Cijene
industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju 2005. u
odnosu na prosinac 2004. u prosjeku su ostale na istoj razini, a u odnosu na
siječanj 2004. više su za 4,4%.
Promatrano po glavnim industrijskim
grupacijama (GIG-u), cijene intermedijarnih proizvoda osim energije u
siječnju 2005. u odnosu na prosinac 2004. više su za 0,5%, a cijene
energije za 0,1%. Istodobno su cijene kapitalnih proizvoda niže za 0,7%, cijene
netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4%, a cijene trajnih proizvoda za
široku potrošnju za 0,2%.
Po odjeljcima NKD-a 2002., porast cijena
u siječnju 2005. u odnosu na prosinac 2004. ostvaren je u proizvodnji
proizvoda od gume i plastike te proizvodnji radiotelevizijskih i
komunikacijskih aparata i opreme (2,0%), proizvodnji kemikalija i kemijskih
proizvoda (1,3%), proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira (1,1%),
proizvodnji koksa i naftnih derivata (0,8%), proizvodnji električnih
strojeva i aparata, d. n. (0,7%), proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
(0,6%), proizvodnji strojeva i uređaja d. n. (0,4%), vađenju ostalih
ruda i kamena te u preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta, osim
namještaja; proizvodnji predmeta od slame i pletarskih materijala (0,2%).
Pad cijena u siječnju 2005. u odnosu
na prosinac 2004. po odjeljcima NKD-a 2002. ostvaren je u proizvodnji
medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova (-7,2%),
proizvodnji duhanskih proizvoda (-1,1%), proizvodnji proizvoda od metala, osim
strojeva i opreme (-1,0%), izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti te
umnožavanju snimljenih zapisa (-0,8%), proizvodnji namještaja, ostaloj
prerađivačkoj industriji, d. n., proizvodnji hrane i pića
(-0,5%) te u vađenju sirove nafte i zemnog plina (-0,3%).
U preostalih devet odjeljaka
industrijske proizvodnje cijene su u siječnju 2005. u odnosu na prosinac
2004. u prosjeku ostale na istoj razini.
1. INDEKSI
CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU
2005. PO GLAVNIM
INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA I
ODJELJCIMA NKD-a 2002.
|
|
|
I. 2005. |
I. 2005. |
I. 2005. |
|
|
|
|
|
|
|
|
INDUSTRIJSKI
PROIZVODI – UKUPNO |
101,5 |
100,0 |
104,4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
PO
GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u) |
|
|
|
|
AE |
Energija |
100,6 |
100,1 |
104,5 |
|
AI |
Intermedijarni
proizvodi osim energije |
100,7 |
100,5 |
102,1 |
|
B |
Kapitalni
proizvodi |
98,3 |
99,3 |
98,3 |
|
CD |
Trajni
proizvodi za široku potrošnju |
102,4 |
99,8 |
102,7 |
|
CN |
Netrajni
proizvodi za široku potrošnju |
101,4 |
99,6 |
102,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
C |
RUDARSTVO I VAĐENJE |
103,3 |
99,8 |
106,5 |
|
11 |
Vađenje sirove nafte i zemnog plina |
104,1 |
99,7 |
107,9 |
|
14 |
Vađenje
ostalih ruda i kamena |
100,7 |
100,2 |
101,7 |
|
|
|
|
|
|
|
D |
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
100,5 |
100,0 |
102,6 |
|
15 |
Proizvodnja hrane i pića |
99,3 |
99,5 |
99,3 |
|
16 |
Proizvodnja duhanskih proizvoda |
113,1 |
98,9 |
125,8 |
|
17 |
Proizvodnja tekstila |
102,0 |
100,0 |
100,2 |
|
18 |
Proizvodnja
odjeće; dorada i bojenje krzna |
100,1 |
100,0 |
100,0 |
|
19 |
Štavljenje
i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, ručnih torbica,
sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće |
104,8 |
100,0 |
105,8 |
|
20 |
Prerada
drva i proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja
predmeta od slame i pletarskih materijala |
99,8 |
100,2 |
99,2 |
|
21 |
Proizvodnja
celuloze, papira i proizvoda od papira |
99,7 |
101,1 |
96,6 |
|
22 |
Izdavačka i tiskarska djelatnost te
umnožavanje snimljenih zapisa |
99,1 |
99,2 |
98,2 |
|
23 |
Proizvodnja koksa i naftnih derivata |
96,6 |
100,8 |
110,4 |
|
24 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
105,9 |
101,3 |
108,7 |
|
25 |
Proizvodnja
proizvoda od gume i plastike |
105,0 |
102,0 |
105,1 |
|
26 |
Proizvodnja
ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
100,0 |
100,6 |
99,8 |
|
27 |
Proizvodnja metala |
105,0 |
100,0 |
120,1 |
|
28 |
Proizvodnja
proizvoda od metala, |
101,4 |
99,0 |
108,0 |
|
29 |
Proizvodnja
strojeva i uređaja, d. n. |
98,1 |
100,4 |
97,3 |
|
30 |
Proizvodnja
uredskih strojeva i računala |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
|
31 |
Proizvodnja
električnih strojeva i aparata, d. n. |
99,9 |
100,7 |
98,8 |
|
32 |
Proizvodnja
radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme |
95,6 |
102,0 |
93,2 |
|
33 |
Proizvodnja
medicinskih, preciznih i |
93,4 |
92,8 |
95,7 |
|
34 |
Proizvodnja
motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
99,7 |
100,0 |
99,2 |
|
35 |
Proizvodnja
ostalih prijevoznih sredstava |
104,0 |
100,0 |
115,3 |
|
36 |
Proizvodnja
namještaja, ostalaprerađivačka industrija, d. n. |
102,3 |
99,5 |
101,6 |
|
|
|
|
|
|
|
E |
OPSKRBA ELEKTRIČNOM
ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
104,9 |
100,0 |
112,6 |
|
40 |
Opskrba
električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom |
101,1 |
100,0 |
100,4 |
|
41 |
Skupljanje,
pročišćavanje i distribucija vode |
115,8 |
100,0 |
162,6 |
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
Definicija
Cijene
industrijskih proizvoda pri prozvođačima cijene su po kojima
proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu u
najvećim količinama, franko utovareno u vagon (kamion) u mjestu
proizvođača ili cijena po
kojoj proizvođač obračunava drugom poduzeću. U prodajnu
cijenu ulazi regres koji ostvaruje prodavač, a odbija se rabat i popust
koji prodavač odobri kupcu te porez na dodanu vrijednost i trošarine.
Klasifikacija i obuhvat
Cijene
industrijskih proizvoda pri proizvođačima prikupljaju se prema
Nomenklaturi industrijskih proizvoda (NIP-u) i NKD-u 2002. a dostavljaju ih
svakog mjeseca izabrane pravne osobe iz područja NKD-a 2002. za odabrane
proizvode iz područja C, D i E.
Za
praćenje cijena izabrani su najvažniji proizvodi iz svakog odjeljka tj.
proizvodi s najvećom realizacijom na domaćem tržištu, a odabir
pravnih osoba izvršen je prema njihovu udjelu u proizvodnji pojedinih
proizvoda.
Cijene
se prate kod oko 396 pravnih osoba za oko 424 industrijskih proizvoda, a
mjesečno se prikupi oko 916 cijena.
Ponderi
Od
siječnja 2002. primjenjuje se struktura na temelju bruto dodane
vrijednosti iz godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za 2000. Na razini
skupine proizvoda ponderi su vrijednost realizacije umanjene za izvoz.
Ponderacijski
sistem mijenja se svakih pet godina, a svake se godine ponderi djelomično
korigiraju za promjene nastale u kretanju cijena.
Izračun indeksa
Iz
podataka o cijenama izračunavaju se individualni indeksi za svaki
reprezentativni proizvod stavljanjem u odnos cijene tekućeg razdoblja s
cijenama u baznom razdoblju (prosinac prethodne godine).
Iz
individualnih indeksa cijena vaganom artimetičkom sredinom
izračunavaju se agregatni indeksi tj. indeksi grupe, odjeljka,
podpodručja te ukupan indeks, prema modificiranoj Laspeyres-ovoj formuli:

pri čemu je značenje kratica:
I indeks
grupe, odjeljka, potpodručja, područja i ukupan indeks
Pn cijena
u tekućem razdoblju (mjesecu)
Po cijena
u baznom razdoblju
Wo relativna
struktura vrijednosti prodaje u baznom razdoblju
Kratice
d. n. drugdje
nespomenuto
NKD 2002. Nacionalna
klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.