ZAŠTITA ZEMLJIŠTA OD EROZIJE I
UREĐENJE BUJICA U 2005.
U 2005. ukupna poplavljena površina iznosila je 2 964 ha. Poplavljeno
je 2 310 ha obradivih površina, 22 naselja, 149 zgrada, 15 industrijskih
objekata, 20 ostalih privrednih objekata i 71 km cesta.
Sve iskazane vrijednosti ovisile su o
vremenskim prilikama.
U 2005. površina zahvaćena erozijom
bila je neznatno manja nego u 2004., a iznosila je 4 852 km2.
Površina smirenog zemljišta iznosila je 161 km2 i manja je za
30% u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na prethodnu godinu površina
netretiranog zemljišta bila je manja za 6% i iznosila je 2 552 km2 .
U 2005. broj bujica bio je neznatno
veći u odnosu na 2004., a bilo ih je 1 557. U odnosu na prethodnu godinu smanjena
je površina slijeva za 11% (iznosila je 16 989 km2), a dužina
vodotoka povećana je za 1% (iznosila je 2 838 km).
Ukupan broj bujica u kojima su se
izvodili radovi bio je 162, što je u odnosu na 2004. smanjenje od
4%. Površina slijeva u kojem su se izvodili radovi bila je 2 674 km2,
što je u odnosu na 2004. povećanje od 31%. Dužina vodotoka bila je 518 km i u
odnosu na 2004. bila je veća za 4%.
U 2005. tehničko-biološki radovi na
slijevu obuhvaćali su gradnju krovova, terasa, zidića i dr. (3
komada), melioraciju šuma (2 ha) te melioraciju livada i pašnjaka (86 ha, što
je u odnosu na 2004. ista površina).
Radovima
u koritu bujica u 2005. sagrađeno je 1 818 poprečnih objekata (3% manje
nego prethodne godine), a utrošena količina materijala iznosila je 91 157m3
(7% više nego u 2004.).
Uzdužnih objekata u 2005. sagrađeno
je 19% manje nego u 2004. (136), dok je ukupna dužina iznosila 159 km (42% više
u odnosu na prethodnu godinu). Ukupna količina materijala potrebnog za gradnju
uzdužnih objekata iznosila je 31 998 m3 (19% manje nego prethodne
godine).
1. POVRŠINE I OBJEKTI POPLAVLJENI
BUJIČNIM I BRDSKIM VODAMA
|
|
2004. |
2005. |
Indeksi |
2005. |
|
|
|
|
|
|
|
Ukupna
površina, ha |
451 |
2 964 |
657 |
|
|
Obradiva
površina, ha |
152 |
2 310 |
1 520 |
|
|
Naselja |
12 |
22 |
183 |
|
|
Zgrade |
54 |
149 |
276 |
|
|
Industrijski
objekti |
- |
15 |
- |
|
|
Ostali
privredni objekti |
- |
20 |
- |
|
|
Željezničke
pruge, km |
- |
- |
- |
|
|
Ceste,
km |
35 |
71 |
203 |
|
2. ERODIRANO ZEMLJIŠTE I BUJICE (stanje 31. prosinca)
|
|
2004. |
2005. |
Indeksi |
2005. |
|
|
|
|
|
|
|
Erodirano zemljište |
|
|
|
|
|
Površina zahvaćena erozijom, km2 |
4 903 |
4 852 |
99 |
|
|
Smireno zemljište, km2 |
230 |
161 |
70 |
|
|
Netretirano zemljište, km2 |
2 708 |
2 552 |
94 |
|
|
Bujice |
|
|
|
|
|
Stanje prema popisu |
|
|
|
|
|
Ukupan broj bujica |
1 555 |
1 557 |
100 |
|
|
Površina slijeva,
km2 |
19 172 |
16 989 |
89 |
|
|
Dužina vodotoka,
km |
2 816 |
2 838 |
101 |
|
|
Bujice
u kojima se izvode radovi |
|
|
|
|
|
Ukupan broj
bujica |
169 |
162 |
96 |
|
|
Površina slijeva, km2 |
2 042 |
2 674 |
131 |
|
|
Dužina vodotoka |
495 |
518 |
104 |
|
3. uređenje sljevova i bujica (stanje 31. prosinca)
|
|
2004. |
2005. |
Indeksi |
2005. |
|
|
|
|
|
|
|
Tehničko-biološki radovi na slijevu |
|
|
|
|
|
Krovovi, terase, zidići i
dr., kom. |
- |
3 |
- |
|
|
Melioracija šuma, ha |
- |
2 |
- |
|
|
Melioracija livada i pašnjaka, ha |
86 |
86 |
100 |
|
|
Radovi
u koritu bujica |
|
|
|
|
|
Sagrađeno poprečnih objekata |
|
|
|
|
|
Ukupan broj objekata |
1 874 |
1 818 |
97 |
|
|
Ukupna količina materijala, m3 |
85 589 |
91 157 |
107 |
|
|
Sagrađeno uzdužnih objekata |
|
|
|
|
|
Ukupan broj objekata |
167 |
136 |
81 |
|
|
Ukupna dužina, km |
112 |
159 |
142 |
|
|
Ukupna količina materijala, m3 |
39 460 |
31 998 |
81 |
|
.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i metode
prikupljanja podataka
Podaci o
zaštiti zemljišta od erozije i uređenju bujica prikupljaju se izvještajnom
metodom na obrascu Izvještaj o zaštiti od erozije i o uređenju bujica (VOD-ER).
Izvještajne
jedinice jesu pravne osobe i dijelovi pravnih osoba koji se prema Zakonu o
vodama (NN, br. 107/95.) bave djelatnošću upravljanja vodama odnosno zaštitom
od štetnog djelovanja voda i uređenjem vodotoka (područje F, razred 45.24 prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2002).
Obuhvat i
usporedivost
Statistička istraživanja provode se na osnovi potpunog obuhvata, a izvor
za izradu adresara jest Registar poslovnih subjekata.
Istraživanjem
se dobivaju podaci o površinama i objektima poplavljenima bujičnim i brdskim
vodama, erodiranom zemljištu i bujicama te o uređenju sljevova i bujica.
Definicije
Pod
poplavom od bujičnih i brdskih voda smatra se neočekivano plavljenje terena
vodenom masom koja se stvara u bujičnim tokovima i pri koncentraciji brdskih
voda, s naglim nadolascima vode, velikom količinom kamenog nanosa i mulja i
velikom rušilačkom snagom neposredno nakon jakih lokalnih pljuskova i naglog
topljenja snijega, a mogu prouzročiti štete i na vodotocima.
Pod ukupno
poplavljenom površinom iskazuju se sve kategorije zemljišta: oranice i
vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i pašnjaci, ribnjaci, trščaci i bare,
šumsko zemljište i neplodno zemljište, odnosno plodno i neplodno zemljište koje
se brani od poplava tih voda.
Obradivom
površinom smatraju se oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i
livade.
Naselje je
antropografska teritorijalna jedinica posebnog imena (bez obzira na broj kuća)
prema važećem popisu naselja.
Pod
zgradama se podrazumijevaju zgrade i objekti u negospodarskim djelatnostima
(stambene, školske i dr.).
Pod industrijskim objektima iskazuje se broj objekata i zgrada
koji se isključivo koriste za industrijsku proizvodnju te broj otvorenih
skladišta.
Kao ostali
privredni objekti iskazuju se svi objekti i zgrade ostalih privrednih
djelatnosti (osim industrije), npr. gospodarski objekti u poljoprivredi,
skladišta i dr. u trgovini, zgrade i objekti u prometu i dr.
Pod
željezničkim prugama iskazuje se ukupna dužina u kilometrima svih
željezničkih pruga u eksploataciji Hrvatskih željeznica.
Pod
cestama se iskazuje ukupna dužina u kilometrima svih javnih cesta
(magistralnih, regionalnih i lokalnih).
Erozija zemljišta česta je prirodna pojava koja se javlja na nagnutim terenima pri naglom
topljenju snijega i jakim i obilnim kišama. Na ovakvim terenima voda se brzo
slijeva preko zemljišne površine, zbog čega dolazi do razaranja i brzog
odnošenja rastresitog zemljišta.
Pod smirenim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojem više
nema ispiranja, odronjavanja, nošenja i nanošenja novoga nanosnog materijala.
Bujice
su brdski ili planinski potoci koji nabujaju za vrijeme jakih kiša i naglog
topljenja snijega te nabujalom vodom dubu korito odronjavajući obale i
stvarajući vododerine.
Erozivno
djelovanje vode sprečava se tehničko-biološkim radovima na slijevnom
području (gradnja rovova, terasa, zidića i dr. sagrađenih po pravcima
horizontale).
Kod poprečnih
objekata iskazuju se kameni zidovi (u cementu i betonu), kameni sanduci i
dr. materijali.
Uzdužni objekti jesu kinete u zidu, obale korita obostrano ili djelomično utvrđene
kamenim zidom, kamenim sanducima, pleterima i sl.
Kratice
ha
hektar
km
kilometar
km2
četvorni kilometar
kom.
komad
m3
kubični metar
NN
Narodne novine
Znakovi
-
nema pojave