|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLIV. |
ZAGREB, 17. LISTOPADA 2007. |
BROJ: 14.1.2. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
POKAZATELJI SIROMAŠTVA OD 2004. DO 2006.
Pokazatelji siromaštva izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku kućanstava, stoga su nazvani pokazateljima dohodovnog siromaštva. Podaci o dohotku kućanstava su prikupljeni godišnjim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava, provedenim na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava.
Pokazatelji su izračunani za dvije definicije neto dohotka, ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja (u tablici 1. stupac “s dohotkom u naturi”) ili samo novčana primanja (u tablici 1. stupac “bez dohotka u naturi”), kako bi se pokazao utjecaj naturalnih primanja na dohodak, a prema tome i na stopu i prag rizika od siromaštva. Primanja u naturi čine vrijednost vlastite proizvodnje te drugi oblici primanja u naturi (korist u naturi na osnovi neposredne pogodbe, vrijednost primljenih darova u naturi).
Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba koje žive u kućanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva i u 2006. iznosi 16,3%.
Prag rizika od siromaštva u 2006. iznosi 22 195,72 kune na godinu za samačko kućanstvo, odnosno za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece iznosi 46 611,01 kunu na godinu. Prag rizika je definiran relativno i temelji se na distribuciji dohotka tako da su osobe koje žive ispod praga rizika od siromaštva u nepovoljnijem položaju od ostalih, ali ne žive nužno u neimaštini.
1. POKAZATELJI DOHODOVNOG SIROMAŠTVA
|
|
Dohodak |
|||||
|
|
2004. |
2005. |
2006. |
|||
|
s |
bez |
s |
bez |
s |
bez |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva, % |
16,7 |
18,8 |
17,5 |
19,9 |
16,3 |
19,3 |
|
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo, |
20 713,83 |
19 142,55 |
21 237,57 |
19 644,41 |
22 195,72 |
20 926,04 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prag rizika od siromaštva za kućanstvo |
43 499,05 |
40 199,36 |
44 598,89 |
41 253,27 |
46 611,01 |
43 944,69 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva |
|
|
|
|
|
|
|
Muškarci |
15,1 |
17,0 |
15,9 |
18,1 |
15,1 |
18,1 |
|
Žene |
18,1 |
20,5 |
18,9 |
21,5 |
17,4 |
20,4 |
|
0 – 15 godina |
14,8 |
17,4 |
19,7 |
20,9 |
13,8 |
17,2 |
|
Muškarci |
13,7 |
16,3 |
18,2 |
19,0 |
14,1 |
17,5 |
|
Žene |
15,9 |
18,6 |
21,3 |
23,0 |
13,5 |
16,9 |
1. POKAZATELJI DOHODOVNOG SIROMAŠTVA
(nastavak)
|
|
Dohodak |
|||||
|
|
2004. |
2005. |
2006. |
|||
|
s |
bez |
s |
bez |
s |
bez |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 – 24 godine |
13,1 |
13,2 |
15,3 |
16,1 |
11,9 |
14,2 |
|
Muškarci |
13,5 |
13,9 |
15,9 |
16,8 |
12,6 |
15,7 |
|
Žene |
12,7 |
12,4 |
14,7 |
15,3 |
11,1 |
12,7 |
|
25 – 49 godina |
12,3 |
13,9 |
13,1 |
14,3 |
11,2 |
13,7 |
|
Muškarci |
12,3 |
14,0 |
12,9 |
14,4 |
11,2 |
13,7 |
|
Žene |
12,4 |
13,7 |
13,2 |
14,2 |
11,3 |
13,7 |
|
50 – 64 godine |
15,0 |
16,7 |
15,6 |
18,5 |
14,7 |
17,3 |
|
Muškarci |
14,8 |
15,8 |
15,0 |
18,0 |
13,6 |
16,5 |
|
Žene |
15,1 |
17,6 |
16,1 |
18,9 |
15,6 |
18,0 |
|
65 i više godina |
29,5 |
34,0 |
25,6 |
31,0 |
29,5 |
33,7 |
|
Muškarci |
24,4 |
28,1 |
20,9 |
25,7 |
26,9 |
30,3 |
|
Žene |
32,9 |
38,0 |
28,5 |
34,4 |
31,3 |
35,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prema
najčešćem statusu |
|
|
|
|
|
|
|
Zaposlenici |
4,4 |
4,6 |
3,9 |
4,3 |
2,8 |
4,2 |
|
Muškarci |
4,5 |
5,3 |
5,0 |
5,4 |
(3,3) |
5,2 |
|
Žene |
(4,3) |
(3,8) |
(2,7) |
(2,8) |
(2,1) |
(2,8) |
|
Samozaposleni |
22,6 |
28,2 |
19,7* |
25,4* |
18,5 |
25,1 |
|
Muškarci |
21,7 |
28,1 |
20,3* |
26,4* |
18,6 |
24,8 |
|
Žene |
23,8 |
28,4 |
19,1* |
24,1* |
18,4 |
25,5 |
|
Nezaposleni |
32,0 |
33,2 |
33,4 |
37,3 |
31,2 |
33,4 |
|
Muškarci |
39,4 |
37,8 |
36,9 |
41,5 |
34,6 |
36,0 |
|
Žene |
25,7 |
29,3 |
30,0 |
33,2 |
28,5 |
31,2 |
|
Umirovljenici |
20,5 |
23,5 |
19,3 |
22,5 |
22,7 |
25,4 |
|
Muškarci |
20,5 |
22,2 |
19,1 |
21,6 |
23,6 |
26,5 |
|
Žene |
20,5 |
24,5 |
19,5 |
23,2 |
22,1 |
24,6 |
|
Ostali ekonomski neaktivni |
19,7 |
22,1 |
23,7 |
25,9 |
24,9 |
29,1 |
|
Muškarci |
14,8 |
17,1 |
19,2 |
20,9 |
20,1 |
24,2 |
|
Žene |
23,0 |
25,4 |
26,8 |
29,5 |
27,3 |
31,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama, % |
|
|
|
|
|
|
|
Samačko kućanstvo |
35,9 |
41,2 |
31,1 |
38,6 |
38,1 |
43,3 |
|
Muškarci |
27,6 |
31,6 |
(22,1) |
27,5 |
34,0 |
39,5 |
|
Žene |
40,5 |
46,5 |
34,2 |
42,5 |
39,8 |
44,8 |
|
Samačko kućanstvo, osoba stara između |
28,1 |
32,5 |
25,7 |
28,3 |
29,0 |
35,0 |
|
Samačko kućanstvo, osoba stara 65 godina i više |
41,9 |
47,9 |
35,2 |
45,5 |
43,8 |
48,7 |
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, |
14,4 |
16,9 |
12,3 |
15,3 |
13,6 |
14,9 |
|
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 godina i više |
28,7 |
33,1 |
25,6 |
30,1 |
29,0 |
33,0 |
|
Druga kućanstva bez uzdržavane djece |
9,0 |
10,4 |
7,7 |
10,2 |
10,6 |
12,8 |
|
Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane |
21,0 |
23,6 |
34,8 |
41,0 |
32,9 |
35,6 |
|
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom |
9,8 |
11,0 |
12,8 |
13,3 |
11,7 |
13,0 |
|
Dvije odrasle osobe s dvoje djece |
10,5 |
11,8 |
13,1 |
14,1 |
8,2 |
10,2 |
|
Dvije odrasle osobe s troje i više djece |
24,2 |
26,3 |
31,0 |
31,6 |
24,5 |
28,7 |
|
Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom |
13,1 |
14,3 |
13,4 |
14,4 |
8,0 |
11,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, % |
|
|
|
|
|
|
|
Stanar ili podstanar (ugovorena, zaštićena i puna najamnina) |
(10,5) |
(11,8) |
21,6 |
20,7 |
19,3 |
19,7 |
|
Vlasnik ili stanuje besplatno |
17,0 |
19,2 |
17,3 |
19,8 |
16,2 |
19,3 |
1. POKAZATELJI DOHODOVNOG SIROMAŠTVA
(nastavak)
|
|
Dohodak |
|||||
|
|
2004. |
2005. |
2006. |
|||
|
|
s |
bez |
s |
bez |
s |
bez |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer |
4,5 |
5,2 |
4,5 |
5,1 |
4,2 |
4,8 |
|
Ginijev koeficijent |
0,29 |
0,31 |
0,29 |
0,31 |
0,28 |
0,29 |
|
Relativni jaz rizika od siromaštva, % |
22,4 |
25,7 |
22,9 |
24,8 |
22,5 |
26,4 |
|
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva |
|
|
|
|
|
|
|
40-postotni prag |
5,2 |
7,2 |
5,4 |
7,5 |
5,1 |
7,1 |
|
50-postotni prag |
10,5 |
12,8 |
10,7 |
12,9 |
10,4 |
12,8 |
|
70-postotni prag |
24,3 |
26,1 |
25,5 |
27,4 |
24,2 |
27,2 |
|
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, % |
|
|
|
|
|
|
|
Socijalni transferi nisu uključeni u dohodak |
24,0* |
25,9* |
25,8* |
27,9* |
24,1 |
27,2 |
|
Mirovine i socijalni transferi nisu uključeni u dohodak |
41,4 |
43,3 |
43,2 |
44,3 |
41,8 |
44,4 |
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu u 2006. je najveća kod osoba starih 65 i više godina, kod žena iznosi 31,3% a kod muškaraca 26,9%.
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti izračunata je uzimajući u obzir pretežni status u aktivnosti osoba starih 15 i više godina. Tako najveću stopu u 2006. imaju nezaposlene osobe 31,2%, ostale ekonomski neaktivne osobe, 24,9%, te umirovljenici 22,7%.
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva, u svim promatranim godinama, najveća je kod samačkih kućanstava i to osobito onih koje čine osobe stare 65 i više godina, 43,8%, a zatim slijede kućanstva samohranih roditelja sa stopom od 32,9%.
Kvintilni omjer (S80/S20), koji upozorava na promjene odnosa gornjeg i donjeg kvintila ekvivalentnog dohotka za 2006. iznosi 4,2. Pri tome gornji kvintil predstavlja 20% populacije s najvišim ekvivalentnim dohotkom, a donji 20% populacije s najnižim ekvivalentnim dohotkom.
Ginijev koeficijent kao mjera nejednakosti
dohotka uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i u 2006. iznosi 0,28.
Koeficijent poprima vrijednosti između 0 i 1. Što je vrijednost bliža 1, to je
dohodovna nejednakost veća.
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera izračunava se na način da se iz ukupnog dohotka izuzimaju socijalni transferi. Kod tog pokazatelja treba razlikovati dvije definicije dohotka, ovisno o tome smatraju li se mirovine socijalnim transferima ili ne. Ovaj pokazatelj se stoga koristi u kombinaciji sa standardnom stopom rizika od siromaštva, radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera.
Socijalni transferi obuhvaćaju primanja vezana za nezaposlenost, dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, naknade za opremu novorođenčadi, naknade za bolovanja duža od 42 dana, naknade za tjelesno oštećenje i tuđu njegu, socijalnu pomoć, naknadu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za školovanje, te primanja od drugih osoba za stanovanje.
Usporedba standardne stope rizika od siromaštva, 16,3% i hipotetske situacije kada ne bi bilo socijalnih transfera pokazuje da transferi imaju značajan redistributivni efekt koji pomaže da se smanji broj osoba koji su u riziku od siromaštva. Tako je rizik od siromaštva iznimno visok ukoliko se isključe svi socijalni transferi i mirovine te za 2006. iznosi 41,8%. No ako se mirovine smatraju primarnim dohotkom, a ne oblikom socijalnog transfera tada stopa rizika od siromaštva bez socijalnih transfera iznosi 24,1%.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor podataka
Pokazatelji dohodovnog siromaštva za Hrvatsku izračunani su iz podataka o ukupnom neto dohotku koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava (APK) za 2004., 2005. i 2006. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini).
Za praćenje socijalnog razvoja u zemljama članicama EU osobito na području siromaštva i socijalne isključenosti koriste se pokazatelji koji se računaju temeljem podatka prikupljenih statističkim istraživanjem o dohotku i životnim uvjetima privatnih kućanstva (Statistics on Income and Living Conditions – SILC). Spomenuto istraživanje se metodološki značajno razlikuje od istraživanja APK, iz kojeg se trenutno izračunavaju pokazatelji za RH (različit obuhvat tema, različit dizajn uzorka itd.). Također je i skup pokazatelja koji se računaju za zemlje EU znatno širi od objavljenih u ovome Priopćenju za RH, te postoje manje metodološke razlike u načinu njihova izračuna.
Pokazatelji dohodovnog siromaštva, će se do uvođenja SILC istraživanja u statistički sustav Hrvatske, izračunavati iz podataka prikupljenih Anketom o potrošnji kućanstava. Mole se korisnici da pri usporedbi podataka za RH i zemlje EU vode računa o navedenim metodološkim razlikama.
Definicije
Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan neto dohodak koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi. Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od vlasništva, mirovine (starosne i obiteljske), socijalne transfere i ostale tekuće transfere koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva. U ukupan dohodak nije uključena imputirana stambena renta.
Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici.
Odrasli ekvivalent jest mjerilo pomoću kojega se svi članovi u jednom kućanstvu svode na odraslu osobu. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda. Za izračun pokazatelja siromaštva korištena je modificirana OECD-ova ljestvica, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.
Prag rizika od siromaštva definiran je kao 60% medijana ekvivalentnog dohotka svih kućanstava, definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka. Međutim, taj pokazatelj ne mjeri toliko siromaštvo, nego više nejednakost distribucije dohotka unutar populacije.
Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje se nalaze ispod praga rizika od siromaštva, a izražen je kao postotak od praga rizika od siromaštva.
Kratice
APK Anketa o potrošnji kućanstava
EU Europska Unija
OECD Organizacija za europsku suradnju i razvoj
RH Republika Hrvatska
SILC Istraživanje o dohotku i životnom standardu
Znakovi
( ) nedovoljno pouzdana procjena
* ispravljeni podatak