5,8	5,3	5,9	13,1	13,7	12,6	14,1	1,5	(1,7)	(1,6)	(1,6)
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	3,3	3,6	3,7	3,6	5,4	5,0	5,8	5,3	2,1	2,9	2,7	2,6
Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	(0,3))	((0,2))	((0,2))	((0,2))	-	-	-	-	((0,5))	((0,4))	((0,2))	((0,4))
Izvanteritorijalne organizacije i tijela	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

5.  ZAPOSLENI PREMA GLAVNIM RODOVIMA ZANIMANJA I SPOLU

u tis.

	Ukupno					Muškarci				Žene
	2003./I.		2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.
Ukupno^1)	1 538		1535	1 583	1 542	858	843	879	854	680	692	704	689
Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	88		80	74	79	66	58	57	60	(22)	(22)	(17)	(19)
Stručnjaci i znanstvenici	144		139	145	142	65	62	64	62	79	77	82	79
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	209		216	222	207	107	105	116	105	102	111	106	102
Uredski i šalterski službenici	167		174	176	167	52	49	54	56	115	125	122	111
Uslužna i trgovačka zanimanja	213		212	218	234	87	84	86	94	125	127	132	140
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	224		222	236	206	111	108	118	101	113	113	118	105
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	190		205	208	194	173	189	190	180	16	17	(19)	(14)
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	157		158	167	156	116	117	124	112	41	41	44	44
Jednostavna zanimanja	128		115	122	146	63	57	59	71	65	58	63	75
Vojna zanimanja	(17)		(12)	(11)	(12)	(16)	(11)	(10)	(11)	.	.	.	.
Nepoznato	.		.	.	.	.	.	.	.	.	.	.	.
Postoci
Ukupno^1)	100	100		100	100	100	100	100	100	100	100	100	100
Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori	5,7	5,2		4,7	5,1	7,7	6,9	6,5	7,0	(3,2)	(3,2)	(2,4)	(2,7)
Stručnjaci i znanstvenici	9,3	9,0		9,2	9,2	7,6	7,4	7,3	7,3	11,5	11,1	11,6	11,5
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja	13,6	14,1		14,0	13,4	12,4	12,5	13,2	12,3	15,1	16,0	15,1	14,9
Uredski i šalterski službenici	10,9	11,4		11,1	10,8	6,0	5,9	6,2	6,6	17,0	18,0	17,3	16,0
Uslužna i trgovačka zanimanja	13,8	13,8		13,8	15,2	10,2	10,0	9,8	11,0	18,4	18,4	18,7	20,3
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari	14,5	14,5		14,9	13,4	12,9	12,9	13,4	11,8	16,6	16,4	16,8	15,3
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji	12,3	13,4		13,2	12,6	20,2	22,4	21,6	21,1	2,4	2,4	2,7	2,1
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda	10,2	10,3		10,7	10,1	13,5	13,9	14,1	13,1	6,1	5,9	6,3	6,3
Jednostavna zanimanja	8,3	7,5		7,7	9,5	7,4	6,8	6,8	8,3	9,6	8,4	8,9	10,8
Vojna zanimanja	(1,1)	(0,8)		(0,7)	(0,8)	(1,9)	(1,3)	(1,2)	(1,3)	.	.	.	.
Nepoznato	.	.		.	.	.	.	.	.	.	.	.	.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s (( . ))  zbroj podatka nižih razina ne daje ukupno.

6.  NEZAPOSLENI PREMA DULJINI TRAŽENJA POSLA

	Ukupno, tis.				Ukupno, %
	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.	2003./I.	2003./II.	2004./I.	2004./II.
Ukupno	253	259	253	246	100	100	100	100
Našli posao^1)	((6))	((4))	((5))	((5))	((2,6))	((1,6))	((2,2))	((2,1))
Manje od 1 mjeseca	((7))	((11))	((9))	(11)	((2,8))	((4,2))	((3,4))	((4,4))
1 – 3 mjeseca	32	46	37	50	12,8	17,8	14,6	20,5
4 – 6 mjeseci	31	26	34	24	12,1	10,1	13,5	9,7
7 – 12 mjeseci	41	34	43	33	16,1	13,0	17,1	13,4
13 – 24 mjeseca	36	36	27	29	14,4	13,9	10,9	11,6
25 i više mjeseci	99	102	97	94	39,2	39,3	38,3	38,2

1) Prema međunarodnoj metodologiji i osobe koje su našle posao, a nisu počele raditi u vrijeme provođenja Ankete, smatraju se nezaposlenima.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Anketa o radnoj snazi najopsežnija je anketa o obilježjima tržišta rada provedena na uzorku kućanstava u Hrvatskoj. Njezin je cilj prikupiti podatke o veličini, strukturi i obilježjima aktivnog stanovništva, tj. o radnoj snazi Hrvatske prema međunarodnim standardima.

Provodi se u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (ILO), donesenima na 13. konferenciji statističara rada i Europskoga statističkog ureda (Eurostata), koji je metodološki uskladio anketu Europske unije i najvažniji je izvor međunarodno usporedivih podataka na području statistike rada, kojim se omogućavaju usporedbe Hrvatske s drugim zemljama.

Prikupljeni podaci važni su za potrebe odlučivanja o gospodarskim i društvenim pitanjima u Hrvatskoj, a omogućavaju i primjenu modernih metoda analize s područja ekonomije, sociologije, psihologije i drugih područja i temelj su za donošenje programa politike zapošljavanja.

Anketa o radnoj snazi prvi put je u Hrvatskoj provedena u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti način provedena je u lipnju 1997., a u skladu s potrebama za učestalijim podacima i prema iskustvima europskih zemalja te preporukama međunarodnih institucija od 1998., provodi se kontinuirano. Svakog mjeseca anketira se dio kućanstava iz uzorka, a obrada i objavljivanje rezultata jest polugodišnje. Prosječno se u jednom polugodištu u uzorak izabere 8 600 stambenih jedinica. Anketiraju se svi članovi svih privatnih kućanstava koji u tim stambenim jedinicama stalno žive. U prvom polugodištu 2004. u 6 961 kućanstava anketirano je 19 185 osoba, a u drugom polugodištu 2004. u 6 904 kućanstva anketirano je 18 687 osoba.            

Anketari su obišli kućanstva i na izabranim adresama obavili anketni intervju, koji je u prosjeku trajao dvadesetak minuta. U skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svog kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo u statističke svrhe.

Temeljna načela i definicije

Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana. Referentni tjedan za anketu koja se u Hrvatskoj provodi od 1998. tjedan je na kraju svakog mjeseca u kojem nema blagdana ni neradnih dana.

Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika koji žive skupa i dijele troškove života (stanovanje, hrana i drugo).

Radno sposobno stanovništvo čine osobe starije od navršenih 15 godina.

Zaposleni su osobe koje su u referentnom tjednu obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi. To su svi zaposlenici, samozaposlene osobe i članovi obitelji koji pomažu u poslovnom subjektu u vlasništvu člana obitelji (trgovačko društvo, poduzeće, obrt, slobodno zanimanje, poljoprivredno gospodarstvo) ili nekom drugom obliku obiteljske privređivačke djelatnosti i osobe koje su radile za naknadu po ugovoru, za neposredno plaćanje u novcu ili naturi. Anketom se, dakle, obuhvaćaju sve osobe koje su u referentnom tjednu radile bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad. Stoga zaposleni u Anketi o radnoj snazi može biti umirovljenik, student, kućanica.

U zaposlene ulaze i svi zaposlenici ili samozaposlene osobe koje su u referentnom tjednu trenutačno bile odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon što prestane razlog za odsutnost.

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnom ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednog ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.

Pomažući članovi jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu.

Nezaposleni su osobe koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac ili plaćanje u naturi

b) u posljednja četiri tjedna prije anketiranja aktivno su tražile posao

c) ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u iduća dva tjedna.

U nezaposlene ubrajamo i one osobe koje su našle posao i u skoroj će budućnosti nastupiti na posao.

Podzaposleni su osobe koje uobičajeno rade manje od 36 sati tjedno, htjele bi raditi više nego što uobičajeno rade i bile bi spremne raditi više u sljedeća dva tjedna (u okviru sadašnjega glavnog posla, na dodatnom poslu ili na novome glavnom poslu).

Trenutačno aktivno stanovništvo ili radna snaga jesu zaposlene i nezaposlene osobe razvrstane prema ekonomskoj aktivnosti u referentnom tjednu.

Neaktivno stanovništvo jesu osobe do navršenih 15 godina i osobe u radno sposobnom stanovništvu koje nisu zaposlene ili nezaposlene.

Ciljano stanovništvo koje se prati Anketom određuje se prema prisutnosti članova u intervjuiranom kućanstvu. Pri određivanju prisutnosti prihvaćeno je načelo "de facto" stanovništva, koje isključuje članove kućanstva s boravištem na drugoj adresi na kojoj rade ili se školuju dulje od dvanaest mjeseci, a ne uključuje privremeno prisutne članove drugoga kućanstva. Anketom nisu obuhvaćena kolektivna kućanstva kao što su domovi, samostani i slično.

Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).

Prema iskustvu većine razvijenih zemalja, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske od 1996., na osnovi dosad raspoloživih podataka iz administrativnih izvora i podataka ovog istraživanja, objavljuje dvije različito određene stope nezaposlenosti i s njima povezane podatke o aktivnom stanovništvu ili radnoj snazi.

Prva, i do 1996. jedina objavljivana stopa, izračunava se korištenjem broja nezaposlenih iz registra Zavoda za zapošljavanje i broja zaposlenih koje redovitim statističkim istraživanjima prati Državni zavod za statistiku. Podaci o broju zaposlenih iz statističkih istraživanja uspoređuju se i dopunjavaju podacima iz drugih administrativnih izvora, iz evidencija o aktivnim osiguranicima mirovinskog osiguranja, od kojih se preuzima podatak o broju aktivnih osiguranika individualnih poljoprivrednika, i podacima financijskih statističkih izvještaja Financijske agencije, prema kojima se procjenjuje broj zaposlenih u malim poslovnim subjektima do deset zaposlenih. U podatke o zaposlenima koji se koriste u izračunavanju stope nezaposlenosti uključuju se i podaci o zaposlenima u vojsci i policiji, koji se dobiju od nadležnih ministarstava.

Administrativni izvori podataka omogućavaju praćenje kratkoročnih kretanja na tržištu rada, na razini države i na nižim teritorijalnim jedinicama. U Državnom zavodu za statistiku objavljujemo stopu nezaposlenosti i mjesečno, od listopada 1996. Podaci iz administrativnih izvora prikazuju ekonomsku aktivnost stanovništva prema formalnom statusu.

Izvor podataka za drugu stopu nezaposlenosti jest Anketa o radnoj snazi, kojom se pojedine zemlje koriste za vlastitu upotrebu i za usporedbu s drugim državama. Anketno mjerena nezaposlenost međunarodno je usporediva i upotrebljavaju je zemlje Europske unije, OECD, MMF, Svjetska banka, ILO i slične organizacije.

Mjerenjem obujma i strukture aktivnog stanovništva na temelju standarda ILO-a, koji pri određivanju radne aktivnosti polazi od koncepta SNA, dobiju se podaci koji pokazuju stvarni status osobe prema aktivnosti bez obzira na to kakav je njezin formalni status.

Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, veća u odnosu na isti pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi, što je posljedica, s jedne strane, ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su, prema formalnom statusu, nezaposlene ili neaktivne, a s druge strane, u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je, uz stvarno nezaposlene osobe, i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.

Upotrijebljene klasifikacije

a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE 2002. Rev. 1, korištena je pri šifriranju obilježja djelatnosti.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja, usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-88, odnosno ISCO-88 (COM), korištena je pri šifriranju obilježja zanimanja.

c) Šifrarnik srednjih i viših škola, fakulteta i akademija, preuzet od Odjela statistike obrazovanja, korišten je za šifriranje obilježja vrsta završene škole.

d)           Klasifikacija položaja u zaposlenju, ICSE.

Terenska faza provedbe Ankete. Anketiranje se provodi svakog mjeseca petnaest dana nakon referentnog tjedna, a na terenu radi 160 anketara, čiji rad organizira i kontrolira 28 kontrolora. Ispunjene upitnike preuzete od anketara kontrolori provjeravaju prije dostave Državnom zavodu za statistiku i uočene pogreške ispravljaju u suradnji s anketarima.

Obuhvat i usporedivost

Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. korišteni su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 1991. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.

U 2000. i 2001. korišten je okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede, koja sadrži adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Time se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete počevši od 2000. odnose na cijelu Hrvatsku.

Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi koristi se novi okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Pri procjeni svih kategorija stanovništva od 2001. do drugog polugodišta 2004. korišteni su rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2001.

Prema metodologiji Ankete ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i slično).

Nacrt uzorka

Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava tako da je uzorak za svako polugodište posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećem polugodištu), a takav nacrt uzorka nije pogodan za praćenje pojave kroz vrijeme.

Slučajan uzorak privatnih kućanstava izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedince nastale grupiranjem susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva 2001. Zatim su segmenti stratificirani u 21 stratum. Stratumi su 20 županija i Grad Zagreb.

U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima. Anketirana su sva privatna kućanstva u izabranim stanovima.     

Stopa neodgovora za drugo polugodište 2004. iznosila je 15,8%, a stopa odbijanja 5,1%.

Sljedeća tablica prikazuje procjene, standardne pogreške procjena, intervale pouzdanosti (95%) i koeficijente varijacije za stope aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti.

	Procjena	Standardna pogreška procjene	Interval pouzdanosti (95%)	Koeficijent varijacije
Stopa aktivnosti	49,9%	0,5%	[48,9%   ;   50,9%]	1,0%
Stopa zaposlenosti	43,0%	0,5%	[42,0%   ;   44,0%]	1,2%
Stopa nezaposlenosti	13,8%	0,5%	[12,9%   ;   14,7%]	3,3%

Kratice

HZZ           Hrvatski zavod za zapošljavanje

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN             Narodne novine

Znakovi

-       nema pojave

^.       podatak različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna

(( ))   neprecizna procjena

( )     manje precizna procjena