Ukupna
industrijska proizvodnja u siječnju 2006. veća je za 5,9% u usporedbi sa
siječnjem 2005. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom
u 2005., industrijska proizvodnja u siječnju 2006. manja je za 11,9%.
Prema
područjima djelatnosti NKD-a 2002., u siječnju 2006. u usporedbi sa siječnjem
2005. proizvodnja u Rudarstvu i vađenju veća je za 5,7%, u Prerađivačkoj
industriji veća je za 5,0%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom
veća je za 7,7%.
Prema
GIG-u 2001 u siječnju 2006. Intermedijarni proizvodi veći su za 7,1%, Energija
je veća za 3,9%, Kapitalni proizvodi veći su za 4,9%, Trajni proizvodi za
široku potrošnju veći su za 5,5%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći
su za 3,7% u usporedbi sa siječnjem 2005.
Trend-indeks
ukupne industrijske proizvodnje (vidi G-1.) veći je za 0,2% u siječnju 2006. u
odnosu na prosinac 2005. Detaljne indekse obujma industrijske proizvodnje –
desezonirane vremenske serije i trend-ciklus – objavljujemo u Priopćenju
2.1.3., koje po pravilu izlazi tjedan dana nakon ovog priopćenja.
1. INDEKSI VOLUMENA
INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA GIG-u 2001. I PO ODJELJCIMA NKD-a 2002.
U SIJEČNJU 2006.
|
|
Struktura |
I. 2006. |
I. 2006. |
|
|
|
|
|
|
U K U P N
O |
100,00 |
88,1 |
105,9 |
|
|
|
|
|
PREMA GIG-u 2001.
|
|
|
|
|
AI
Intermedijarni proizvodi |
27,28 |
79,5 |
107,1 |
|
AE
Energija |
18,65 |
111,8 |
103,9 |
|
B
Kapitalni proizvodi |
14,59 |
83,9 |
104,9 |
|
CD
Trajni proizvodi za široku potrošnju |
2,80 |
94,3 |
105,5 |
|
CN
Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
36,68 |
83,7 |
103,7 |
|
|
|
|
|
|
PO
PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
C RUDARSTVO I VAĐENJE |
6,10 |
93,4 |
105,7 |
|
11 Vađenje sirove nafte i zemnog
plina; uslužne |
4,47 |
104,2 |
97,0 |
|
14
Vađenje ostalih ruda i kamena |
1,63 |
63,9 |
135,7 |
|
|
|
|
|
|
D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
81,84 |
83,2 |
105,0 |
|
15
Proizvodnja hrane i pića |
18,78 |
77,7 |
109,5 |
|
16
Proizvodnja duhanskih proizvoda |
2,13 |
81,7 |
96,4 |
|
17 Proizvodnja tekstila |
1,60 |
83,8 |
99,4 |
|
18 Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
2,11 |
99,9 |
99,4 |
|
19 Štavljenje i obrada kože;
proizvodnja kovčega i torba, |
1,15 |
118,4 |
114,4 |
|
20 Prerada drva,
proizvodnja proizvoda od drva i pluta, |
2,54 |
97,0 |
106,5 |
|
21 Proizvodnja celuloze, papira i
proizvoda od papira |
2,69 |
98,0 |
111,6 |
|
22 Izdavačka i tiskarska
djelatnost te umnožavanje |
8,58 |
87,6 |
98,6 |
|
23
Proizvodnja koksa, naftnih derivata i |
2,12 |
87,7 |
93,4 |
|
24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
8,11 |
80,1 |
100,1 |
|
25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
2,68 |
80,0 |
92,3 |
|
26
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
6,03 |
67,4 |
114,9 |
|
27
Proizvodnja metala |
0,87 |
105,2 |
124,8 |
|
28 Proizvodnja
proizvoda od metala, osim strojeva |
4,96 |
83,6 |
109,1 |
|
29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
3,71 |
79,1 |
121,3 |
|
30
Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
0,57 |
35,9 |
81,6 |
|
31 Proizvodnja električnih strojeva i
aparata, d. n. |
2,98 |
70,8 |
90,6 |
|
32 Proizvodnja radiotelevizijskih
i komunikacijskih |
2,12 |
105,6 |
128,3 |
|
33 Proizvodnja medicinskih, preciznih i
optičkih |
0,82 |
85,8 |
114,4 |
|
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica
i poluprikolica |
0,36 |
118,5 |
138,9 |
|
35 Proizvodnja ostalih prometnih sredstava |
3,84 |
82,6 |
83,0 |
|
36 Proizvodnja namještaja, ostala
prerađivačka industrija, d. n. |
2,22 |
93,5 |
99,1 |
|
37 Reciklaža |
0,87 |
93,6 |
124,1 |
|
|
|
|
|
|
E OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
12,06 |
118,8 |
107,7 |
|
40
Opskrba električnom energijom, plinom, parom |
10,51 |
124,9 |
109,2 |
|
41
Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode |
1,55 |
77,5 |
90,1 |
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje važan
je kratkoročni pokazatelj poslovnog ciklusa kojim se mjere mjesečni rezultati
industrijskog sektora. S obzirom na njegovu periodiku, brzinu u kojoj je
raspoloživ i detaljnu raščlambu po odjeljcima industrijskog sektora
gospodarstva (odjeljci C, D i E prema NKD-u 2002.). on je središnji i ažuran
pokazatelj razvoja industrijskog sektora, koji je jedna od najnestabilnijih
sastavnica gospodarstva.
U ovom
priopćenju svi indeksi prikazani su u izvornom (neprilagođenom) obliku, a
izračunani su na osnovi podataka prikupljenih Mjesečnim
istraživanjem o industrijskoj proizvodnji (IND-1/MPS) u 2006.
Desezonirane vremenske serije i trend-
-ciklus bit će također raspoloživi u Priopćenju 2.1.3., koje slijedi, a
objavljuje se otprilike tjedan dana nakon ovog priopćenja.
Pravna i
metodološka osnova
Mjesečno
istraživanje o industrijskoj proizvodnji (IND-1/MPS) u 2006. provodi Državni
zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na osnovi
Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) i Godišnjega provedbenog plana
statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2006. godinu (NN, br. 4/06.).
Koncepti
i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IND-1/MPS
navedeni su u Statističkim standardima za Mjesečno
istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), a
objavljeni su u Narodnim novinama br. 19/04. Usklađeni
su s konceptima i definicijama iz Uredbe o kratkoročnim
statistikama Europske zajednice (OJ L
162/98.) za indeks industrijske proizvodnje.
Pokrivenost
i obuhvat
Istraživanjem
IND-1/MPS obuhvaćaju se sva
poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i
više zaposlenih koji se bave jednom ili više
industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima
NKD-a 2002. C Rudarstvo i
vađenje, D Prerađivačka
industrija i
E Opskrba električnom energijom, plinom
i vodom.
Izvještajno
razdoblje
Izvještajno
je razdoblje mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni
obrazac IND-1/MPS dostavlja se poštom
Državnom zavodu za statistiku po pravilu 8 dana
nakon završetka izvještajnog
razdoblja.
Definicije
i metoda kalkulacije
Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi
gotovih industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih
proizvoda – NIPUM 2004.
Pod
gotovim proizvodom podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu
proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj
izrade, a naveden je pod posebnom šifrom
i nazivom u NIPUM-u 2004.
Metoda
kalkulacije1)
Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje za različite
razine NKD-a 2002. obračunavaju
se u dva koraka prema Laspeyresovoj formuli. U
prvom koraku indeksi se obračunavaju iz
podataka o količinama pojedinačnih
proizvoda iz NIPUM-a 2004. i
odgovarajućega ponderacijskog koeficijenta, koji
je aproksimacija dodane vrijednosti pojedinačnih
proizvoda. U drugom koraku svi indeksi skupina
i više razine ponderiraju se udjelom u dodanoj vrijednosti pojedinačnih
djelatnosti industrije po razinama NKD-a 2002. Tako
je definirana relativna važnost pojedinačnih
razina NKD-a 2002. i
istodobno su nivelirane različite razine
pokrivenosti.
Jednako
se obračunavaju indeksi za agregate
GIG-a 2001. prema pretežnoj
uporabi proizvoda unutar iste skupine NKD-a 2002. Za
obračunavanje agegiranih indeksa od
siječnja 2006. primjenjuju
se nove definicije za agregate GIG-a radi
usklađivanja sa statističkim
standardima EU-a.2) Kako
ne bi došlo do nedoumice o kojoj je verziji
GIG agregata riječ, u svim publikacijama DZS-a
označavat će se oznakom GIG-a 2001. umjesto
dosadašnje oznake GIG-a.
Ponderacijski
koeficijenti pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a
koji se upotrebljavaju za izračun indeksa
industrijske proizvodnje dodana su vrijednost za
jediničnu proizvodnju određenog
proizvoda. Izračunani
su na osnovi jediničnih vrijednosti iz Godišnjeg
izvještaja industrije 2000. (PRODCOM), a
revidiraju se svake pete godine. Ponderacijski
koeficijenti koji su se upotrebljavali od 1997. do 2001. bili
su izračunani na osnovi Godišnjeg
izvještaja industrije 1995.
Struktura
industrijskih djelatnosti (struktura
odjeljaka) izračunana
je na osnovi bruto dodane vrijednosti proizvodnih čimbenika
prema načelu JVD-a (čistih
djelatnosti) u 2004. u
Republici Hrvatskoj. Izračunana
je na osnovi godišnjih statističkih
rezultata Državnog zavoda za statistiku – Strukturno-poslovnog
istraživanja industrije za 2004. (94,9% obuhvata) i
godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji
računi industrijskih poduzeća
za 2004. (5,1% obuhvata) te je
ispravljena indeksima fizičkog obujma
industrijske proizvodnje za 2005. Struktura
odjeljaka ažurira se na početku
svake godine za obračunavanje indeksa tekuće
godine.
Posebna napomena korisnicima
Preračunane serije mjesečnih indeksa industrijske
proizvodnje prema novim definicijama GIG-a 2001. raspoložive su za razdoblje od
siječnja 1997. do prosinca 2005., a bit će objavljene u Mjesečnom izvješću
DZS-a br. 2/2006. u ožujku 2006. Svi korisnici mogu dobiti također preračunane
serije GIG-a 2001. u elektroničknom obliku prema vlastitom zahtjevu upućenu
Odjelu statističkih informacija, dokumentacije, pismohrane i publikacija DZS-a.
1)
Za dodatne informacije treba se koristiti Studijama i analizama – Kratkoročni
pokazatelji industrije, br. 85., Zagreb, 1999., DZS.
2) Uredba Komisije
(EK) br. 586/2001 od 26. ožujka 2001 o implementaciji Uredbe Vijeća (EK) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u vezi s
definicijama Glavnih
industrijskih grupacija (GIG).
Kratice
d.
n.
drugdje nespomenuto
DZS
Državni zavod za statistiku
Fina
Financijska agencija
GIG
2001. Glavne industrijske grupacije, verzija 2001.
NKD
2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NN
Narodne novine