|
PRIOPĆENJE |
DRŽAVNI ZAVOD ZA
STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE ISSN 1334-0565 |
|||
|
|
||||
|
GODINA: XLV. |
ZAGREB, 23. PROSINCA 2008. |
BROJ: 3.1.1/10. |
||
|
|
||||
|
|
OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA |
|||
INDEKSI GRAĐEVINSKIH RADOVA U LISTOPADU 2008.
Građevinski radovi u listopadu 2008. veći su za 10,6% u odnosu na listopad 2007.
Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do listopada 2008. veći su za 11,8% u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do listopada 2007.
U listopadu 2008. :
- prema vrsti građevina, na zgradama je odrađeno 48,1% ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 51,9%
- prema vrsti gradnje, na novim građevinama odrađeno je 63,2% ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 36,8%.
1. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Ø 2000. = 100 |
2008. |
2008. |
2008. |
2008. |
2008. |
2008. |
Verižni |
||
|
2006. |
2007. |
2008. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mjesec |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
I. |
126,1 |
143,4 |
158,5 |
109,1 |
99,7 |
97,3 |
142,4 |
125,7 |
110,5 |
108,8 |
|
II. |
137,0 |
147,5 |
169,7 |
116,7 |
106,7 |
104,2 |
145,0 |
123,9 |
115,0 |
107,0 |
|
III. |
167,6 |
167,7 |
177,4 |
122,1 |
111,6 |
108,9 |
123,7 |
105,8 |
105,8 |
104,6 |
|
IV. |
155,2 |
159,3 |
193,3 |
133,0 |
121,6 |
118,7 |
129,3 |
124,6 |
121,3 |
109,0 |
|
V. |
176,3 |
178,4 |
190,0 |
130,7 |
119,5 |
116,6 |
122,6 |
107,8 |
106,5 |
98,3 |
|
VI. |
168,3 |
161,9 |
185,8 |
127,8 |
116,8 |
114,1 |
118,6 |
110,4 |
114,8 |
97,8 |
|
VII. |
165,9 |
171,7 |
197,5 |
135,9 |
124,2 |
121,3 |
128,9 |
119,0 |
115,0 |
106,3 |
|
VIII. |
165,8 |
170,2 |
173,6 |
119,4 |
109,1 |
106,6 |
114,9 |
104,7 |
102,0 |
87,9 |
|
IX. |
166,5 |
164,9 |
194,6 |
133,9 |
122,4 |
119,5 |
122,3 |
116,9 |
118,0 |
112,1 |
|
X. |
170,8 |
177,9 |
196,8 |
135,4 |
123,7 |
120,8 |
126,6 |
115,2 |
110,6 |
101,1 |
|
I. – X. |
159,9 |
164,3 |
183,7 |
126,4 |
115,5 |
112,8 |
126,5 |
114,9 |
111,8 |
- |
1) Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski neprilagođeni)
2. VREMENSKE SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA
Æ 2000. = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
|
||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
126,1 |
137,0 |
167,6 |
155,2 |
176,3 |
168,3 |
165,9 |
165,8 |
166,5 |
170,8 |
166,0 |
142,9 |
|
Desezonirani indeksi |
151,6 |
154,5 |
160,4 |
152,5 |
158,4 |
156,4 |
158,3 |
163,1 |
159,4 |
164,0 |
166,2 |
164,8 |
|
Trend-ciklus |
154,5 |
154,8 |
155,3 |
155,9 |
156,6 |
157,7 |
159,0 |
160,5 |
162,2 |
163,8 |
164,8 |
165,1 |
|
2007. |
||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
143,4 |
147,5 |
167,7 |
159,3 |
178,4 |
161,9 |
171,7 |
170,2 |
164,9 |
177,9 |
166,0 |
145,8 |
|
Desezonirani indeksi |
165,3 |
164,7 |
162,3 |
155,0 |
161,0 |
152,9 |
161,6 |
167,6 |
162,6 |
167,2 |
166,1 |
169,8 |
|
Trend-ciklus |
164,4 |
163,1 |
161,6 |
160,5 |
160,3 |
160,9 |
161,9 |
163,2 |
164,8 |
166,6 |
168,8 |
171,5 |
|
2008. |
||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
158,5 |
169,7 |
177,4 |
193,3 |
190,0 |
185,8 |
197,5 |
173,6 |
194,6 |
196,8 |
|
|
|
Desezonirani indeksi |
179,6 |
199,1 |
176,5 |
182,8 |
174,1 |
179,4 |
181,7 |
177,4 |
185,4 |
183,9 |
|
|
|
Trend-ciklus |
174,3 |
176,9 |
178,6 |
179,4 |
179,7 |
179,9 |
180,2 |
180,8 |
182,1 |
184,2 |
|
|
3. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA PREMA VRSTI GRAĐEVINA
Ø 2000. = 100
|
|
2006. |
2007. |
Ø I. – X. |
2007. |
2008. |
||||||||||
|
|
2007. |
2008. |
XII. |
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
159,0 |
162,9 |
164,3 |
183,7 |
145,8 |
158,5 |
169,7 |
177,4 |
193,3 |
190,0 |
185,8 |
197,5 |
173,6 |
194,6 |
196,8 |
|
Zgrade |
159,4 |
165,2 |
167,2 |
198,9 |
145,8 |
182,6 |
187,6 |
193,7 |
209,9 |
201,9 |
197,9 |
209,6 |
187,9 |
207,7 |
211,0 |
|
Ostale građevine |
158,8 |
160,9 |
161,9 |
171,3 |
145,8 |
139,0 |
155,1 |
164,1 |
179,9 |
180,3 |
175,9 |
187,7 |
161,9 |
184,1 |
185,2 |
4. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA
%
|
|
X. 2008. |
I. – X. 2008. |
||||
|
|
ukupno |
novogradnja |
ostali radovi1) |
ukupno |
novogradnja |
ostali radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
100,0 |
63,2 |
36,8 |
100,0 |
63,1 |
36,9 |
|
Na zgradama |
48,1 |
37,0 |
11,1 |
48,6 |
37,2 |
11,4 |
|
Na ostalim građevinama |
51,9 |
26,2 |
25,7 |
51,4 |
25,9 |
25,5 |
1) Rekonstrukcije (poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Izvor i metode prikupljanja podataka
U ovom priopćenju iskazani su podaci prikupljeni izvještajnom metodom pomoću obrazaca Mjesečni izvještaj građevinarstva (GRAĐ-21/M) i Tromjesečni izvještaj građevinarstva (GRAĐ-21/3M).
Obuhvat i usporedivost
Mjesečni izvještaj i Tromjesečni izvještaj građevinarstva prikupljaju se za pravne osobe ili njihove dijelove s dvadeset i više zaposlenika koje su u Registru poslovnih subjekata prema NKD-u 2002. razvrstane u područje F Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko 900 izvještajnih jedinica.
Podaci se odnose na građevinske radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske.
Obuhvat građevinske djelatnosti je u skladu s područjem F Građevinarstvo u NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno je prema Klasifikaciji vrsta građevina (NN, br. 11/98.). Obje navedene klasifikacije usklađene su s odgovarajućim klasifikacijama koje propisuje Statistički ured Europske unije (NACE rev. 1.1; Classifications of Types of Constructions – CC, final version).
Metoda izračunavanja indeksa
Indeks fizičkog obujma građevinskih radova temelji se na odrađenim satima radnika na gradilištima prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje Statističkog ureda Europske unije – Eurostata (Methodology of short-term business statistics, eurostat 2002).
Desezoniranje je provedeno pomoću programskog sučelja "Demetra", verzija 2.0 (SP1) – Eurostat, primjenom metode X-12-ARIMA (ugrađena verzija 0.2.8) na mjesečnoj seriji indeksa (Æ 2000. = 100) koja počinje indeksom za siječanj 1995. Trend-ciklus jest serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. Produžavanje izvorne serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih podataka može zbog značajki primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne promjene desezonirane serije i trend-ciklusa za nekoliko mjeseci unatrag.
Opširnija metodološka objašnjenja za ova istraživanja objavljena su u Narodnim novinama br. 11/98.
Eurostat Statistički ured Europske unije
NACE Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NN Narodne novine
Znakovi
- nema pojave