INPUTI SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJSKU PROIZVODNJU U 2005., prvi rezultati

U 2005. ukupna vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju od poduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom u 2005. u Republici Hrvatskoj iznosila je 46 100 milijuna kuna, prema obuhvatu Godišnjeg izvještaja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2005. U usporedbi s ukupnom vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda sirovina (outputa), prema rezultatima istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2005.,¹⁾ od ukupno 103 479 milijuna kuna koja su ostvarila ista poduzeća, vrijednost inputa sirovina i materijala utrošenih za spomenutu industrijsku proizvodnju sudjeluje s 44,6% u vrijednosti outputa industrije. Drugim riječima, ukupna vrijednost prodaje industrijskih proizvoda koju su ostvarila poduzeća u 2005. veća je za 57 379 milijuna kuna (55,4%) od izdataka za utrošene sirovine i materijale u industrijskom procesu za proizvodnju istih proizvoda, prema gruboj bilanci inputa – otputa (vidi grafikon 1).

Vrijednost utrošenih sirovina i materijala kao inputa u industrijsku proizvodnju u 2005. prema potrošnji industrijskih područja NKD-a 2002. najveća je u području D Prerađivačka industrija i iznosi 43 468 milijuna kuna, zatim u području E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom i iznosi 2 327 milijuna kuna, dok je najmanja u području C Rudarstvo i vađenje i iznosi 305 milijuna kuna. Ako uspoređujemo potrošnju po industrijskim odjeljcima NKD-a 2002. (10 do 41), onda je najveća vrijednost utroška sirovina i materijala zabilježena u odjeljku 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (11 550 milijuna kuna), zatim u odjeljku 15 Proizvodnja hrane i pića (8 940 milijuna kuna), a najmanji utrošak sirovina i materijala zabilježen je u odjeljku 11 Vađenje sirove nafte i zemnog plina (3 196 tisuća kuna).

Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju u 2005. prema podrijetlu sirovina i materijala (vidi grafikon 2.), onda je utrošeno 9,9% (4 521 milijun kuna) vlastito proizvedenih sirovina i materijala, a 90,1% (41 579 milijuna kuna) utrošenih sirovina i materijala nabavljeno je na tržištu od trećih osoba, od čega 37,0% (17 039 milijuna kuna) na domaćem tržištu, a 53,1% (24 540 milijuna kuna) na inozemnom tržištu (uvoz).

U području D Prerađivačka industrija (vidi tablicu 1.) najveći je udio u vrijednosti utrošenih vlastito proizvedenih sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju zabilježen za potrebe inputa u odjeljak 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (35,8%), dok je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala nabavljenih na domaćem tržištu zabilježen za potrebe inputa u odjeljak 15 Proizvodnja hrane i pića (36,8%), a najmanji za potrebe inputa u odjeljak 30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala (0,1%). Ako analiziramo vrijednost utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje nabavljenih s inozemnog tržišta (uvoz) u istom području D Prerađivačka industrija (vidi grafikon G-3.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala zabilježen za potrebe inputa u odjeljke 23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva (38,6%), 15 Proizvodnja hrane i pića (10,4%) i 24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (9,6%), dok je najmanji udio u vrijednosti utrošenih sirovina nabavljenih na inozemnom tržištu (uvoz) zabilježen za potrebe inputa u odjeljke 30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala (0,3%) te 37 Reciklaža (0,0%).

Ako usporedimo ukupnu vrijednost utroška sirovina i materijala za industrijsku proizvodnju 21 županije Republike Hrvatske (vidi tablicu 2. i grafikon 4.), tada je najveći udio u vrijednosti utrošenih sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2005. imala Primorsko-goranska županija, u iznosu od 9 203 milijuna kuna (20,0%), zatim Grad Zagreb, u iznosu od 8 166 milijuna kuna (17,8%) i Sisačko-moslavačka županija, u iznosu od 5 905 milijuna kuna (12,9%), dok su najmanje vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2005. zabilježene u Slobodnim zonama, u iznosu od 222 milijuna kuna (0,5%), Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u iznosu od 181 milijun kuna (0,4%), i Ličko-senjskoj županiji, u iznosu od 66 milijuna kuna (0,2 %).

Podaci o vrijednosti utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u 2005. dobiveni su obradom Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2005. (IND-21/REPRO), u kojem je obuhvaćeno 2 565 industrijskih lokalnih jedinica od pravnih osoba s 10 i više zaposlenih. Posebno naglašavamo da je istraživanje REPRO za 2005. imalo potpuno isti obuhvat kao već spomenuto godišnje istraživanje PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2005. kako bi se postigla usporedivost i konzistentnost podataka za potrebe input-output analize na razini proizvoda/sirovina.

1.   VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI U
      INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. U 2005.

tis. kuna

		Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-ju 2004
		ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
				ukupno na tržištu	na domaćem tržištu	na inozemnom tržištu
	Republika Hrvatska	46 100 046	4 521 161	41 578 885	17 038 811	24 540 074
C	Rudarstvo i vađenje	305 453	203 631	101 822	88 672	13 150
11	Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužne djelatnosti u vezi s vađenjem nafte i plina, osim istraživanja	3 196	-	3 196	2 773	423
14	Vađenje ostalih ruda i kamena	302 257	203 631	98 626	85 899	12 727
D	Prerađivačka industrija	43 467 913	3 984 085	39 483 828	15 582 258	23 901 570
15	Proizvodnja hrane i pića	8 940 203	744 394	8 195 809	5 731 922	2 463 887
16	Proizvodnja duhanskih proizvoda	645 139	17 305	627 834	371 592	256 242
17	Proizvodnja tekstila	631 091	154 321	476 770	82 192	394 578
18	Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna	313 503	50 851	262 652	80 218	182 434
19	Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, ručnih torbica, sedlarskih i remenarskih proizvoda i obuće	353 925	907	353 018	65 248	287 770
20	Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja predmeta od slame i pletarskih materijala	1 084 183	138 061	946 122	852 534	93 588
21	Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira	1 073 535	307 828	765 707	364 340	401 367
22	Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje snimljenih zapisa	1 097 681	4 284	1 093 397	387 141	706 256
23	Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva	11 550 298	199 472	11 350 826	2 131 231	9 219 595
24	Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda	4 520 303	1 423 610	3 096 693	803 802	2 292 891
25	Proizvodnja proizvoda od gume i plastike	1 041 403	1 659	1 039 744	342 346	697 398
26	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda	2 073 932	740 331	1 333 601	1 075 438	258 163
27	Proizvodnja metala	1 499 623	41 095	1 458 528	233 568	1 224 960
28	Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme	1 484 575	19 741	1 464 834	279 589	1 185 245
29	Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.	823 186	16 547	806 639	246 907	559 732
30	Proizvodnja uredskih strojeva i računala	57 804	-	57 804	7 440	50 364
31	Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n.	1 634 270	41 597	1 592 673	156 534	1 436 139
32	Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme	67 207	-	67 207	12 039	55 168
33	Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkih instrumenata te satova	74 822	499	74 323	20 364	53 959
34	Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica	115 699	547	115 152	30 570	84 582
35	Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava	3 070 555	23	3 070 532	1 746 046	1 324 486
36	Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n.	1 003 542	79 111	924 431	251 665	672 766
37	Reciklaža	311 434	1 902	309 532	309 532	-
E	Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	2 326 680	333 445	1 993 235	1 367 881	625 354
40	Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplom vodom	2 321 909	333 414	1 988 495	1 365 657	622 838
41	Skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode	4 771	31	4 740	2 224	2 516

2.   VRIJEDNOST UTROŠKA SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA POTROŠNJI U
      INDUSTRIJSKIM PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. PO ŽUPANIJAMA U 2005.

tis. kuna

	Vrijednost utroška sirovina i materijala po NRMI-ju 2004
	ukupno	vlastito proizvedene sirovine	nabavljene na tržištu od trećih osoba
			ukupno na tržištu	na domaćem tržištu	na inozemnom tržištu
Republika Hrvatska	46 100 046	4 521 161	41 578 885	17 038 811	24 540 074
Zagrebačka županija	3 444 922	1 340 586	2 104 336	1 108 648	995 688
Krapinsko-zagorska županija	791 560	43 632	747 928	229 037	518 891
Sisačko-moslavačka županija	5 904 823	259 345	5 645 478	2 867 834	2 777 644
Karlovačka županija	910 427	151 868	758 559	403 779	354 780
Varaždinska županija	2 224 066	206 958	2 017 108	932 263	1 084 845
Koprivničko-križevačka županija	916 195	123 047	793 148	525 290	267 858
Bjelovarsko-bilogorska županija	823 263	24 653	798 610	564 445	234 165
Primorsko-goranska županija	9 203 458	292 144	8 911 314	814 234	8 097 080
Ličko-senjska županija	66 187	1 406	64 781	62 485	2 296
Virovitičko-podravska županija	697 857	87 312	610 545	389 566	220 979
Požeško-slavonska županija	375 649	55 100	320 549	208 189	112 360
Brodsko-posavska županija	674 530	104 828	569 702	347 249	222 453
Zadarska  županija	386 854	21 033	365 821	236 230	129 591
Osječko-baranjska županija	2 539 106	576 373	1 962 733	1 268 839	693 894
Šibensko-kninska  županija	947 785	28 697	919 088	105 400	813 688
Vukovarsko srijemska županija	615 086	39 430	575 656	524 673	50 983
Splitsko-dalmatinska županija	2 761 465	401 991	2 359 474	1 074 838	1 284 636
Istarska županija	3 369 155	323 315	3 045 840	1 610 321	1 435 519
Dubrovačko-neretvanska županija	181 173	12 440	168 733	78 819	89 914
Međimurska županija	879 265	57 900	821 365	385 425	435 940
Grad Zagreb	8 165 517	369 103	7 796 414	3 286 697	4 509 717
Slobodne zone	221 703	-	221 703	14 550	207 153

3.   NAJVAŽNIJIE UTROŠENE SIROVINE I MATERIJALI ZA POTREBE  INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE IZABRANE PREMA VRIJEDDNOSTI U 2005.

	Šifra i naziv KPD-a 2002.	Mjerna jedinica	Vrijednost utrošenih sirovina i materijala, tis. kuna
			ukupno	vlastite sirovine	nabavljene od trećih na tržištu
					ukupno	domaće siorovine	inozemne sirovine
Ukupno		t	46 100 046	4 521 161	41 578 885	17 038 811	24 540 074
111010	Sirova nafta i ulja dobivena iz bitumenoznih minerala	t	10 815 672	-	10 815 672	2 084 472	8 731 200
012120	Sirovo kravlje mlijeko	t	1 522 385	4 032	1 518 353	1 469 281	49 072
244154	Antibiotici	t	1 474 515	1 259 577	214 938	-	214 938
283010	Parni kotlovi i njihovi djelovi	t	1 232 124	-	1 232 124	787 340	444 784
111020	Prirodni plin, ukapljeni i u plinovitom stanju	t	1 136 973	75 004	1 061 969	1 022 451	39 518
271060	Toplovaljani ravni proizvodi od čelika (osim od nehrđajućega čelika i velike čvrstine)	t	1 081 936	1 251	1 080 685	316 222	764 463
232017	Loživa ulja, d. n.	t	1 022 664	240 884	781 780	606 176	175 604
151113	Svinjetina, svježa ili hlađena	t	960 164	63 363	896 801	411 560	485 241
274211	Aluminij, sirovi	t	908 411	-	908 411	14 611	893 800
274311	Olovo, sirovo	t	754 200	-	754 200	-	754 200
020112	Trupci listača	t	625 954	7 621	618 333	615 370	2 963
265111	Klinker-cement	t	616 787	522 349	94 438	94 438	-
232030	Ostali naftni proizvodi	t	501 838	162 159	339 679	4 182	335 497
201010	Drvo obrađeno po dužini piljenjem, rezanjem ili ljušteno, debljine > 6 mm; željeznički i tramvajski pragovi od drva, neimpregnirani	t	455 011	199 752	255 259	229 441	25 818
011151	Šećerna repa	t	441 445	-	441 445	372 847	68 598
241411	Aciklički ugljikovodici	t	414 225	-	414 225	2 378	411 847
191022	Štavljene goveđe kože, bez dlake, necijele	t	408 612	-	408 612	3 257	405 355
101011	Kameni ugljen, neaglomeriran	t	400 287	-	400 287	-	400 287
241610	Polimeri etilena, u primarnim oblicima	t	385 551	-	385 551	54 685	330 866
241412	Ciklički ugljikovodici	t	372 176	-	372 176	924	371 252

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Ovo priopćenje sadrži prve rezultate Godišnjeg istraživanja o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji (IND-21/REPRO) za 2005. (dalje u tekstu: istraživanje REPRO za 2005.). Rezultati su agregirani iz podataka prikupljenih na razini Nomenklature sirovina i materijala za industriju – NRMI 2004, koja je sastavni dio Statističkih standarda za Godišnje istraživanje o utrošku sirovina, materijala i energenata u industriji (IND-21/REPRO) za 2005. Republike Hrvatske (NN, br. 63/05.). Pojam "industrija" u cijelom Priopćenju definiran je trima industrijskim područjima djelatnosti C, D i E prema NKD-u 2002. (NN, br. 13/03). Ta definicija industrije usklađena je s definicijom svih granskih istraživanja industrije Državnog zavoda za statistiku kao i s onom koja se koristi za statistike industrije Evropske unije.

PRAVNA OSNOVA ISTRAŽIVANJA REPRO

Godišnje istraživanje REPRO za 2005. proveo je Državni zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na osnovi Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2006. godine (NN, br. 4/06.), a prema spomenutim Statističkim standardima. Obveza davanja podataka temelji se na člancima 35. i 38. (stavak 1.) Zakona o službenoj statistici.

POKAZATELJI ISTRAŽIVANJA REPRO O UTROŠKU SIROVINA I MATERIJALA ZA POTREBE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE (iz PRODCOM-a)

Prvi rezultati odnose se na najnovije podatke statistike potrošnje industrije, a izvedeni su iz godišnjih rezultata spomenutog istraživanja REPRO za 2005. Rezultati istraživanja REPRO osiguravaju detaljne informacije primarno za potrebe izrade tablica uporabe (inputa) stavljajući ih u relaciju s rezultatima PRODCOM-a o prodanim industrijskim proizvodima (outputu) kako bi se omogućilo analiziranje robnih tokova u okviru input-output koncepta na detaljnoj razini sirovina/proizvoda (nomenklature NRMI 2004/NIP 2005.).

Svi podaci koji su ovdje prikazani, dobiveni su agregiranjem pojedinačnih podataka o utrošku sirovina i materijala iz NRMI-ja 2004., koji je sastavni dio spomenutih Statističkih standarda. Međutim, komentar glavnih rezultata istraživanja REPRO za 2005. (inputa) prikazan je u usporedbi s rezultatima istraživanja PRODCOM za 2005. (outputa) kako bi se naglasila svrha i cilj ovog istraživanja, osiguranje zajedničkog okvira s istraživanjem PRODCOM za potrebe analiza input-outputa na harmoniziranoj osnovi (iz domene nacionalnih računa).

Iz navedenih razloga u tablici 1. i grafikonu 3. prikazani su glavni rezultati o vrijednostima utroška sirovina i materijala po djelatnostima potrošnje (razina industrijskih područja i odjeljaka NKD-a 2002.) za Republiku Hrvatsku u 2005. usporedno s glavnim rezultatima PRODCOM-a za 2005. o vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda (outputa), generiranu od istih jedinica. Sirovine i materijali uključujući usluge mogli su prema podrijetlu biti nabavljeni na tržištu (domaćem ili stranom) od trećih osoba ili intermedijarni proizvodi iz vlastite proizvodnje, a vrijednosno su iskazani po kupovnim cijenama. Regionalni pregled agregiranih podataka o vrijednosti utrošenih sirovina i materijala (uklj. usluge) za potrebe industrijske proizvodnje, izražen također u vrijednosti po kupovnim cijenama, prikazan je u tablici 2. i grafikonu 4. na razini županija.

USPOREDIVOST PODATAKA ISTRAŽIVANJA REPRO

U razdoblju od 2000. do 2003. istovrsni su se podaci u naturalnom izrazu prikupljali unutar Tromjesečnog istraživanja o utrošku sirovina i materijala te finalnog utroška energenata u industriji (IND-1K), a prije toga unutar zajedničkoga Mjesečnog izvještaja industrije (IND-1), na osnovi zajedničkih Metodoloških osnova za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1), dio za tablicu 2.¹⁾, za oba istraživanja, te na osnovi prve verzije Nomenklature repromaterijala industrije (NRMI 1997), koja je bila sastavni dio spomenute metodologije. Novim Statističkim standardima za istraživanje REPRO prikupljaju se podaci u godišnjoj dinamici počevši od izvještajne godine 2004. na razini revidirane verzije NRMI-ja 2004, na osnovi koje se prikupljaju svi podaci o sirovinama i materijalima industrije. S obzirom na to da se obje nomenklature, NRMI 1997 i NRMI 2004, temelje na strukturi istovrsne klasifikacije, verzijama KPD-a 1995. i KPD-a 2002.²⁾, za koje su izrađene korespodentne tablice veza, i podaci su međusobno usporedivi na određenoj razini, u naturalnom izrazu (količinama), jer se u vrijednosnom izrazu prije nisu prikupljali.

OBUHVAT ISTRAŽIVANJA REPRO I JEDINICE

Izvještajne jedinice istraživanja REPRO o utrošku sirovina i materijala industrije za 2005. jesu sva trgovačka društva i druge pravne osobe te njihovi dijelovi s više od 10 zaposlenika koji su utrošili sirovine i materijale za potrebe industrijske proizvodnje unutar industrijskih područja C, D i E prema NKD-u 2002. u izvještajnome godišnjem razdoblju. Ciljane statističke jedinice jesu industrijska poduzeća i lokalne jedinice industrijskih i neindustrijskih poduzeća koji su utrošili sirovine i materijale definirane NRMI-jem 2004. za industrijsku proizvodnju iskazanu u istraživanju PRODCOM za 2005. Fizičke osobe, npr. obrtnici, nisu obuhvaćene spomenutim istraživanjima kao ni one statističke jedinice ili njihovi dijelovi koji su “fizički“ izvan teritorija Republike Hrvatske. U profiliranju statističkih jedinica – industrijskih lokalnih jedinica – uzeto je u obzir načelo županije. U slučajevima kada promatrana jedinica djeluje na području nekoliko različitih županija, npr. u pet županija, jedinica je dodatno raščlanjena na pet lokalnih jedinica. Obuhvat istraživanja REPRO o utrošku sirovina, materijala i energenata industrije za 2005. (inputa) identičan je s obuhvatom istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji za 2005. (outputa) za potrebe analize robnih tokova u okviru input-output koncepta na konzistentan i usporediv način. Stoga je obuhvat izvještajnih i statističkih jedinica određen Adresarom statističkih jedinica industrije, koji je izradio Odjel statistike industrije i energije, te slijedi iste koncepte i kriterije obuhvata statističkih jedinica kao i Adresar za istraživanje PRODCOM.

ISTRAŽIVANJA REPRO KONCEPTI I DEFINICIJE

Koncepti i definicije koji se koriste u ovom istraživanju REPRO preuzeti su uglavnom iz ESA-e 953) i druge statističke terminologije EU-a ili UN-a. Ti pojmovi osiguravaju dodatna objašnjenja koja služe za iskazivanje rezultata istraživanja REPRO i nemaju smisao definitivnih značenja tih riječi jer u drugim kontekstima mogu imati drugačije značenje. Namijenjeni su korisnicima rezultata istraživanja REPRO kako bi ih ispravno interpretirali.

1)  Metodološke osnove za Mjesečni izvještaj industrije (IND-1) sadrže u dodatku NRMI 1997. Primjenjivale su se kao statistički standard DZS-a i za Tromjesečno istraživanje o utrošku sirovina i materijala te finalnom utrošku  energenata u industriji (NN, br. 18/97.).

2) KPD 2002. kratica je za Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske KPD 2002. (NN, br. 128/03.).

3) Europski sustav računa (European System of Accounts) 1995 (Uredba Vijeća EU-a br. 2223/96), usklađen sa SNA 93 – Sustavom nacionalnih računa UN-a
(ISBN 92-1-161352-3). U cijelom tekstu koristi se kratica ESA 95.

NOMENKLATURA NRMI 2004

NRMI 2004 sastavni je dio spomenutih Statističkih standarda za istraživanje REPRO i nalazi se u Dodatku 3. Hijerarhijski strukturirana Nomenklatura sirovina i materijala uklj. usluge, verzija 2004., namijenjena je mjerenju godišnjeg utroška sirovina i materijala za potrebe industrijske proizvodnje u fizičkim mjernim jedinicama i vrijednosno. Nacionalna detaljnija verzija KPD-a 2002. Verzija NRMI 2004, za razliku od NRMI-ja iz 1997., izrađena je posebno za utrošak u svakoj industrijskoj skupini djelatnosti (10.1 do 41.0) prema NKD-a 2002 te stoga prve tri brojčane oznake označavaju industrijsku skupinu djelatnosti u kojoj se uobičajeno troši određena vrsta sirovina i materijala (uklj. industrijske usluge). Sljedećih šest brojčanih oznaka u šifri označava sirovine i materijale NRMI-ja 2004 a to je zapravo stavka KPD-a 2002. Jer, verzija NRMI 2004. izrađena je na osnovi verzije KPD 2002., a usklađena je na razini sirovina/proizvoda s Kombiniranom nomenklaturom 2004 (CN-om) EU-a i s Carinskom tarifom RH za 2004.⁴⁾ preko korespondentnih tablica veza. Šifra sirovine i materijala iz NRMI-ja 2004 sastoji se od upisanih deset brojčanih oznaka, ali se za svaku pojedinačno iskazanu sirovinu i materijal iz NRMI-ja 2004 treba upisati jedanaesta brojčana oznaka, koja upućuje na podrijetlo sirovine (vlastito, domaće ili strano) te je popunjava izvještajna jedinica upisom u obrazac IND-21/REPRO. Sadašnja se verzija NRMI-ja 2004 neće mijenjati sve do nove svjetske revizije statističkih klasifikacijskih sustava, koja se očekuje tijekom 2007. (OPERATION 2007 EU-a). Raščlamba sirovina i materijala u NRMI-ju 2004. koje troši neka industrija za proizvodnju industrijskih proizvoda na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002., zadana je okvirom KPD-a 2002., a uglavnom pokriva sirovine proizvodnih područja KPD-a 2002. A do E. U iznimnim slučajevima stavke KPD-a 2002. dodatno su raščlanjene ako je bila riječ o sirovinama i materijalima koji su važni za određenu proizvodnju, a nisu prepoznatljivi unutar potkategorije proizvoda KPD-a 2002. Sveukupno ima oko 6 800 šifara sirovina i materijala s pridruženom mjernom jedinicom u kojoj se trebaju iskazati podaci o godišnjem utrošku sirovina i materijala.

SIROVINE I MATERIJALI

Prema konceptu istraživanja REPRO, pojam sirovina i materijala definiran je prošireno i odnosi se na sva dobra koja imaju fizičku dimenziju ili industrijske usluge koje se pod posebnom šifrom i nazivom nalaze u NRMI-ju 2004, pod uvjetom da se koriste kao inputi u industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, gdje se mogu transformirati ili potpuno utrošiti u procesu proizvodnje. NRMI 2004 sadrži detaljne sirovine i materijale koji uključuju energente namijenjene transformaciji energije ili neenergetskoj potrošnji (isključujući one namijenjene finalnoj energetskoj potrošnji industrije), rezervne dijelove, sitni inventar, ambalažu, gume za vozila i drugi materijal za potrošnju prema svakoj industrijskoj skupini djelatnosti NKD-a 2002. (10.1 do 41.0).

POTROŠNJA SIROVINA I MATERIJALA U INDUSTRIJI

Potrošnja sirovina i materijala u industriji pokriva sve sirovine i materijale statističke jedinice nabavljene i utrošene u proizvodnom procesu za proizvodnju proizvoda u sektoru industrije. Bilježe se sirovine i materijali koji su vlastito proizvedeni (intermedijarni proizvodi izvještajne jedinice) ili nabavljeni na domaćem i stranom tržištu (iz uvoza) te utrošeni za industrijsku proizvodnju u istome izvještajnom razdoblju. U istraživanju REPRO svaka pojedinačno utrošena sirovina i materijal po NRMI-ju 2004 bilježi se u količinama (za utvrđenu mjernu jedinicu) i vrijednosno u tisućama kuna. Vrednuje se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces, tj. kada se troše, a ne kada su nabavljeni/kupljeni i stavljeni u skladište (na zalihe). Potrošnja sirovina i materijala industrije usklađena je s definicijama ESA-e 95, u dijelu koji se odnosi na intermedijarnu potrošnju.⁵⁾ Ne uključuje potrošnju fiksne aktive (zgrada, strojeva, opreme, zemljišta), čija se potrošnja bilježi kao potrošnja fiksnoga kapitala.

4) Carinska tarifa Republike Hrvatske (NN, br. 184/03.), verzija CT 2004., usklađena je s verzijom CN-a 2004 EU-a do osmeroznamenkaste brojčane oznake.

KUPOVNE CIJENE

U vrijeme nabave kupovna cijena jest cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode, a uključuje sve poreze i pristojbe osim PDV-a i ostalih odbitnih poreza na proizvode (npr. trošarine) te subvencija na proizvode. U kupovnu cijenu treba uključiti i bilo koji trošak prijevoza koji kupac plaća odvojeno na mjestu isporuke, a treba odbiti cjelokupni popust na količinu ili kupnju izvan sezone i kamatu ili naplaćenu uslugu u kreditnim aranžmanima ili neke naplate kao rezultat neplaćanja u roku. U istraživanju REPRO vrijednost potrošenih sirovina i materijala od industrija bilježi se po tekućim kupovnim cijenama istovrsnih sirovina i materijala u vrijeme kada ulaze u proizvodni proces (kada se troše), a ne kada su kupljeni (nabavljeni) i stavljeni na skladište (zalihe), a usklađena je s konceptom ESA-e 95.

PRODCOM PROIZVOD

Proizvod je posljedica neke industrijske djelatnosti, koristi se kao opći naziv za proizvode koji imaju fizičku dimenziju te za industrijske usluge, a definiran je Nomenklaturom industrijskih proizvoda – NIP-om – i sastavni je dio istraživanja PRODCOM o industrijskoj proizvodnji Republike Hrvatske. Istraživanje REPRO za 2005. povezano je s proizvodnjom industrijskih proizvoda definiranih verzijom NIP-a 2005., dok će se za sljedeća istraživanja REPRO i 2006. i nadalje koristiti revidirane verzije NIP-a za svaku sljedeću izvještajnu godinu, a bit će dostupne na internetskim stranicama DZS-a, osim njihove objave u Narodnim novinama početkom svake sljedeće godine.

VRIJEDNOST PRODAJNE PRODCOM PROIZVODNJE

Obračunava se na osnovi prodajne cijene koju je ostvario ili će ostvariti proizvođač u izvještajnom razdoblju (fakturirane vrijednosti). U vrijednost prodaje uključeni su i troškovi pakiranja i kada su obračunani (naplaćeni) posebno, a isključeni su sljedeći izdaci: bilo koji obračun poreza na promet i potrošnju (PDV i trošarine), troškovi otpreme kada su obračunani posebno ili bilo koji popusti potrošačima. Za proizvode koji su dani u zakup ili leasing trećim osobama određene su cijene koje su se za njih mogle postići na tržištu kao procijenjene vrijednosti.

INPUT-OUTPUT TABLICE

Input-output tablice jesu način prezentacije detaljne analize procesa proizvodnje i potrošnje dobara i usluga (proizvoda) i prihoda stvorenoga u toj proizvodnji. Mogu imati oblik tablica ponude i uporabe ili simetričnih input-output tablica. Pojam je definiran u kontekstu ESA-a 95.

5) Usklađeno s definicijom "Intermediate consumption" iz ESA-e 95 (3.69). Za kraticu ESA 95 vidi objašnjenje u bilješci 4).

Napomena svim korisnicima. Detaljne tablice rezultata istraživanja REPRO za 2005. bit će  raspoložive u Statističkom Izvješću "Inputi sirovina i materijala u industrijsku proizvodnju u 2005. – detaljni godišnji rezultati", br. 1288. Podaci o finalnom utrošku energenata u industriji po vrstama koji su se istim istraživanjem REPRO za 2005. prikupili za potrebe statistike energije bit će sastavni dio Statističkog izvješća “Energetska statistika u 2005.”, br. 1290. Obje publikacije bit će publicirane početkom 2007. u okviru publicističke djelatnosti Državnog zavoda za statistiku.

Kratice

d. n.             drugdje nespomenuto

DZS             Državni zavod za statistiku

NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.

NN               Narodne novine

PDV            porez na dodanu vrijednost

Znakovi

-  nema pojave