INDEKSI
GRAĐEVINSKIH RADOVA U SIJEČNJU 2006.
Građevinski
radovi u siječnju 2006. veći su u odnosu na siječanj 2005. za 13,3%.
U
siječnju 2006.:
-
prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 46,8% ukupnih sati rada, a na
ostalim građevinama 53,2%
-
prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 57,6% ukupnih sati rada,
a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 42,4%.
1. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Ø 2000. = 100 |
2006. |
2006. |
2006. |
2006. |
2006. |
2006. |
Verižni |
||
|
2004. |
2005. |
2006. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mjesec |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
I. |
112,4 |
111,3 |
126,1 |
87,8 |
86,1 |
86,7 |
130,1 |
112,2 |
113,3 |
91,4 |
1) Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski neprilagođeni)
2.
VREMENSKE SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA
Æ 2000. = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
|
|
|||||||||||||
|
2004. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
112,4 |
131,4 |
154,1 |
160,0 |
166,1 |
162,4 |
159,0 |
143,2 |
150,7 |
142,9 |
143,3 |
132,1 |
|
|
Desezonirani
indeksi |
140,2 |
168,4 |
150,3 |
150,0 |
155,8 |
149,2 |
145,2 |
142,4 |
140,0 |
135,6 |
141,2 |
147,6 |
|
|
Trend-ciklus |
148,6 |
149,0 |
149,4 |
149,4 |
148,8 |
147,4 |
145,5 |
143,5 |
141,9 |
141,0 |
140,6 |
140,4 |
|
|
2005. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
111,3 |
117,0 |
143,4 |
149,5 |
155,0 |
156,6 |
153,2 |
151,1 |
159,1 |
155,5 |
154,7 |
137,9 |
|
|
Desezonirani
indeksi |
141,8 |
138,7 |
139,8 |
141,3 |
142,4 |
144,0 |
143,2 |
147,2 |
147,5 |
149,4 |
152,1 |
155,4 |
|
|
Trend-ciklus |
140,4 |
140,3 |
140,5 |
141,1 |
142,0 |
143,2 |
144,6 |
146,2 |
148,1 |
150,2 |
152,3 |
154,1 |
|
|
2006. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
126,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani
indeksi |
157,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
155,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA
GRAĐEVINSKIH RADOVA PO VRSTAMA GRAĐEVINA
Ø 2000. = 100
|
|
2002. |
2003. |
2004. |
2005. |
2005. |
2006. |
|
XII. |
I. |
|||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
116,9 |
143,6 |
146,5 |
145,3 |
137,9 |
126,1 |
|
Zgrade |
108,5 |
120,9 |
130,1 |
142,7 |
138,4 |
131,4 |
|
Ostale građevine |
123,7 |
162,1 |
159,9 |
147,5 |
137,4 |
121,7 |
4.
STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA U
SIJEČNJU 2006.
%
|
|
I. 2006. |
||
|
|
ukupno
|
novogradnja |
ostali radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
100,0 |
57,6 |
42,4 |
|
Na zgradama |
46,8 |
30,9 |
15,9 |
|
Na ostalim građevinama |
53,2 |
26,7 |
26,5 |
1)
Rekonstrukcije (poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i
metode prikupljanja podataka
U ovom su priopćenju iskazani podaci
prikupljeni izvještajnom metodom s pomoću obrasca Mjesečni izvještaj građevinarstva
(GRAĐ-21/M).
Obuhvat i usporedivost
Mjesečni
izvještaj građevinarstva prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s
dvadeset i više zaposlenika koje su u Registru poslovnih subjekata prema NKD-u
2002. razvrstane u područje F Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća
oko 800 izvještajnih jedinica.
Podaci se odnose na građevinske
radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju
postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske.
Obuhvat građevinske djelatnosti u
skladu s područjem F Građevinarstvo u
NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno je
prema Klasifikaciji vrsta građevina (NN, br. 11/98.). Obje su navedene
klasifikacije usklađene s odgovarajućim klasifikacijama koje propisuje
Statistički ured Europske unije (NACE rev.
1.1, Classifications of Types of Constructions – CC, final version).
Metoda izračunavanja indeksa
Indeks fizičkog obujma građevinskih
radova temelji se na odrađenim satima radnika na gradilištima, prema
Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje Statističkog ureda
Europske unije – Eurostata (Methodology of short-term
business statistics, eurostat 2002).
Desezoniranje
je provedeno s pomoću programskog sučelja "Demetra", verzija 2.0
(SP1) – Eurostat, korištenjem metode X-12-ARIMA (ugrađena verzija 0.2.8), na
mjesečnoj seriji indeksa (Æ
2000. = 100) koja
počinje indeksom za siječanj 1995. Trend-ciklus jest serija desezoniranih
indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. Produžavanje izvorne
serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih podataka može zbog značajki
primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne promjene desezonirane
serije i trend-ciklusa za nekoliko mjeseci unatrag.
Opširnija metodološka objašnjenja za
ova istraživanja objavljena su u Narodnim novinama br. 11/98.
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija
djelatnosti, verzija 2002.
NN
Narodne novine
Znakovi
-
nema pojave