|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLV. |
ZAGREB, 19. RUJNA 2008. |
BROJ: 2.1.11.. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
|
|
|
|
|
|
UPORABA
INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA (IKT) U
KUĆANSTVIMA I OD POJEDINACA U 2007., PRVI REZULTATI
Tendencije
- Relativno niska opremljenost kućanstava IKT-om
- Dostupnost širokopojasnog pristupa internetu je na zadovo-ljavajućoj razini samo u većim gradskim i gušće naseljenim područjima s više od 500 stanovnika po km2 ,
- Uporaba računala i interneta je na zadovoljavajućoj razini samo kod mlađe populacije do 24 godine,
- Niska razina uporabe on-line usluga, poput e-Bankarstva i e-Uprave,
- Nerazvijena trgovina putem interneta; samo 7% osoba je tijekom prošle godine kupovalo robe i usluge putem interneta,
- Niska razina informatičke pismenosti stanovništva, prednjači mlađa generacija do 24 godine dok znanje znatno opada proporcionalno dobi pojedinca.

Rezultati istraživanja su pokazali da su kućanstva u Republici Hrvatskoj na relativno niskom stupnju opremljenosti IKT-om. Uočen je trend da kućanstva s djecom puno češće posjeduju računalo i imaju pristup internetu nego kućanstva bez djece. U usporedbi s ostalim zemljama EU-a, Republika Hrvatska se nalazi u donjem dijelu liste, zajedno s južnim mediteranskim i baltičkim zemljama (Italija, Španjolska, Grčka, Estonija, Litva itd.).

Širokopojasni internet je često nedostupan mnogim kućanstvima. To je naročito vidljivo u slabo naseljenim područjima s manje od 100 stanovnika po km2. xDSL tehnologija je najčešće dostupna samo u metropodručjima, dok 40% kućanstava koristi dial-up pristup kao jedinu raspoloživu opciju.

73% kućanstava kojima nije dostupna usluga širokopojasnog interneta živi u rijetko naseljenim područjima s manje od 100 stanovnika po km2. Relativno visok udio kućanstava se izjasnio da nema potrebu za širokopojasnim internetom (37%) dok su cijena i nedostupnost usluge bili slabije zastupljeni nego što je za očekivati.

Istraživanje je pokazalo da je 47% pojedinaca često (svaki tjedan) upotrebljavalo računala u prvom tromjesečju 2007. dok je svakodnevno računala upotrebljavalo 31% pojedinaca. Trend pokazuje da IKT najviše upotrebljava mlađa populacija, tj. đaci i studenti te mlađi zaposleni ljudi dok ljudi zrelije i starije dobi ne upotrebljavaju često IKT.

Istraživanje je pokazalo da je 38% pojedinaca često (svaki tjedan) upotrebljavalo internet u prvom tromjesečju 2007. dok je svakodnevno internet upotrebljavalo 21% pojedinaca. Trendovi uporabe interneta su veoma slični trendovima uporabe računala iz prethodnog poglavlja.

Kao što vidimo, pojedinci najčešće upotrebljavaju internet za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (79%) te za slanje elektroničke pošte (68%). Također je relativno visok udio pojedinaca kojima internet služi za čitanje dnevnih novosti i časopisa (45%) te u edukativne svrhe (48%). Popularni su i multimedijski sadržaji kao i on-line komunikacija putem foruma i chat-aplikacija. Relativno nizak udio uporabe usluga e-Bankarstva i e-Uprave nam pokazuje da on-line oblik uporabe tih usluga nije još postao standard.

42% pojedinaca se izjasnilo da bi češće željeli upotrebljavati internet, ali iz nekog razloga ne mogu. Kao najveću prepreku su naveli nedostatak slobodnog vremena dok su sporost internetske veze te previsoka cijena internetskih usluga neke od značajnijih prepreka.

Rezultati istraživanje pokazuju da trgovina putem interneta nije još u dovoljnoj mjeri zastupljena; samo 7% pojedinaca je kupovalo robu i usluge putem interneta. Najčešće se kupuju knjige, časopisi i edukacijski materijal (27%) koji nije dostupan na hrvatskom tržištu kao i filmovi i muzika (22%). Značajno su zastupljeni organiziranje putovanja (18%), odjeća i sportska oprema (21%) te računalni softver (19%) i hardver (14%).

Informatička pismenost pojedinaca je na prilično niskoj razini. Znanjem prednjači mlađa populacija, što je za očekivati. Od populacije srednje dobi za očekivati je da kvalitetnije savladava tražene vještine dok dio populacije starije od 55 godina teško savladava i najosnovnije operacije.
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Svrha statističkog istraživanja
Podaci prikazani u ovom priopćenju su procjene dobivene iz IKT-DOM istraživanja. To je godišnje istraživanje o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca. Pruža informacije o računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije. Cilj ovog istraživanja je da izmjeri korištenje računala i ostalih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj koji su korisnici interneta i u koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci su važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj kao i u Europskoj uniji.
Pravna osnova
IKT-DOM istraživanje je provedeno, u okviru smjernica Eurostata prvi put tijekom 2007., a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.). Provela ga je agencija Puls d. o. o., u ime Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Harmonizirana istraživanja su provedena u svim državama EU-a, dakle podaci su međunarodno usporedivi. Međunarodni podaci su dostupni na e-adresi http://epp.eurostat.cec.eu.int, Themes Science and Technology Data. Koncepti i definicije koji se primjenjuju u istraživanju IKT-DOM usklađeni su s EU-ovom Metodologijom za statistike o Informacijskom društvu, 2007.
Promatrane jedinice
Promatrane jedinice su osobe u dobi između 16 i 74 godine i njihova kućanstva.
Odabrane osobe odgovaraju na pitanja iz upitnika, a u slučaju njihove odsutnosti na pitanja može odgovarati i neki drugi član domaćinstva u ime odabrane osobe.
Veličina uzorka
Veličina uzorka je 5 000 osoba čija je dob u vrijeme prikupljanja podataka (od 1. travnja do 15. svibnja 2007.) bila između 16 i 74 godine.
Okvir uzorka
Osnova okvira uzorka je Popis stanovništva Hrvatske iz 2001.
Metoda prikupljanja podataka
Podaci su prikupljeni na terenu uporabom tiskanih upitnika te telefonskim intervjuom koji je praćen putem računala. Referentno razdoblje je bilo prvo tromjesečje 2007.
Stupanj neodaziva
Od ukupnog uzorka (5 000 jedinica) 3 906 jedinica je bilo prihvatljivo, a 3 078 osoba je sudjelovalo u istraživanju. To znači da je stupanj odaziva bio 79%, a stupanj prihvatljivosti je bio 78,8%. Stupanj neodaziva je bio 21%, a stupanj odbijanja je bio 7,7%.
Ponderacija
Ponderacijom računamo nepristranu procjenu i postižemo reprezentativnost uzorka za ukupnu populaciju. Podaci u istraživanju se odnose na pojedince i kućanstvo stoga računamo dva pondera:
- ponder za pojedince
- ponder za kućanstvo.
RIM weighting metoda (iterative proportional fitting – IPF) je korištena za ponderaciju pojedinaca. Varijable korištene za ponderaciju su sljedeće: županija, veličina naselja, spol, dob i razina obrazovanja.
RIM weighting metoda je korištena i za ponderaciju kućanstava. Ekstrapolacijski ponder je izračunat za svako kućanstvo koje je sudjelovalo u istraživanju, a metoda izračuna je obuhvatila županiju, veličinu naselja i broj članova kućanstva.
Proširili smo izračunati ponder za pojedince na ukupnu populaciju osoba u dobi između 16 i 74 godine. 31. prosinca 2006. u Republici Hrvatskoj je bilo 3 426 813 osoba u dobi između 16 i 74 godine.
Proširili smo izračunati ponder za kućanstva na ukupnu populaciju kućanstava, tj. kućanstva s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine. 31. prosinca 2006. u Republici Hrvatskoj je bilo 1 451 730 kućanstava s najmanje jednom osobom u dobi između 16 i 74 godine.
Definicije i objašnjenja
Blog je internetski dnevnik. Izraz potječe od engleskog jezika: WEB + LOG = WEBLOG, BLOG. Blog je dnevnik napisan na internetu.
Bežično povezivanje je povezivanje s internetom bez žice korištenjem radiofrekvencije, infracrvene veze, satelitske veze, mikrovalova, wimaxa itd. Najčešće korišten način bežičnog povezivanja je putem mobilnog telefona.
Dlanovnik ili PDA (Personal Digital Assistant) je računalo s ekranom, obično u boji, osjetljivim na dodir. Ekran osjetljiv na dodir ili virtualna tipkovnica se koriste za unos podataka. Koristi memorijsku karticu za pohranu podataka i posjeduje najmanje jedan način za povezivanje: infracrveno, Bluetooth ili Wi-Fi. Dlanovnik je manje učinkovit od osobnog računala istoga cijenovnog razreda, ali može biti korišten kao mobilni telefon, klijent elektroničke pošte, internetski pretraživač ili kao media player.
Digitalna televizija omogućuje prijenos televizijskih i radioprograma u digitalnom formatu. Prijenos omogućava signal visoke kvalitete i gledatelj može uživati u kvaliteti slike kakvu posjeduje televizijski studio.
xDSL je širokopojasna tehnologija dizajnirana da poveća frekvencijsko područje za prijenos podataka dostupan preko standardnih bakrenih telefonskih žica i uključuje: ADSL, SDSL, HDSL, RADSL, VDSL, DSL-Lite i sl. DSL linija omogućava prijenos podataka i glasa. Dio linije vezan uz prijenos podataka je uvijek spojen. ADSL je jedna od xDLS tehnologija koja omogućava asimetrični prijenos podataka, tj. da brzina downloada bude bitno brža od brzine uploada.
Broadband su širokopojasne tehnologije ili veze koje omogućuju brz prijenos podataka, naročito filmova, igara, videokonferencija putem internetske mreže (npr. ADSL, kablovska veza, UMTS, optička veza, VDSL, unajmljeni vod).
Internet café je javno mjesto koje nudi pristup internetu. To je jedno od javnih internetskih točaka.
E-Trgovina označava kupnju ili naručivanje proizvoda i usluga putem interneta. Pisane elektroničke poruke se ne smatraju e-Trgovinom.
E-Obrazovanje znači obrazovanje putem interneta.
GPRS je poznat kao 2,5G tehnologija koja omogućava slanje/primanje blokova podataka od/na mobilne telefone. GPRS omogućava kontinuiranu vezu s internetom, a korisnicima se naplaćuje količina prenesenih podataka, a ne vrijeme provedeno na internetu.
IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) su softver i hardver korišten za komuniciranje podacima (npr. računalo, telefaks, internet, fiksni mobilni telefon).
Internet je svjetska mreža računala, komuniciranje na temelju standardnih internetskih protokola i omogućava korisnicima razmjene tekstualnih i audio-vizualnih informacija.
ISDN (Integrated Services Digital Network) je digitalna mreža koja omogućava istovremeni prijenos podataka, slike i glasa (128 Kb/s).
Javna pristupna točka je bilo koja informacijska točka koja omogućava pristup internetu na javnom mjestu. Javne pristupne točke su: knjižnica, centar za mlade, škola, cyber café, hotel, aerodrom i sl.
P2P (peer to peer) je mreža gdje se podaci i informacije distribuiraju između većeg broja računala i nisu ograničena na jedan središnji server. Mreža se koristi za dijeljenje datoteka, filmova i glazbe korištenjem različitih programa (eMule, Kazaa, DC++).
Vatrozid je kombinacija softvera i/ili hardvera koji štite podatke i računala od štetnih i zloćudnih prijetnji s interneta.
Set-top box ili TV-komunikator je naprava koja omogućuje TV-uređaju da postane korisničko sučelje za internet. Konvergencija između TV-uređaja i interneta omogućava gledanje velikog broja domaćih i stranih televizijskih programa i uporabu interneta preko običnoga televizijskog ekrana.
UMTS je također poznat kao 3G tehnologija dizajnirana kao nasljednik GSM-a. Omogućuje korisniku prijenos slika, videozapisa, velike količine podataka bežičnim načinom te pristup Internetu.
Mjesečni neto dohodak po članu kućanstva je izračunat iz ukupnog mjesečnog neto dohotka kućanstva: plaća, penzija, dohodak od djelatnosti, imovine, poljoprivrede, doplatak za nezaposlene, školarine, dječji doplatak itd. Ovisno o veličini dohotka kućanstva, kućanstva su podijeljena na kvartile. Kućanstva s najmanjim dohotkom su uključena u prvi kvartil, a kućanstva s najvećim dohotkom su uključena u četvrti kvartil.
Lokacije su podijeljene prema tipu na:
- gusto naseljeno
područje, uključuje lokalna područja, od kojih je svako naseljeno s više od 500
ljudi po km2, gdje ukupna populacija iznosi
najmanje 50 000 ljudi,
- srednje naseljeno
područje, uključuje lokalna područja, od kojih je svako ima gustoću
naseljenosti veću od 100 ljudi po km2, a ukupna
populacija iznosi najmanje 50 000 ljudi ili se
nalazi neposredno uz gusto naseljeno područje,
- rijetko naseljeno područje, uključuje lokalna područja koja ne pripadaju ni gusto naseljenom području ni srednje naseljenom području.
Obrazovanje je podijeljeno na:
- niže obrazovanje, uključuje osobe bez školskog obrazovanja ili s nedovršenim osnovnim obrazovanjem i pojedince sa završenom osnovnom školom,
- srednje obrazovanje,
uključuje osobe s nižim ili višim srednjoškolskim neakademskim obrazovanjem,
osobe s višim tehničkim obrazovanjem i s
višim srednjoškolskim općim obrazovanjem,
- visoko obrazovanje,
uključuje osobe s visokim neakademskim obrazovanjem, osobe s profesionalno
orijentiranim visokim obrazovanjem,
fakultetskim obrazovanjem i osobe s
postdiplomskim obrazovanjem, magistarske i doktorske studije.
Publiciranje
Rezultati istraživanja su objavljeni u službenom priopćenju Informacijsko Društvo – korištenje IKT-a u kućanstvima i kod pojedinaca. Detaljniji podaci će biti objavljeni na internetskom portalu Državnog zavoda za statistiku na e-adresi http://www.dzs.hr
Kratice
IKT Informacijske i komunikacijske tehnologije
EU Europska unija
km2 četvorni kilometar
Ovaj je proizvod proizveden uz
financijsku pomoć Europske unije. Za sadržaj dokumenta odgovoran je isključivo
Državni zavod za statistiku te se ni pod kojim uvjetima ne smije smatrati da
izražava stav Europske unije.