|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111 ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLIV. |
ZAGREB, 10. LISTOPADA 2007. |
BROJ: 4.4.3. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U KUĆAMA I STANOVIMA
ZA ODMOR U RAZDOBLJU OD 15. LIPNJA DO 15. RUJNA 2007.
U razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna 2007. u Hrvatskoj je ostvareno 2% manje dolazaka turista u kuće i stanove za odmor u odnosu na isto razdoblje 2006., a ostvareno je 7% više noćenja.
Turisti su ostvarili 3 760 439 noćenja, od čega su 70% ostvarili domaći turisti, a 30% ostvarili su strani turisti.
U 2007. od ukupnog broja noćenja, 39% noćenja ostvarile su osobe za koje se boravišna pristojba plaća po noćenju, a 61% noćenja osobe za koje se boravišna pristojba plaća paušalno.
Prosječno ostvaren broj noćenja po dolasku jest 15 noćenja. Domaći turisti prosječno borave 23 dana u kućama i stanovima za odmor, a strani turisti 9 dana.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Slovenije (35%), Njemačke (15%), Mađarske (9%), Bosne i Hercegovine (8%), Italije (7%), Austrije (6%), te Češke (3%).
1. BROJ
PRIJAVLJENIH TURISTA I NOĆENJA U KUĆAMA I STANOVIMA ZA ODMOR U RAZDOBLJU OD 15.
LIPNJA
DO 15. RUJNA
2006. I 2007.
|
|
Dolasci |
Ukupno noćenja |
Noćenja turista za koje se plaća boravišna pristojba |
|||||||||
|
2006. |
2007. |
indeksi |
2006. |
2007. |
indeksi |
po noćenju |
paušalno |
|||||
|
2006. |
2007. |
indeksi |
2006. |
2007. |
indeksi |
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
250 969 |
245 801 |
98 |
3 527 682 |
3 760 439 |
107 |
1 444 501 |
1 479 138 |
102 |
2 083 181 |
2 281 301 |
110 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Domaći turisti |
116 043 |
114 608 |
99 |
2 413 519 |
2 644 991 |
110 |
330 338 |
363 690 |
110 |
2 083 181 |
2 281 301 |
110 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Strani turisti iz: |
134 926 |
131 193 |
97 |
1 114 163 |
1 115 448 |
100 |
1 114 163 |
1 115 448 |
100 |
- |
- |
- |
|
Austrije |
7 144 |
7 409 |
104 |
64 373 |
62 383 |
97 |
64 373 |
62 383 |
97 |
- |
- |
- |
|
Belgije |
- |
476 |
- |
- |
5468 |
- |
- |
5468 |
- |
- |
- |
- |
|
Bosne i Hercegovine |
14 968 |
11 763 |
79 |
107 862 |
89 902 |
83 |
107 862 |
89 902 |
83 |
- |
- |
- |
|
Crne Gore |
- |
116 |
- |
- |
1 183 |
- |
- |
1 183 |
- |
- |
- |
- |
|
Češke |
7 992 |
5 079 |
64 |
59 790 |
37 566 |
63 |
59 790 |
37 566 |
63 |
- |
- |
- |
|
Francuske |
1 734 |
908 |
52 |
12 313 |
8985 |
73 |
12 313 |
8 985 |
73 |
- |
- |
- |
|
Italije |
6 800 |
6 614 |
97 |
62 998 |
74 315 |
118 |
62 998 |
74 315 |
118 |
- |
- |
- |
|
Mađarske |
15 430 |
15 999 |
104 |
95 657 |
100 803 |
105 |
95 657 |
100 803 |
105 |
- |
- |
- |
|
Nizozemske |
- |
980 |
- |
- |
9 741 |
- |
- |
9 741 |
- |
- |
- |
- |
|
Njemačke |
15 853 |
16 240 |
102 |
163 951 |
172 611 |
105 |
163 951 |
172 611 |
105 |
- |
- |
- |
|
Poljske |
3 025 |
1 999 |
66 |
23 489 |
16 690 |
105 |
23 489 |
16 690 |
105 |
- |
- |
- |
|
Slovačke |
4 356 |
3 632 |
83 |
32 466 |
27 093 |
83 |
32 466 |
27 093 |
83 |
- |
- |
- |
|
Slovenije |
46 033 |
50 005 |
109 |
371 450 |
392 523 |
100 |
371 450 |
392 523 |
106 |
- |
- |
- |
|
Srbije |
- |
2 872 |
- |
- |
31946 |
- |
- |
31 946 |
- |
- |
- |
|
|
Švedske |
1 001 |
1062 |
106 |
9 558 |
10 212 |
107 |
9 558 |
10 212 |
107 |
- |
- |
- |
|
Švicarske |
860 |
961 |
112 |
8 690 |
9 381 |
108 |
8 690 |
9 381 |
108 |
- |
- |
- |
|
Ujedinjene Kraljevine |
- |
1 107 |
- |
- |
11 025 |
- |
- |
11 025 |
- |
- |
- |
- |
|
Ostalih europskih zemalja |
- |
2 309 |
- |
- |
32 102 |
- |
- |
32 102 |
- |
- |
- |
- |
|
Kanade |
- |
298 |
- |
- |
2 995 |
- |
- |
2 995 |
- |
- |
- |
- |
|
SAD-a |
- |
652 |
- |
- |
10 416 |
- |
- |
10 416 |
- |
- |
- |
- |
|
Australije |
- |
190 |
- |
- |
2 119 |
- |
- |
2 119 |
- |
- |
- |
- |
|
Ostalih
izvaneuropskih |
- |
522 |
- |
- |
5 989 |
- |
- |
5 989 |
- |
- |
- |
- |
|
Ostalih zemalja1) |
9 730 |
- |
- |
101 566 |
- |
- |
101 566 |
- |
- |
- |
- |
- |
1) U 2006. u ostalim zemljama obuhvaćena je i Državna zajednica Srbije i Crne Gore prestala je postojati proglašenjem neovisnosti Republike Crne Gore 3. lipnja 2006. i Republike Srbije 5. lipnja 2006. Zbog šifarskog sustava nije moguće prikazati podatke posebno za svaku državu.
2. BROJ PRIJAVLJENIH TURISTA I NOĆENJA U
KUĆAMA I STANOVIMA ZA ODMOR U RAZDOBLJU OD 15. LIPNJA DO 15. RUJNA
2006. I 2007. PO ŽUPANIJAMA
|
|
Dolasci |
Ukupno noćenja |
Noćenja turista za koje se plaća boravišna pristojba |
|||||||||
|
2006. |
2007. |
indeksi |
2006. |
2007. |
indeksi |
po noćenju |
paušalno |
|||||
|
2006. |
2007. |
indeksi |
2006. |
2007. |
indeksi |
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno Republika Hrvatska |
250 969 |
245 801 |
98 |
3 527 682 |
3 760 439 |
107 |
1 444 501 |
1 479 138 |
102 |
2 083 181 |
2 281 301 |
110 |
|
domaći turisti |
116 043 |
114 608 |
99 |
2 413 519 |
2 644 991 |
110 |
330 338 |
363 690 |
110 |
2 083 181 |
2 281 301 |
110 |
|
strani turisti |
134 926 |
131 193 |
97 |
1 114 163 |
1 115 448 |
100 |
1 114 163 |
1 115 448 |
100 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Primorsko-goranska županija |
60 785 |
63 652 |
105 |
1 264 257 |
1 369 653 |
108 |
413 980 |
425 896 |
103 |
850 277 |
943 757 |
111 |
|
domaći turisti |
30 897 |
32 121 |
104 |
962 867 |
1 058 323 |
110 |
112 590 |
114 566 |
102 |
850 277 |
943 757 |
111 |
|
strani turisti |
29 888 |
31 531 |
105 |
301 390 |
311 330 |
103 |
301 390 |
311 330 |
103 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ličko-senjska županija |
13 257 |
18 147 |
137 |
167 694 |
204 112 |
122 |
49 058 |
83 463 |
170 |
118 636 |
120 649 |
102 |
|
domaći turisti |
8 138 |
8 907 |
109 |
130 994 |
139 608 |
107 |
12 358 |
18 959 |
153 |
118 636 |
120 649 |
102 |
|
strani turisti |
5 119 |
9 240 |
181 |
36 700 |
64 504 |
176 |
36 700 |
64 504 |
176 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Zadarska županija |
85 589 |
87 206 |
102 |
996 673 |
1 179 259 |
118 |
393 980 |
460 978 |
117 |
602 693 |
718 281 |
119 |
|
domaći turisti |
46 855 |
46 028 |
98 |
713 749 |
865 537 |
121 |
111 056 |
147 256 |
133 |
602 693 |
718 281 |
119 |
|
strani turisti |
38 734 |
41 178 |
106 |
282 924 |
313 722 |
111 |
282 924 |
313 722 |
111 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Šibensko-kninska županija |
24 683 |
25 327 |
103 |
371 702 |
379 774 |
102 |
108 313 |
116 248 |
107 |
263 389 |
263 526 |
100 |
|
domaći turisti |
18 322 |
16 735 |
91 |
313 342 |
302 951 |
97 |
49 953 |
39 425 |
79 |
263 389 |
263 526 |
100 |
|
strani turisti |
6 361 |
8 592 |
135 |
58 360 |
76 823 |
132 |
58 360 |
76 823 |
132 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Splitsko-dalmatinska županija |
29 628 |
12 512 |
42 |
305 026 |
186 853 |
61 |
170 272 |
69 840 |
41 |
134 754 |
117 013 |
87 |
|
domaći turisti |
8 009 |
6 987 |
87 |
154 609 |
129 552 |
84 |
19 855 |
12 539 |
63 |
134 754 |
117 013 |
87 |
|
strani turisti |
21 619 |
5 525 |
26 |
150 417 |
57 301 |
38 |
150 417 |
57 301 |
38 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Istarska županija |
26 864 |
28 586 |
106 |
308 165 |
326 121 |
106 |
220 430 |
234 185 |
106 |
87 735 |
91 936 |
105 |
|
domaći turisti |
1 940 |
2 100 |
108 |
96 014 |
106 964 |
111 |
8 279 |
15 028 |
182 |
87 735 |
91 936 |
105 |
|
strani turisti |
24 924 |
26 486 |
106 |
212 151 |
219 157 |
103 |
212 151 |
219 157 |
103 |
- |
- |
- |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Dubrovačko-neretvanska županija |
9 915 |
10 371 |
105 |
110 445 |
114 667 |
104 |
88 468 |
88 528 |
100 |
21 977 |
26 139 |
119 |
|
domaći turisti |
1 634 |
1 730 |
106 |
38 224 |
42 056 |
110 |
16 247 |
15 917 |
98 |
21 977 |
26 139 |
119 |
|
strani turisti |
8 281 |
8 641 |
104 |
72 221 |
72611 |
101 |
72 221 |
72 611 |
101 |
- |
- |
- |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Prema preporukama koje za statistiku turizma daju Svjetska turistička organizacija (WTO) i Eurostat, turistima se smatraju osobe koje izvan svog prebivališta provedu najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj radi odmora, rekreacije, zabave, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija, skupova i drugih razloga. Pritom se turistima ne smatraju samo osobe koje prenoće u ugostiteljskom objektu komercijalnog tipa (dakle u objektu u kojem se obavlja djelatnost iznajmljivanja turističkog smještaja), već se u širem smislu promatranja pojave turizma turistima smatraju i one osobe koje iz spomenutih razloga izvan mjesta svog prebivališta prenoće u smještajnom objektu nekomercijalnog tipa, tj. u objektu koji nije namijenjen iznajmljivanju.
Turistički promet u komercijalnim smještajnim objektima prati se redovitim mjesečnim istraživanjem Izvještaj o turistima i noćenjima, TU-11. U njemu se kao smještajne jedinice prate kolektivni smještajni objekti (hoteli, moteli, kampovi, odmarališta, planinarski domovi i sl.), ali i privatni smještajni objekti. To su sobe za iznajmljivanje, apartmani, vile i kuće za odmor ako obavljaju ugostiteljsku djelatnost, tj. ako se iznajmljuju za smještaj turistima neposredno ili preko putničkih agencija i drugih posrednika i kao takve su prijavljene kod nadležnog tijela (županijskog ureda nadležnog za turizam). Turisti koji borave u tim objektima, osim boravišne pristojbe, plaćaju i uslugu smještaja. Obavljanje te djelatnosti regulirano je Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti.
Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi posebno istraživanje za praćenje nekomercijalnoga privatnog turističkog prometa Izvještaj o turistima i noćenjima u kućama i stanovima za odmor, TU-11v. Predmet su tog istraživanja turisti (vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji) koji borave u kućama i stanovima za odmor, i to u onom dijelu tih objekata koji se ne iznajmljuje gostima (private non-rental accommodation).
Istraživanje se temelji na evidencijama o naplati boravišne pristojbe koje vode turističke zajednice grada/općine ili mjesta. Prema Zakonu o boravišnoj pristojbi (NN, br. 35/95., 42/95., 52/95., 64/00. i 42/05.), vlasnici kuća ili stanova za odmor i sve ostale osobe koje borave u toj kući ili stanu (osim zakonom definiranih iznimaka) dužni su svoj boravak u turističkom mjestu prijaviti turističkoj zajednici i po osnovi boravka u turističkom mjestu plaćati boravišnu pristojbu. Boravišna pristojba plaća se kad osobe u navedenoj kući ili stanu borave u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.
Kućom ili stanom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan koji se koristi sezonski ili privremeno. Boravišna pristojba plaća se po svakom ostvarenom noćenju ili paušalno.
Turistička mjesta prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN, br. 30/94.) proglašava posebnim propisom ministar turizma.
Rezultate ovog istraživanja čini broj prijavljenih osoba u kućama i stanovima za odmor (vlasnici, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji) i broj registriranih noćenja za koje plaćaju boravišnu pristojbu u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna.
To su podaci koji se prenose iz obrasca Prijava i odjava boravka turista, definiranoga Pravilnikom o postupku prijave i odjave turista i načina vođenja popisa turista (NN, br. 45/94., 32/96 i 71/97.).
Dobivene podatke smatramo privremenima imajući u vidu činjenicu da sve turističke zajednice još nemaju prikladno organiziranu evidenciju prijava boravišne pristojbe. Budući da se broj noćenja osoba za koje se boravišna pristojba plaća paušalno ne može točno ustanoviti, taj se podatak procjenjuje u turističkoj zajednici na osnovi raspoloživih informacija i spoznaja o kretanju takve vrste prometa.
Na kvalitetu rezultata istraživanja utječe i disciplina prijavljivanja boravka osoba u kućama i stanovima za odmor te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu. Stoga je obuhvat prijavljenih osoba u kućama i stanovima za odmor u nekim razdobljima slabiji, a u nekima bolji. Zato dobiveni indeksi mogu imati vrlo velike ili vrlo male vrijednosti.
Istraživanjem u 2007. obuhvaćeno je 169 turističkih zajednica gradova/općina/mjesta. To su uglavnom turističke zajednice na Jadranu koje su postavile informacijski sustav praćenja prijave i naplate boravišne pristojbe.
Kratice
NN Narodne novine
tis. tisuća
Znakovi
- nema pojave