za prvo tromjesečje 2006.1)
1. INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA PREMA NKD-u 2002.
|
|
I. – III. 2006. |
|||
|
izvoz |
uvoz |
|||
|
u kunama |
u USD |
u kunama |
u USD |
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
95,5 |
93,2 |
96,1 |
93,8 |
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
100,7 |
98,3 |
95,1 |
92,3 |
|
B Ribarstvo |
137,1 |
135,0 |
91,5 |
88,9 |
|
C Rudarstvo i vađenje |
125,2 |
121,4 |
114,6 |
112,2 |
|
D Prerađivačka industrija |
94,1 |
91,9 |
93,8 |
91,4 |
|
15 Proizvodnja hrane i pića |
97,5 |
95,2 |
101,1 |
98,9 |
|
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda |
70,9 |
68,9 |
110,9 |
108,1 |
|
17 Proizvodnja tekstila |
105,4 |
102,6 |
93,1 |
90,8 |
|
18 Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna |
105,2 |
102,5 |
105,2 |
102,1 |
|
19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torbi, ručnih torbica,
|
109,7 |
107,0 |
103,9 |
100,9 |
|
20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, osim |
96,3 |
93,7 |
99,1 |
96,6 |
|
21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira |
101,3 |
98,8 |
81,6 |
79,5 |
|
22 Izdavačka i tiskarska
djelatnost te umnožavanje |
90,8 |
88,8 |
92,8 |
91,2 |
|
23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoga goriva |
109,7 |
107,2 |
100,3 |
98,7 |
|
24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
98,5 |
95,7 |
90,5 |
87,8 |
|
25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
101,2 |
98,8 |
92,9 |
90,0 |
|
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
97,0 |
94,8 |
80,8 |
78,8 |
|
27 Proizvodnja metala |
108,0 |
105,5 |
97,4 |
95,0 |
|
28 Proizvodnja proizvoda od
metala, osim strojeva |
85,8 |
83,7 |
87,5 |
85,5 |
|
29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
93,3 |
91,3 |
94,8 |
92,4 |
|
30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
74,9 |
73,2 |
87,4 |
85,3 |
|
31 Proizvodnja električnih strojeva i aparata, d. n. |
86,9 |
84,9 |
89,9 |
87,6 |
|
32 Proizvodnja radiotelevizijskih
i komunikacijskih aparata |
67,9 |
65,4 |
90,5 |
88,7 |
|
33 Proizvodnja medicinskih,
preciznih i optičkih instrumenata |
100,1 |
97,9 |
87,7 |
85,4 |
|
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
97,5 |
94,8 |
97,5 |
94,8 |
|
35 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava |
83,0 |
81,9 |
101,1 |
98,7 |
|
36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. |
83,1 |
80,9 |
89,1 |
87,9 |
1) Privremeni podaci
2. INDEKSI IZVOZNIH I UVOZNIH CIJENA PREMA ROBNIM SEKTORIMA SMTK, Rev. 3
|
|
I. – III. 2006. |
|||
|
izvoz |
uvoz |
|||
|
u kunama |
u USD |
u kunama |
u USD |
|
|
|
|
|
|
|
|
0 Hrana i žive životinje |
102,1 |
99,7 |
102,4 |
99,9 |
|
1 Pića i duhan |
82,1 |
79,8 |
97,5 |
95,0 |
|
2 Sirove materije osim goriva |
101,5 |
98,8 |
84,0 |
81,8 |
|
3 Mineralna goriva i maziva |
114,2 |
111,4 |
112,3 |
110,1 |
|
4 Životinjska i biljna ulja i masti |
101,4 |
100,1 |
114,1 |
111,4 |
|
5 Kemijski proizvodi |
98,3 |
95,8 |
91,1 |
88,4 |
|
6 Proizvodi svrstani po materijalu |
98,1 |
95,7 |
91,4 |
89,2 |
|
7 Strojevi i transportni uređaji |
83,7 |
81,5 |
94,4 |
92,0 |
|
8 Razni gotovi proizvodi |
99,9 |
97,5 |
92,9 |
90,5 |
|
9 Proizvodi i transakcije, d.n. |
- |
- |
- |
- |
3. PROSJEČAN TEČAJ AMERIČKOG DOLARA U IZVOZU I UVOZU REPUBLIKE HRVATSKE
|
|
I. – XII. 2005. |
I. – III. 2006. |
|
|
|
|
|
Prosječan tečaj 1 američkog dolara u kn za izvoz |
5,9583 |
6,1039 |
|
|
|
|
|
Prosječan tečaj 1 američkog dolara u kn za uvoz |
5,9545 |
6,1064 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
U ovom priopćenju Državni zavod za statistiku objavljuje privremene podatke o izvoznim i uvoznim cijenama za Republiku Hrvatsku.
Izvor podataka jesu slogovi izvoznih i uvoznih carinskih deklaracija koje Državni zavod za statistiku preuzima od Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske, koji se također koriste za redovitu obradu izvoza i uvoza Republike Hrvatske.
Indeksi izvoznih i uvoznih cijena izračunani su kao indeksi jediničnih vrijednosti (unit value indices), tj. indeksi promjene vrijednosti izvoza i uvoza po količinskoj jedinici izvezenih/uvezenih proizvoda odnosno po kilogramu kao jedinstvenoj i usporedivoj količinskoj jedinici za sve proizvode.
Indeksi su izračunani posebno za vrijednosti izvoza/uvoza izražene u kunama, a posebno u američkim dolarima.
Vrijednosti izvoza i uvoza preračunane su u američke dolare i u kune primjenom tekućih dnevnih tečajnih lista stranih valuta koje određuje Hrvatska narodna banka, a koje vrijede na dan carinjenja robe. Vrijednosti su preračunane franko hrvatska granica, tj. izvoz na osnovi pariteta fob, a uvoz na osnovi pariteta cif.
Osim utjecaja promjene cijena, ti indeksi sadrže i utjecaj međuvalutnih promjena u odnosu na kunu odnosno američki dolar te utjecaj promjene sastava roba koje ulaze u jedan stavak Nomenklature carinske tarife. Premda se koristi maksimalno moguća raščlanjena nomenklatura proizvoda, unutar jednog stavka, tj. jedne šifre proizvoda još može postojati vrlo heterogena skupina proizvoda različite kvalitete i pojedinačne cijene.
Indeksi su izračunani prema
Fisherovoj, tzv. idealnoj formuli, koja je geometrijska sredina između
Laspeyresove i Paascheove formule, tj.:
|
Laspeyresov indeks cijena PIL = |
S pnt qno |
x 100 |
|
S pno qno |
|
Paascheov indeks cijena PIP = |
S pnt qnt |
x 100 |
|
S pnoqnt |
Fisherov indeks cijena PIF = Ö PIL x PIP
gdje su:
t razdoblje (o = bazno razdoblje, t = tekuće razdoblje)
n pojedinačni proizvod
q količina proizvoda
p jedinična cijena proizvoda.
Iz obračuna indeksa cijena isključuju se dijelovi proizvoda koji se, prema posebnim propisima Carinske uprave, razvrstavaju u isti tarifni stavak kao i gotov proizvod; skupine proizvoda Carinske tarife: 71, 88, 89, 93, 99; proizvodi čija pojedinačna cijena (unit value) odstupa od prosječne cijene za više od +/- 2d te proizvodi čiji je pojedinačni indeks cijena izvan utvrđenog intervala. Zbog tih isključivanja lista proizvoda za koje se izračunavaju indeksi cijena nije stabilna, tj. razlikuje se u svakom pojedinom tromjesečju. Promjena liste obuhvaćenih proizvoda utječe na dobivene indekse.
Od 1. siječnja 2004. za izračun indeksa cijena u primjeni je nova metodologija koja se razlikuje od dosadašnje po sljedećemu:
- proširen je interval za isključivanje proizvoda čiji je pojedinačni indeks cijena izvan intervala 20>p1/p0>500
- u obračun su uključeni poslovi oplemenjivanja
- inputirane su prosječne vrijednosti isključenih proizvoda
- ponder je struktura vrijednosti izvoza/uvoza.
Napominjemo da se prilikom svake obrade podataka ponavlja postupak isključivanja proizvoda. Budući da se u godini mijenjaju podaci za prethodna razdoblja, moguća su odstupanja od prethodno objavljenih podataka. Zato je godišnji podatak indeksa cijena, s obzirom na to da se izračunava iz sveobuhvatnih podataka, najkvalitetniji.
Osnovna metodološka načela za izračunavanje indeksa izvoznih/uvoznih cijena nalaze se u publikaciji Methods used in Computing the United Nations Price Indexes for External Trade, Volume I, Statistical Papers, Series M No. 82, UN, 1991 te u materijalima Statistics on the Trading of Goods, User Guide, Annex 8, Foreign Trade Indices, Methodology and Sources, Eurostat.
Podatke u ovom priopćenju smatramo privremenima jer se primijenjena metoda obračuna i dalje provjerava i usavršava.
Kratice
cif cijena s osiguranjem i vozarinom
d. n. drugdje nespomenuto
fob franko brod
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
SMTK Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija
USD američki dolar
Znakovi
- nema pojave