INDEKSI CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U KOLOVOZU 2005.
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u kolovozu 2005. u odnosu na srpanj 2005. u prosjeku su više za 0,1%, u odnosu na kolovoz 2004. više su za 1,5%, a u odnosu na prosinac 2004. više su za 1,7%.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u), cijene energije u kolovozu 2005. u odnosu na srpanj 2005. više su za 0,7%, a cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju te cijene kapitalnih proizvoda za 0,4%. Istodobno su cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije u prosjeku niže za 0,3%, dok su cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku ostale na razini cijena iz srpnja 2005.
Po odjeljcima NKD-a
2002., porast cijena u kolovozu 2005. u odnosu na srpanj 2005. ostvaren je u
proizvodnji koksa i naftnih derivata (3,1%), proizvodnji radiotelevizijskih i
komunikacijskih aparata i opreme (1,0%), proizvodnji proizvoda od gume i
plastike (0,8%), proizvodnji strojeva i uređaja (0,7%), proizvodnji namještaja,
ostaloj prerađivačkoj industriji, d. n. (0,3%), preradi drva, proizvodnji
proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnji predmeta od slame i
pletarskih materijala kao i u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda
(0,2%), proizvodnji hrane i pića, proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna
te u proizvodnji električnih strojeva i aparata, d. n. (0,1%).
Pad cijena u kolovozu 2005. u odnosu na srpanj 2005. po odjeljcima NKD-a 2002. ostvaren je u proizvodnji metala (-1,1%), proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme kao i u proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira (-1,0%), vađenju sirove nafte i zemnog plina (-0,9%), izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti te umnožavanju snimljenih zapisa (-0,8%), proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda te u proizvodnji duhanskih proizvoda (-0,2%).
U ostalih devet odjeljaka industrijske proizvodnje cijene su u kolovozu 2005. u odnosu na srpanj 2005. u prosjeku ostale na istoj razini.
1. INDEKSI CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U KOLOVOZU 2005. PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002.
|
|
|
VIII. 2005. |
I.–VIII. 2005. |
VIII. 2005. |
I.–VIII.
2005. |
VIII. 2005. |
VIII. 2005. |
I.–VIII.
2005. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
INDUSTRIJSKI PROIZVODI – UKUPNO |
103,2 |
102,4 |
101,7 |
100,9 |
100,1 |
101,5 |
103,4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u) |
|
|
|
|
|
|
|
|
AE |
Energija |
107,3 |
103,8 |
107,0 |
103,4 |
100,7 |
104,6 |
105,2 |
|
AI |
Intermedijarni proizvodi osim energije |
99,0 |
99,9 |
98,8 |
99,7 |
99,7 |
99,2 |
100,3 |
|
B |
Kapitalni proizvodi |
101,9 |
100,3 |
102,9 |
101,3 |
100,4 |
99,9 |
100,1 |
|
CD |
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
104,7 |
103,5 |
102,1 |
100,9 |
100,4 |
104,4 |
103,8 |
|
CN |
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
102,0 |
101,8 |
100,2 |
100,0 |
100,0 |
101,2 |
102,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
C |
RUDARSTVO I VAĐENJE |
102,7 |
103,3 |
99,2 |
99,8 |
99,3 |
100,0 |
105,1 |
|
11 |
Vađenje sirove nafte i zemnog plina |
103,0 |
103,9 |
98,6 |
99,5 |
99,1 |
99,6 |
105,9 |
|
14 |
Vađenje ostalih ruda i kamena |
102,1 |
101,6 |
101,6 |
101,1 |
100,0 |
102,0 |
102,0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
D |
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
103,3 |
101,9 |
102,8 |
101,4 |
100,3 |
102,0 |
102,6 |
|
15 |
Proizvodnja hrane i pića |
100,6 |
100,1 |
100,8 |
100,3 |
100,1 |
99,9 |
100,1 |
|
16 |
Proizvodnja duhanskih proizvoda |
112,2 |
112,4 |
98,1 |
98,3 |
99,8 |
102,0 |
120,5 |
|
17 |
Proizvodnja tekstila |
101,3 |
101,4 |
99,3 |
99,4 |
100,0 |
102,2 |
101,5 |
|
18 |
Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
100,3 |
100,2 |
100,2 |
100,1 |
100,1 |
100,4 |
100,2 |
|
19 |
Štavljenje i obrada kože; proizvodnja
kovčega i torba, |
104,6 |
104,8 |
99,8 |
100,0 |
100,0 |
110,3 |
106,1 |
|
20 |
Prerada drva i proizvodnja proizvoda od |
100,1 |
99,9 |
100,5 |
100,3 |
100,2 |
100,2 |
99,8 |
|
21 |
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira |
95,6 |
96,3 |
96,9 |
97,6 |
99,0 |
98,1 |
95,4 |
|
22 |
Izdavačka i tiskarska djelatnost te |
97,6 |
98,7 |
97,7 |
98,8 |
99,2 |
97,9 |
98,5 |
|
23 |
Proizvodnja koksa i naftnih derivata |
127,1 |
111,4 |
132,8 |
116,3 |
103,1 |
117,0 |
114,3 |
|
24 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
106,1 |
106,0 |
101,5 |
101,4 |
100,2 |
108,2 |
108,4 |
|
25 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
102,2 |
103,9 |
99,4 |
101,0 |
100,8 |
102,6 |
104,9 |
|
26 |
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih |
100,2 |
99,9 |
100,8 |
100,5 |
99,8 |
100,0 |
100,1 |
|
27 |
Proizvodnja metala |
94,6 |
101,0 |
90,0 |
96,1 |
98,9 |
91,6 |
103,4 |
|
28 |
Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme |
97,2 |
99,9 |
94,8 |
97,5 |
99,0 |
96,1 |
101,0 |
|
29 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
104,2 |
100,9 |
106,6 |
103,3 |
100,7 |
98,8 |
100,3 |
|
30 |
Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
|
31 |
Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n. |
101,1 |
101,4 |
101,9 |
102,2 |
100,1 |
101,8 |
101,3 |
|
32 |
Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme |
100,9 |
97,0 |
107,7 |
103,6 |
101,0 |
101,9 |
95,9 |
|
33 |
Proizvodnja medicinskih, preciznih i |
96,9 |
96,5 |
96,2 |
95,8 |
100,0 |
96,2 |
96,8 |
|
34 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
94,5 |
97,8 |
94,8 |
98,1 |
100,0 |
94,8 |
97,6 |
|
35 |
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava |
99,4 |
101,7 |
95,6 |
97,8 |
100,0 |
95,6 |
103,8 |
|
36 |
Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. |
105,1 |
103,7 |
102,3 |
100,9 |
100,3 |
105,0 |
103,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
E |
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, |
103,4 |
104,0 |
98,6 |
99,1 |
100,0 |
99,9 |
106,3 |
|
40 |
Opskrba električnom energijom, plinom, |
99,1 |
99,9 |
98,0 |
98,8 |
100,0 |
99,9 |
100,2 |
|
41 |
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode |
115,8 |
115,8 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
125,7 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Definicija
Cijene industrijskih proizvoda pri prozvođačima cijene su po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu u najvećim količinama, franko utovareno u vagon (kamion) u mjestu proizvođača ili cijena prema kojoj proizvođač obračunava drugom poduzeću. U prodajnu cijenu ulazi regres koji ostvaruje prodavač, a odbija se rabat i popust koji prodavač odobri kupcu te porez na dodanu vrijednost i trošarine.
Klasifikacija i obuhvat
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prikupljaju se prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda (NIP-u) i NKD-u 2002., a dostavljaju ih svakog mjeseca izabrane pravne osobe NKD-a 2002. za odabrane proizvode iz područja C, D i E.
Za praćenje cijena izabrani su najvažniji proizvodi iz svakog odjeljka tj. proizvodi s najvećom realizacijom na domaćem tržištu, a odabir pravnih osoba izvršen je prema njihovu udjelu u proizvodnji pojedinih proizvoda.
Cijene se prate kod oko 396 pravnih osoba za oko 424 industrijskih proizvoda, a na mjesec se prikupi oko 916 cijena.
Ponderi
Od siječnja 2002. primjenjuje se struktura na osnovi bruto dodane vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za 2000. Na razini skupine proizvoda ponderi su vrijednost realizacije umanjene za izvoz.
Ponderacijski sistem mijenja se svakih pet godina, a svake se godine ponderi djelomično korigiraju za promjene nastale u kretanju cijena.
Izračun indeksa
Iz podataka o cijenama izračunavaju se individualni indeksi za svaki reprezentativni proizvod stavljanjem u odnos cijene tekućeg razdoblja s cijenama u baznom razdoblju (prosinac prethodne godine).
Iz individualnih indeksa cijena vaganom artimetičkom sredinom izračunavaju se agregatni indeksi tj. indeksi grupe, odjeljka, potpodručja te ukupan indeks, prema modificiranoj Laspeyres-ovoj formuli:
pri čemu je značenje kratica:
I indeks grupe, odjeljka, potpodručja, područja i ukupan indeks
Pn cijena u tekućem razdoblju (mjesecu)
Po cijena u baznom razdoblju
Wo relativna struktura vrijednosti prodaje u baznom razdoblju.
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.