Cijene industrijskih
proizvoda pri proizvođačima u siječnju 2006. u odnosu na prosinac 2005. u
prosjeku su više za 0,5%, a u odnosu na siječanj 2005. u prosjeku su više za
3,2%.
Promatrano po
glavnim industrijskim grupacijama (GIG-u), cijene kapitalnih proizvoda u
siječnju 2006. u odnosu na prosinac 2005. u prosjeku su više za 2,3%, cijene
energije za 1,1%, a cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,1%, dok
su cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku niže za 0,5%.
Istodobno su cijene intermedijarnih proizvoda osim energije ostale na razini
cijena iz prosinca.
Po odjeljcima
NKD-a 2002., porast cijena u siječnju 2006. u odnosu na prosinac 2005. ostvaren
je u proizvodnji električnih strojeva i aparata, d. n. (7,5%),
proizvodnji koksa i naftnih derivata (3,9%), proizvodnji celuloze, papira
i proizvoda od papira (1,7%), vađenju sirove nafte i zemnog plina, u izdavačkoj
i tiksarskoj djelatnosti te umnožavanju snimljenih zapisa (0,3%), proizvodnji
kemikalija i kemijskih proizvoda, kao i u proizvodnji strojeva i uređaja d. n.
(0,2%) te u proizvodnji duhanskih proizvoda (0,1%).
Pad cijena u
siječnju 2006. u odnosu na prosinac 2005. po odjeljcima NKD-a 2002. ostvaren je
u preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnji
predmeta od slame i pletarskih materijala (-1,4%), proizvodnji motornih vozila,
prikolica i poluprikolica (-1,2%), proizvodnji radiotelevizijskih i
komunikacijskih aparata i opreme (-1,0%), proizvodnji namještaja, ostaloj
prerađivačkoj industriji, d. n. (-0,7%), proizvodnji metala (-0,5%),
proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme kao i u proizvodnji
proizvoda od gume i plastike (-0,2%), te u vađenju ostalih ruda i kamena
(-0,1%).
U ostalih deset odjeljaka
industrijske proizvodnje cijene su u siječnju 2006. u odnosu na prosinac 2005.
u prosjeku ostale na istoj razini.
1. INDEKSI CIJENA
INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U SIJEČNJU 2006. PO GLAVNIM
INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA
I ODJELJCIMA NKD-a 2002.
|
|
|
I. 2006. |
I. 2006. |
I. 2006. |
|
|
|
|
|
|
|
|
INDUSTRIJSKI PROIZVODI – UKUPNO |
101,7 |
100,5 |
103,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA
(GIG-u) |
|
|
|
|
AE |
Energija |
105,1 |
101,1 |
110,9 |
|
AI |
Intermedijarni proizvodi osim energije |
99,7 |
100,0 |
98,8 |
|
B |
Kapitalni proizvodi |
102,9 |
102,3 |
105,6 |
|
CD |
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
100,3 |
99,5 |
101,5 |
|
CN |
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
100,3 |
100,1 |
100,8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I
ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
C |
RUDARSTVO I VAĐENJE |
100,9 |
100,2 |
101,1 |
|
11 |
Vađenje sirove nafte i zemnog plina |
101,1 |
100,3 |
101,1 |
|
14 |
Vađenje ostalih ruda i kamena |
100,5 |
99,9 |
101,6 |
|
|
|
|
|
|
|
D |
PRERAĐIVAČKA
INDUSTRIJA |
101,5 |
100,7 |
103,6 |
|
15 |
Proizvodnja hrane i pića |
100,1 |
100,0 |
101,0 |
|
16 |
Proizvodnja duhanskih proizvoda |
99,7 |
100,1 |
98,9 |
|
17 |
Proizvodnja tekstila |
100,2 |
100,0 |
99,7 |
|
18 |
Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
100,1 |
100,0 |
100,3 |
|
19 |
Štavljenje i obrada
kože; proizvodnja kovčega i torba, |
102,5 |
100,0 |
102,4 |
|
20 |
Prerada drva i proizvodnja proizvoda od
drva i pluta, osim |
98,7 |
98,6 |
98,9 |
|
21 |
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda
od |
100,5 |
101,7 |
96,7 |
|
22 |
Izdavačka i tiskarska djelatnost te
umnožavanje snimljenih |
100,1 |
100,3 |
99,5 |
|
23 |
Proizvodnja koksa i naftnih derivata |
111,5 |
103,9 |
135,5 |
|
24 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih
proizvoda |
100,5 |
100,2 |
100,9 |
|
25 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
100,2 |
99,8 |
99,2 |
|
26 |
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih |
100,2 |
100,0 |
100,2 |
|
27 |
Proizvodnja metala |
98,7 |
99,5 |
94,5 |
|
28 |
Proizvodnja proizvoda od metala, |
98,7 |
99,8 |
96,7 |
|
29 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
100,3 |
100,2 |
104,3 |
|
30 |
Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
|
31 |
Proizvodnja električnih strojeva i
aparata, |
109,5 |
107,5 |
111,8 |
|
32 |
Proizvodnja radiotelevizijskih i
komunikacijskih aparata i opreme |
102,9 |
99,0 |
106,4 |
|
33 |
Proizvodnja medicinskih, preciznih i |
100,3 |
100,0 |
103,7 |
|
34 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i |
96,5 |
98,8 |
93,6 |
|
35 |
Proizvodnja ostalih prijevoznih
sredstava |
98,5 |
100,0 |
95,5 |
|
36 |
Proizvodnja namještaja, ostala
prerađivačka industrija, d. n. |
100,5 |
99,3 |
102,0 |
|
|
|
|
|
|
|
E |
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, |
102,6 |
100,0 |
102,8 |
|
40 |
Opskrba električnom energijom, plinom, |
103,5 |
100,0 |
103,8 |
|
41 |
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode |
100,5 |
100,0 |
100,7 |
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
Definicija
Cijene
industrijskih proizvoda pri prozvođačima cijene su po kojima proizvođač prodaje
svoje proizvode na domaćem tržištu u najvećim količinama, franko utovareno u
vagon (kamion) u mjestu proizvođača ili cijena prema kojoj proizvođač
obračunava drugom poduzeću. U prodajnu cijenu ulazi regres koji ostvaruje
prodavač, a odbija se rabat i popust koji prodavač odobri kupcu te porez na
dodanu vrijednost i trošarine.
Klasifikacija i
obuhvat
Cijene
industrijskih proizvoda pri proizvođačima prikupljaju se prema Nomenklaturi industrijskih
proizvoda (NIP-u) i NKD-u 2002., a dostavljaju ih svakog mjeseca izabrane
pravne osobe NKD-a 2002. za odabrane proizvode iz područja C, D i E.
Za praćenje
cijena izabrani su najvažniji proizvodi iz svakog odjeljka, tj. proizvodi s
najvećom realizacijom na domaćem tržištu, a odabir pravnih osoba izvršen je
prema njihovu udjelu u proizvodnji pojedinih proizvoda.
Cijene se prate
kod oko 389 pravnih osoba za oko 422 industrijska proizvoda, a na mjesec se
prikupi oko 928 cijena.
Ponderi
Od siječnja 2002. primjenjuje se
struktura na osnovi bruto dodane vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije
(IND-21) za 2000. Na razini skupine proizvoda ponderi su vrijednost realizacije
umanjene za izvoz.
Ponderacijski sistem mijenja se
svakih pet godina, a svake se godine ponderi djelomično korigiraju za promjene
nastale u kretanju cijena.
Izračun indeksa
Iz podataka o
cijenama izračunavaju se individualni indeksi za svaki reprezentativni proizvod
stavljanjem u odnos cijene tekućeg razdoblja s cijenama u baznom razdoblju
(prosinac prethodne godine).
Iz individualnih
indeksa cijena vaganom artimetičkom sredinom izračunavaju se agregatni indeksi
tj. indeksi grupe, odjeljka, potpodručja te ukupan indeks, prema modificiranoj Laspeyres-ovoj
formuli:

pri čemu je značenje kratica:
I
indeks grupe, odjeljka, potpodručja, područja i ukupan
indeks
Pn
cijena u tekućem razdoblju (mjesecu)
Po
cijena u
baznom razdoblju
Wo relativna struktura
vrijednosti prodaje u baznom razdoblju.
Kratice
d.
n.
drugdje nespomenuto
NKD 2002. Nacionalna
klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.