|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLIV. |
ZAGREB, 18. TRAVNJA 2007. |
BROJ: 6.1.3. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
ZAŠTITA ZEMLJIŠTA OD EROZIJE I UREĐENJE BUJICA U 2006.
U 2006. ukupna poplavljena površina iznosila je 1 911 ha. Poplavljeno je 1 880 ha obradivih površina, 10 naselja, 79 zgrada, 15 industrijskih objekata, 20 ostalih privrednih objekata i 66 km cesta.
Sve iskazane vrijednosti ovisile su o vremenskim prilikama.
U 2006. površina zahvaćena erozijom bila je neznatno manja nego u 2005., a iznosila je 4 705 km2. Površina smirenog zemljišta iznosila je 154 km2 i manja je za 4% u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na prethodnu godinu površina netretiranog zemljišta bila je manja za 5% i iznosila je 2 414 km2.
U 2006. broj bujica bio je veći u odnosu na 2005. za 9%, a bilo ih je 1 701. U odnosu na prethodnu godinu smanjena je površina slijeva za 13% (iznosila je 14 077 km2), a dužina vodotoka povećana je za 3% (iznosila je 2 935 km).
Ukupan broj bujica u kojima su se izvodili radovi bio je 325, što je u odnosu na 2005. povećanje od 101%. Površina slijeva u kojem su se izvodili radovi bila je 2 438 km2, što je u odnosu na 2005. smanjenje od 9%. Dužina vodotoka bila je 894 km i u odnosu na 2005. bila je veća za 73%.
U 2006. tehničko-biološki radovi na slijevu obuhvaćali su izgradnju krovova, terasa, zidića i dr. (3 komada), melioraciju šuma (2 ha) te melioraciju livada i pašnjaka (86 ha, što je u odnosu na 2005. ista površina).
Radovima u koritu bujica u 2006. sagrađeno je 2 080 poprečnih objekata (14% više nego prethodne godine), a utrošena količina materijala iznosila je 83 886 m3 (8% manje nego u 2005.).
Uzdužnih objekata u 2006. sagrađeno je 24% više nego u 2005. (169), dok je ukupna dužina iznosila 75 km (53% manje u odnosu na prethodnu godinu). Ukupna količina materijala potrebnog za gradnju uzdužnih objekata iznosila je 34 620 m3 (8% više nego prethodne godine).
1. POVRŠINE I OBJEKTI POPLAVLJENI BUJIČNIM I BRDSKIM VODAMA
|
|
2005. |
2006. |
Indeksi |
2006. |
|
|
|
|
|
|
|
Ukupna površina, ha |
2 964 |
1 911 |
64 |
|
|
Obradiva površina, ha |
2 310 |
1 880 |
81 |
|
|
Naselja |
22 |
10 |
45 |
|
|
Zgrade |
149 |
79 |
53 |
|
|
Industrijski objekti |
15 |
15 |
100 |
|
|
Ostali privredni objekti |
20 |
20 |
100 |
|
|
Željezničke pruge, km |
- |
- |
- |
|
|
Ceste, km |
71 |
66 |
93 |
|
2. ERODIRANO ZEMLJIŠTE I BUJICE (stanje 31. prosinca)
|
|
2005. |
2006. |
Indeksi |
2006. |
|
|
|
|
|
|
|
Erodirano zemljište |
|
|
|
|
|
Površina zahvaćena erozijom, km2 |
4 852 |
4 705 |
97 |
|
|
Smireno zemljište, km2 |
161 |
154 |
95 |
|
|
Netretirano zemljište, km2 |
2 552 |
2 414 |
95 |
|
|
Bujice |
|
|
|
|
|
Stanje prema popisu |
|
|
|
|
|
Ukupan broj bujica |
1 557 |
1 701 |
109 |
|
|
Površina slijeva, km2 |
16 989 |
14 077 |
83 |
|
|
Dužina vodotoka, km |
2 838 |
2 935 |
103 |
|
|
Bujice u kojima se izvode radovi |
|
|
|
|
|
Ukupan broj bujica |
162 |
325 |
201 |
|
|
Površina slijeva, km2 |
2 674 |
2 438 |
91 |
|
|
Dužina vodotoka |
518 |
894 |
173 |
|
3. uređenje sljevova i bujica (stanje 31. prosinca)
|
|
2005. |
2006. |
Indeksi |
2006. |
|
|
|
|
|
|
|
Tehničko-biološki radovi na slijevu |
|
|
|
|
|
Krovovi, terase, zidići i dr., kom. |
3 |
3 |
100 |
|
|
Melioracija šuma, ha |
2 |
2 |
100 |
|
|
Melioracija livada i pašnjaka, ha |
86 |
86 |
100 |
|
|
Radovi u koritu bujica |
|
|
|
|
|
Sagrađeno poprečnih objekata |
|
|
|
|
|
Ukupan broj objekata |
1 818 |
2 080 |
114 |
|
|
Ukupna količina materijala, m3 |
91 157 |
83 886 |
92 |
|
|
Sagrađeno uzdužnih objekata |
|
|
|
|
|
Ukupan broj objekata |
136 |
169 |
124 |
|
|
Ukupna dužina, km |
159 |
75 |
47 |
|
|
Ukupna količina materijala, m3 |
31 998 |
34 620 |
108 |
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i metode prikupljanja podataka
Podaci o zaštiti zemljišta od erozije i uređenju bujica prikupljaju se izvještajnom metodom na obrascu Izvještaj o zaštiti od erozije i o uređenju bujica (VOD-ER).
Izvještajne jedinice jesu pravne osobe i dijelovi pravnih osoba koji se prema Zakonu o vodama (NN, br. 107/95.) bave djelatnošću upravljanja vodama odnosno zaštitom od štetnog djelovanja voda i uređenjem vodotoka (područje F, razred 45.24 prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2002).
Obuhvat i usporedivost
Statistička istraživanja provode se na osnovi potpunog obuhvata, a izvor za izradu adresara jest Registar poslovnih subjekata.
Istraživanjem se dobivaju podaci o površinama i objektima poplavljenima bujičnim i brdskim vodama, erodiranom zemljištu i bujicama te o uređenju sljevova i bujica.
Definicije
Pod poplavom od bujičnih i brdskih voda smatra se neočekivano plavljenje terena vodenom masom koja se stvara u bujičnim tokovima i pri koncentraciji brdskih voda, s naglim nadolascima vode, velikom količinom kamenog nanosa i mulja i velikom rušilačkom snagom, neposredno nakon jakih lokalnih pljuskova i naglog topljenja snijega, koji mogu prouzročiti štete i na vodotocima.
Pod ukupno poplavljenom površinom iskazuju se sve kategorije zemljišta: oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade i pašnjaci, ribnjaci, trščaci i bare, šumsko zemljište i neplodno zemljište odnosno plodno i neplodno zemljište koje se brani od poplava tih voda.
Obradivom površinom smatraju se oranice i vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.
Naselje je antropografska teritorijalna jedinica posebnog imena (bez obzira na broj kuća) prema važećem popisu naselja.
Pod zgradama se podrazumijevaju zgrade i objekti u negospodarskim djelatnostima (stambene, školske i dr.).
Pod industrijskim objektima iskazuje se broj objekata i zgrada koji se isključivo koriste za industrijsku proizvodnju te broj otvorenih skladišta.
Kao ostali privredni objekti iskazuju se svi objekti i zgrade ostalih privrednih djelatnosti (osim industrije), npr. gospodarski objekti u poljoprivredi, skladišta i dr. u trgovini, zgrade i objekti u prometu i dr.
Pod željezničkim prugama iskazuje se ukupna dužina u kilometrima svih željezničkih pruga u eksploataciji Hrvatskih željeznica.
Pod cestama se iskazuje ukupna dužina u kilometrima svih javnih cesta (magistralnih, regionalnih i lokalnih).
Erozija zemljišta česta je prirodna pojava koja se javlja na nagnutim terenima pri naglom topljenju snijega te jakim i obilnim kišama. Na takvim terenima voda se brzo slijeva preko zemljišne površine, zbog čega dolazi do razaranja i brzog odnošenja rastresitog zemljišta.
Pod smirenim zemljištem podrazumijeva se zemljište na kojem više nema ispiranja, odronjavanja, nošenja i nanošenja novoga nanosnog materijala.
Bujice su brdski ili planinski potoci koji nabujaju za vrijeme jakih kiša i naglog topljenja snijega te nabujalom vodom dubu korito odronjavajući obale i stvarajući vododerine.
Erozivno djelovanje vode sprečava se tehničko-biološkim radovima na slijevnom području (gradnja rovova, terasa, zidića i dr. sagrađenih po pravcima horizontale).
Kod poprečnih objekata iskazuju se kameni zidovi (u cementu i betonu), kameni sanduci i dr. materijali.
Uzdužni objekti jesu kinete u zidu, obale korita obostrano ili djelomično utvrđene kamenim zidom, kamenim sanducima, pleterima i sl.
Kratice
ha hektar
km kilometar
km2 četvorni kilometar
kom. komad
m3 kubični metar
NN Narodne novine
Znakovi
- nema pojave