PRIOPĆENJE

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, ILICA 3, P. P. 80, TELEFON: (01) 4806-111

ISSN 1334-0565

 

GODINA: XLVI.

ZAGREB, 23. SRPNJA 2009.

BROJ: 7.1.3.

 

 

OBVEZATNO NAVEDITE IZVOR PODATAKA

 

UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA U 2008.

 

U ovom priopćenju daju se podaci o umrlim osobama u prometnim nesrećama u 2008. prema vrsti nesreće po županijama kao i podaci o umrlim osobama u prometnim nesrećama u Republici Hrvatskoj prema vrsti nesreće, spolu i starosti poginulih osoba. Ujedno se iskazuju podaci o ukupnom broju umrlih, broju umrlih u dobi između 1 i 75 godina te potencijalno izgubljenim godinama života (PYLL) osoba poginulih u prometnim nesrećama za razdoblje od 2003. do 2007.

 

U 2008. u prometnim nesrećama poginulo je 707 osoba, odnosno 29 osoba više nego prethodne godine. Udio poginulih osoba u prometnim nesrećama u odnosu na ukupno umrle osobe u 2008. iznosio je 1,4%.

 

U 2008. u prometnim nesrećama poginulo je 79,3% muških i 20,7% ženskih osoba.

 

U prometnim nesrećama 2008. najviše osoba poginulo je u nesrećama u prijevoznom sredstvu (70,2%), a na drugom mjestu su poginuli pješaci (18,8%).

 

Najveći broj poginulih osoba u prometnim nesrećama bio je u travnju (11,2%), a najmanji broj poginulih osoba bio je u veljači (5,1%).

 

U nesrećama u prijevoznom sredstvu najviše poginulih osoba bilo je u srpnju, i to 12,7% od ukupno poginulih osoba u prijevoznom sredstvu, a najmanje  je bilo u veljači (3,4%).

 

Najveći broj poginulih pješaka bio je u prosincu, i to 13,5% od ukupno poginulih pješaka. U ožujku i srpnju poginuo je isti i ujedno najmanji broj pješaka. Udio poginulih pješaka u tim mjesecima bio je 3,8%.

 

Po broju poginulih u prometnim nesrećama na prvom mjestu je Grad Zagreb (95), zatim Splitsko-dalmatinska županija (56), a najmanji broj poginulih u prometnim nesrećama bio je u Ličko-senjskoj županiji i Međimurskoj županiji (14).

 

U petogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. u prometnim nesrećama poginule su ukupno 3 402 osobe, s tim da se broj poginulih u pojedinim godinama kretao od (najviše) 17 poginulih osoba u 2003. na 100 000 stanovnika, 15,2 u 2004., 14,4 u 2005., 14,8 u 2006. do 15,3 u 2007.

 

Na cestama je u razdoblju od 2003. do 2007. u prosjeku poginulo 13,9 osoba na svakih 100 000 stanovnika (22,4 muškarca na 100 000 muškaraca i 5,9 žena na 100 000 žena).

 

U dobi između 1 i 75 godina života poginule su u razdoblju od 2003. do 2007. 3 082 osoba ili 90,6% od ukupnog broja poginulih.

 

U promatranom razdoblju je potencijalno izgubljeno ukupno 106 513,5 godina života zbog prerane smrtnosti, odnosno poginulih u prometnim nesrećama prije navršenih 75 godina života. Za muškarce je zbog prometnih nesreća izgubljena 87 481 (82,1%) potencijalna godina, a 19 032,5 (17,9%) potencijalnih godina života izgubljeno je za žene.

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života pokazuje godišnji gubitak od oko 500 godina na 100 000 ukupnog stanovništva (u dobi između 1 i 75 godina).

 

U razdoblju od 2003. do 2007. zbog prerane smrti prouzročene prometnom nesrećom ukupno je izgubljeno 2 587,59 potencijalnih godina života na svakih 100 000 stanovnika, uz gubitak od 4 319,41 potencijalne godine na 100 000 muškaraca i 910,20 potencijalnih godina na 100 000 žena promatrane dobi.

 

 

1.      UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA PREMA VRSTI NESREĆE U 2008.

 

Ukupno

Postotak
od ukupno
umrlih

Vrsta prometne nesreće

 

željezničke
nesreće

nesreće u
 prijevoznom
 sredstvu

poginuli kao
 pješaci

nesreće u
 nemotornim
 vozilima

ostale
 nesreće
 u prijevozu

 

 

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska

707

1,4

23

496

133

46

9

 

 

 

 

 

 

 

 

Zagrebačka županija

52

1,5

2

38

7

2

3

Krapinsko-zagorska županija

27

1,3

3

19

3

2

-

Sisačko-moslavačka županija

40

1,5

3

27

6

4

-

Karlovačka županija

25

1,2

1

20

2

2

-

Varaždinska županija

33

1,4

2

20

6

5

-

Koprivničko-križevačka županija

21

1,2

-

14

6

-

1

Bjelovarsko-bilogorska županija

25

1,4

-

20

5

-

-

Primorsko-goranska županija

35

1,0

-

26

8

1

-

Ličko-senjska županija

14

1,5

-

11

3

-

-

Virovitičko-podravska županija

28

2,2

1

20

5

2

-

Požeško-slavonska županija

18

1,7

1

16

1

-

-

Brodsko-posavska županija

45

2,2

2

25

13

5

-

Zadarska županija

26

1,5

-

19

6

-

1

Osječko-baranjska županija

48

1,2

2

31

5

10

-

Šibensko-kninska županija

23

1,6

-

18

5

-

-

Vukovarsko-srijemska županija

31

1,3

-

17

7

7

-

Splitsko-dalmatinska županija

56

1,2

-

45

10

-

1

Istarska županija

30

1,4

-

23

6

-

1

Dubrovačko-neretvanska županija

21

1,6

-

21

-

-

-

Međimurska županija

14

1,1

-

7

7

-

-

Grad Zagreb

95

1,1

6

59

22

6

2

 

2.   UMRLI U PROMETNIM NESREĆAMA PREMA VRSTI NESREĆE, SPOLU I STAROSTI U 2008.

 

Spol

Ukupno

Godine starosti

 

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65- 69

70-74

75 i više

nepo-
znato

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

svega

707

4

3

6

46

100

68

48

52

53

52

48

55

38

27

40

66

1

 

muški

561

2

2

4

40

90

59

43

46

45

39

40

40

23

15

31

41

1

 

ženski

146

2

1

2

6

10

9

5

6

8

13

8

15

15

12

9

25

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Željezničke nesreće

svega

23

-

-

-

-

2

1

-

3

3

3

2

1

3

1

3

1

-

 

muški

17

-

-

-

-

2

1

-

3

2

2

2

1

2

-

2

-

-

 

ženski

6

-

-

-

-

-

-

-

-

1

1

-

-

1

1

1

1

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nesreće u prijevoznom sredstvu

svega

496

3

1

3

40

91

59

39

42

43

37

31

33

24

12

16

22

-

 

muški

422

2

-

2

36

82

52

36

37

38

29

27

24

18

9

14

16

-

 

ženski

74

1

1

1

4

9

7

3

5

5

8

4

9

6

3

2

6

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poginuli kao pješaci

svega

133

1

2

2

6

5

7

4

5

6

5

10

12

8

11

16

33

-

 

muški

79

-

2

1

4

4

5

2

5

5

3

7

8

2

4

10

17

-

 

ženski

54

1

-

1

2

1

2

2

-

1

2

3

4

6

7

6

16

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nesreće u nemotornim vozilima

svega

46

-

-

1

-

1

1

3

1

1

3

5

9

2

3

5

10

1

 

muški

37

-

-

1

-

1

1

3

-

-

3

4

7

1

2

5

8

1

 

ženski

9

-

-

-

-

-

-

-

1

1

-

1

2

1

1

-

2

-

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostale nesreće u prijevozu

svega

9

-

-

-

-

1

-

2

1

-

4

-

-

1

-

-

-

-

 

muški

6

-

-

-

-

1

-

2

1

-

2

-

-

-

-

-

-

-

 

ženski

3

-

-

-

-

-

-

-

-

-

2

-

-

1

-

-

-

-

 

3.   POTENCIJALNO IZGUBLJENE GODINE ŽIVOTA OSOBA POGINULIH U PROMETNIM NESREĆAMA U DOBI OD 1 DO 75 GODINA
      PREMA SPOLU U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2007.

 

Spol

Ukupno
 od 2003. do 2007.

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

 

 

 

 

 

 

 

 

Poginuli u prometnim nesrećama – ukupno

svega

3 402

753

674

638

659

678

 

muški

2 671

581

540

499

512

539

 

ženski

731

172

134

139

147

139

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Od toga osobe u dobi od 1 do 75 godina

svega

3 082

687

620

578

591

606

 

muški

2 479

543

504

465

471

496

 

ženski

603

144

116

113

120

110

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potencijalno izgubljene godine života (PYLL)
umrlih u prometnim nesrećama (od 1 do 75 godina)

svega

106 513,50

22 940,00

21 715,00

20 082,00

20 149,50

21 627,00

 

muški

87 481,00

18 416,00

18 036,00

16 745,00

16 380,50

17 903,50

 

ženski

19 032,50

4 524,00

3 679,00

3 337,00

3 769,00

3 723,50

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života (SPYLL)
umrlih u prometnim nesrećama (od 1 do 75 godina) na 100 000 stanovnika

svega

2 587,59

553,87

525,77

487,76

491,03

528,92

 

muški

4 319,41

904,83

888,43

826,83

810,70

888,39

 

ženski

910,20

214,76

175,19

159,51

180,94

179,56

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor podataka

 

Izvor podataka o umrlima su državne matice umrlih koje vode matičari za svako matično područje.

 

Podaci o umrlima prikupljaju se na Statističkom izvještaju o smrti (obrazac DEM-2) za svaki upis u Državnu maticu umrlih, a podaci o umrlima u prometnim nesrećama odnose se na vrstu nasilne smrti kao segment nesretnog slučaja.

 

Obuhvat i usporedivost

 

Statističkim istraživanjem o umrlima obuhvaćene su sve osobe umrle u kalendarskoj godini koje su upisane u državnu maticu umrlih.

 

Podaci vitalne statistike, pa tako i podaci o umrlima, prikupljaju se i obrađuju u skladu s definicijom ukupnog stanovništva prema međunarodnim preporukama (UN, Eurostat, ESA i SNA).

 

Prilikom usporedbe podataka o umrlima u prometnim nesrećama u razdoblju od 1998. do 2008. s podacima iz prijašnjih godina treba voditi računa o promjeni definicije ukupnog stanovništva.

 

Definicije i objašnjenja

 

Vrste prometnih nesreća definirane su prema klasifikaciji pod nazivom Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, X. revizija iz 1994. Ta klasifikacija primjenjuje se u vitalnoj statistici od 1995.

 

Prometna nesreća je svaka nesreća koja uključuje sredstvo namijenjeno ili upotrijebljeno u to vrijeme za prijevoz osoba ili dobara s jednog mjesta na drugo, sa smrtnim ishodom sudionika u prometu.

 

Željeznička nesreća jest prometna nesreća koja uključuje vlak ili drugo željezničko vozilo za prijevoz po tračnicama bez obzira na to je li u pokretu ili nije. Isključuju se nesreće u radionicama, na okretnicama, skretnicama, željezničkom zemljištu ako nije uključen vlak ili željezničko vozilo. Ovdje su uključeni pješaci, biciklisti i druge poginule osobe u sudaru s vlakom pri prijelazu željezničkih tračnica.

 

Nesreća u prijevoznom sredstvu je svaka nesreća vozila nastala na javnoj prometnici koja uključuje vozila što se djelomično ili u cijelosti nalaze na prometnici kao i nesreća izvan prometa koja se u cijelosti dogodila na bilo kojemu drugom mjestu.

 

Prijevozna (motorna) sredstva jesu: motocikl, tricikl na motorni pogon, automobil, kamionet, teško prijevozno vozilo, autobus, posebno vozilo koje se pretežno upotrebljava među industrijskim zgradama i na industrijskom prostoru, posebno vozilo koje se pretežno upotrebljava u poljoprivredi, posebno građevinsko vozilo te posebno vozilo za svaki teren.

 

Pješak je svaka osoba uključena u nesreću koja se u trenutku nesreće nije vozila u motornom vozilu ili na njemu, u željeznici, tramvaju, vozilu sa životinjskom vučom, drugom vozilu, na vozilu na pedale ili životinji.

 

Prijevozne nesreće nemotornih vozila su nesreće vozila koja nisu motorna (npr. zaprežno vozilo, životinja koja nosi osobu, bicikl, trolejbus).

 

U tu skupinu nesreća uključuje se i tramvaj kao sredstvo namijenjeno prije svega prijevozu osoba unutar grada. Kreće se po tračnicama, podvrgnut je normalnim prometnim znakovima i vozi u pravilu na zasebnoj pruzi koja je dio ceste. Prikolica koju vuče tramvaj smatra se dijelom tramvaja.

 

Ostale nesreće u prijevozu su nesreće u prijevozu na vodi, u zračnom prijevozu te druge i nespecificirane nesreće u prijevozu.

 

Potencijalno izgubljene godine života (PYLL) odnose se na podatak o ukupno izgubljenim godinama života zbog prerane smrti stanovništva nastale zbog određenih uzroka smrti, odnosno zbog pogibije u prometnim nesrećama.

 

Preranom smrću smatra se smrt koja se dogodila prije određene starosne dobi (npr. prije 75. godine ili očekivanog trajanja života).

 

Pri izračunu PYLL-a uzima se u obzir broj umrlih svake dobne skupine množenjem frekvencije s brojem preostalih godina života do određene (izabrane) starosti.

 

Stopa potencijalno izgubljenih godina života pokazuje broj potencijalno izgubljenih godina života na 100 000 stanovnika promatrane dobi između 1 i 75 godina (procjena broja stanovnika sredinom godine).

 

Teritorijalni ustroj

 

Podaci su prikazani po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06. i 16/07.) sa stanjem 31. prosinca 2008.

 

Kratice

 

ESA          Europski sustav nacionalnih računa

Eurostat   Statistički ured Europske unije

NN            Narodne novine

npr.           na primjer

SNA          Sustav nacionalnih računa

UN            Ujedinjeni narodi

 

Znakovi

 

-  nema pojave