INDEKSI CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U SVIBNJU 2006.
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u svibnju 2006. u odnosu na travanj 2006. u prosjeku su više za 0,4%, u odnosu na prosinac 2005. više su za 2,0%, a u odnosu na svibanj 2005. u prosjeku su više za 3,7%.
Promatrano po Glavnim industrijskim grupacijama 2001. (GIG-u 2001.), cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u svibnju 2006. u odnosu na travanj 2006. u prosjeku su više za 2,4%, cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije za 1,0%, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,4%, a cijene energije za 0,1%. Istodobno su cijene kapitalnih proizvoda u prosjeku niže za 0,3%.
Po odjeljcima NKD-a 2002., porast cijena u svibnju 2006. u odnosu na travanj 2006. ostvaren je u proizvodnji namještaja, ostaloj prerađivačkoj industriji, d. n. (4,3%), proizvodnji metala (2,5%), proizvodnji električnih strojeva i aparata d. n. (1,7%), proizvodnji proizvoda od gume i plastike (1,4%), proizvodnji proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (1,1%), proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (1,0%), proizvodnji strojeva i uređaja, d. n. (0,7%), proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (0,6%), proizvodnji hrane i pića (0,5%), vađenju ostalih ruda i kamena (0,4%), izdavačkoj i tiskarskoj djelatnosti te umnožavanju snimljenih zapisa kao i u proizvodnji naftnih derivata (0,2%), proizvodnji odjeće, doradi i bojenju krzna, kao i u preradi drva, proizvodnji proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnji predmeta od slame i pletarskih materijala te vađenju sirove nafte i zemnog plina (0,1%).
Pad cijena u svibnju 2006. u odnosu na travanj 2006. po odjeljcima NKD-a 2002. ostvaren je u proizvodnji radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (-3,0%), proizvodnji medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata i satova (-1,3%), proizvodnji celuloze, papira i proizvoda od papira (-0,6%), štavljenju i obradi kože; proizvodnji kovčega i torbi, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće (-0,3%), proizvodnji prikolica i poluprikolica kao i u proizvodnji duhanskih proizvoda (-0,1%).
U ostalih pet odjeljaka industrijske proizvodnje cijene su u svibnju 2006. u odnosu na travanj 2006. u prosjeku ostale na istoj razini.
1. INDEKSI
CIJENA INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA U SVIBNJU 2006. PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM
GRUPACIJAMA 2001.
I PO ODJELJCIMA NKD-a 2002.
|
|
|
V. 2006. |
I.–V. 2006. |
V. 2006. |
I.–V. 2006. |
V. 2006. |
V. 2006. |
I.–V. 2006. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
INDUSTRIJSKI PROIZVODI – UKUPNO |
103,2 |
102,6 |
102,0 |
101,4 |
100,4 |
103,7 |
103,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA (GIG-u 2001.) |
|
|
|
|
|
|
|
|
AE |
Energija |
107,1 |
106,6 |
103,0 |
102,5 |
100,1 |
109,5 |
109,9 |
|
AI |
Intermedijarni proizvodi osim energije |
101,6 |
100,4 |
101,9 |
100,7 |
101,0 |
101,3 |
100,0 |
|
B |
Kapitalni proizvodi |
102,5 |
102,9 |
101,9 |
102,3 |
99,7 |
101,9 |
104,4 |
|
CD |
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
101,8 |
100,7 |
101,0 |
99,9 |
102,4 |
101,7 |
101,3 |
|
CN |
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
101,5 |
100,8 |
101,3 |
100,6 |
100,4 |
101,2 |
101,0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
C |
RUDARSTVO I VAĐENJE |
100,9 |
100,8 |
100,2 |
100,1 |
100,2 |
100,9 |
100,8 |
|
11 |
Vađenje sirove nafte i zemnog plina |
101,0 |
101,0 |
100,2 |
100,2 |
100,1 |
101,2 |
100,9 |
|
14 |
Vađenje ostalih ruda i kamena |
100,7 |
100,5 |
100,1 |
99,9 |
100,4 |
100,4 |
101,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
D |
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
103,0 |
102,1 |
102,2 |
101,3 |
100,5 |
103,2 |
103,2 |
|
15 |
Proizvodnja hrane i pića |
101,7 |
100,9 |
101,6 |
100,8 |
100,5 |
101,2 |
101,2 |
|
16 |
Proizvodnja duhanskih proizvoda |
99,6 |
99,7 |
100,0 |
100,1 |
99,9 |
99,8 |
99,4 |
|
17 |
Proizvodnja tekstila |
100,4 |
100,4 |
100,2 |
100,2 |
100,0 |
100,5 |
100,5 |
|
18 |
Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
99,9 |
100,0 |
99,8 |
99,9 |
100,1 |
99,9 |
100,1 |
|
19 |
Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće |
102,0 |
102,3 |
99,5 |
99,8 |
99,7 |
101,9 |
102,2 |
|
20 |
Prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala |
98,6 |
98,5 |
98,5 |
98,4 |
100,1 |
98,3 |
98,7 |
|
21 |
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira |
99,7 |
100,1 |
100,9 |
101,3 |
99,4 |
99,1 |
99,8 |
|
22 |
Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa |
100,4 |
100,2 |
100,6 |
100,4 |
100,2 |
100,0 |
99,8 |
|
23 |
Proizvodnja koksa i naftnih derivata |
115,5 |
113,1 |
107,6 |
105,3 |
100,2 |
121,7 |
125,5 |
|
24 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
102,7 |
101,4 |
102,4 |
101,1 |
100,6 |
102,8 |
101,7 |
|
25 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
101,9 |
100,8 |
101,5 |
100,4 |
101,4 |
101,3 |
100,0 |
|
26 |
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
101,9 |
101,2 |
101,7 |
101,0 |
101,0 |
102,1 |
101,4 |
|
27 |
Proizvodnja metala |
103,4 |
100,3 |
104,2 |
101,1 |
102,5 |
102,1 |
97,4 |
|
28 |
Proizvodnja proizvoda od metala, |
100,6 |
99,5 |
101,7 |
100,6 |
101,1 |
100,1 |
97,8 |
|
29 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
100,5 |
100,1 |
100,4 |
100,0 |
100,7 |
98,1 |
102,9 |
|
30 |
Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
|
31 |
Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n. |
113,7 |
110,8 |
111,7 |
108,8 |
101,7 |
113,9 |
111,1 |
|
32 |
Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme |
95,8 |
100,5 |
92,2 |
96,7 |
97,0 |
98,2 |
104,7 |
|
33 |
Proizvodnja medicinskih, preciznih i |
99,0 |
100,0 |
98,7 |
99,7 |
98,7 |
98,7 |
100,4 |
|
34 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
96,4 |
96,5 |
98,7 |
98,8 |
99,9 |
93,5 |
93,6 |
|
35 |
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava |
98,5 |
98,5 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
100,0 |
96,4 |
|
36 |
Proizvodnja namještaja, ostala |
103,9 |
101,4 |
102,6 |
100,2 |
104,3 |
103,8 |
102,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
E |
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
104,5 |
104,7 |
101,9 |
102,1 |
100,0 |
106,2 |
105,5 |
|
40 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom |
101,5 |
102,7 |
98,1 |
99,2 |
100,0 |
103,9 |
103,8 |
|
41 |
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode |
112,6 |
110,2 |
112,0 |
109,6 |
100,0 |
112,8 |
110,4 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Definicija
Cijene industrijskih proizvoda pri prozvođačima cijene su po kojima proizvođač prodaje svoje proizvode na domaćem tržištu u najvećim količinama, franko utovareno u vagon (kamion) u mjestu proizvođača ili cijena prema kojoj proizvođač obračunava drugom poduzeću. U prodajnu cijenu ulazi regres koji ostvaruje prodavač, a odbija se rabat i popust koji prodavač odobri kupcu te porez na dodanu vrijednost i trošarine.
Klasifikacija i obuhvat
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima prikupljaju se prema Nomenklaturi industrijskih proizvoda (NIP-u) i NKD-u 2002., a dostavljaju ih svakog mjeseca izabrane pravne osobe NKD-a 2002. za odabrane proizvode iz područja C, D i E.
Za praćenje cijena izabrani su najvažniji proizvodi iz svakog odjeljka, tj. proizvodi s najvećom realizacijom na domaćem tržištu, a odabir pravnih osoba izvršen je prema njihovu udjelu u proizvodnji pojedinih proizvoda.
Cijene se prate kod oko 389 pravnih osoba za oko 422 industrijska proizvoda, a na mjesec se prikupi oko 928 cijena.
Ponderi
Od siječnja 2002. primjenjuje se struktura na osnovi bruto dodane vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije (IND-21) za 2000. Na razini skupine proizvoda ponderi su vrijednost realizacije umanjene za izvoz.
Ponderacijski sistem mijenja se svakih pet godina, a svake se godine ponderi djelomično korigiraju za promjene nastale u kretanju cijena.
Izračun indeksa
Iz podataka o cijenama izračunavaju se individualni indeksi za svaki reprezentativni proizvod stavljanjem u odnos cijene tekućeg razdoblja s cijenama u baznom razdoblju (prosinac prethodne godine).
Iz individualnih indeksa cijena vaganom artimetičkom sredinom izračunavaju se agregatni indeksi tj. indeksi grupe, odjeljka, potpodručja te ukupan indeks, prema modificiranoj Laspeyresovoj formuli:
pri čemu je značenje kratica:
I indeks grupe, odjeljka, potpodručja, područja i ukupan indeks
Pn cijena u tekućem razdoblju (mjesecu)
Po cijena u baznom razdoblju
Wo relativna struktura vrijednosti prodaje u baznom razdoblju.
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.