Popis stanovništva 2011.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine proveden je u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011., prema stanju na dan 31. ožujka 2011. u 24 sata, što se smatra kritičnim trenutkom Popisa.

Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (NN, br. 92/10.).

Kako bi se osigurala međunarodna usporedivost podataka, metodologija primijenjena u Popisu 2011. usklađena je s Preporukama Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine odnosno s uredbama 763/2008 i 1201/2009 Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije kojima se reguliraju popisi stanovništva i stanova u Europskoj uniji.

Podaci Popisa koriste se isključivo za statističke svrhe i prikazuju se isključivo u skupnome (agregiranom) obliku na razini Republike Hrvatske, županija, gradova/općina i naselja.

Područno ustrojstvo Republike Hrvatske

Popis je proveden na temelju službenih podataka iz Registra prostornih jedinica koje je priredila Državna geodetska uprava.

Republika Hrvatska, prema stanju na dan 31. ožujka 2011., imala je 21 županiju (uključujući Grad Zagreb), 127 gradova, 429 općina te 6 756 naselja.

Ukupno stanovništvo

U Popisu 2011., u skladu s međunarodnim statističkim standardima, za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje se koncept uobičajenog mjesta stanovanja (place of usual residence).

Prema tom konceptu ukupnim stanovništvom naselja Popisa odnosno zemlje smatraju se sve osobe koje u tom naselju odnosno zemlji imaju svoje uobičajeno mjesto stanovanja.

Uobičajenim mjestom stanovanja smatra se ono mjesto u kojem osoba provodi većinu svoga dnevnog odmora bez obzira na kratkotrajnu odsutnost iz tog mjesta (npr. zbog odlaska na odmor, putovanje, liječenje, u posjet i sl.).

U skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja, ukupan broj stanovnika obuhvaća:

- osobe koje uoči kritičnog trenutka popisa žive neprekidno u svome uobičajenome mjestu stanovanja barem 12 mjeseci

- osobe koje su tijekom 12 mjeseci uoči kritičnog trenutka popisa došle u svoje uobičajeno mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostanu barem godinu dana.

Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine osnovni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje odnosno naselja Popisa.

U skladu s međunarodnom statističkom definicijom ukupnog stanovništva zemlje, članak 15. Zakona o Popisu 2011. definira osobe koje neće biti uključene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske. To su osobe:

- koje u Republici Hrvatskoj imaju prebivalište, a u kritičnom trenutku Popisa odsutne su dulje od jedne godine ili namjeravaju biti odsutne dulje od jedne godine, a u Republiku Hrvatsku ne dolaze tjedno. Iznimka su diplomatsko i vojno osoblje Republike Hrvatske zajedno s članovima njihovih obitelji, bez obzira na trajanje odsutnosti u inozemstvu

- koje u Republici Hrvatskoj imaju boravište kraće od jedne godine i ne namjeravaju ostati u Republici Hrvatskoj dulje od jedne godine

- studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na učestalost dolaska u Republiku Hrvatsku, s iznimkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.

Usporedivost popisnih podataka

Podaci Popisa 2011. nisu neposredno usporedivi s podacima Popisa 2001. ni s podacima prijašnjih popisa jer se statistička definicija ukupnog stanovništva primijenjena u Popisu 2011. razlikuje od onih koje su primijenjene u prijašnjim popisima.

Podaci šest popisa stanovništva provedenih nakon Drugoga svjetskog rata, tj. popisa 1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991., odnose se na stalno stanovništvo, tj. na osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na to jesu li u vrijeme popisa bile prisutne u prebivalištu ili ne i bez obzira na duljinu odsutnosti iz prebivališta.

U Popisu 2001. prvi se put pri definiranju ukupnog stanovništva primjenjuje koncept "uobičajenog mjesta stanovanja" i uvodi se razdoblje od jedne godine i dulje kao osnovni kriterij za uključivanje ili isključivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

U Popisu 2011. također se primjenjuje koncept "uobičajenog mjesta stanovanja" i prvi se put uvodi namjera odsutnosti/prisutnosti kao dodatni kriterij za uključivanje ili isključivanje osobe iz ukupnog stanovništva.

Iako se podaci obaju popisa, 2001. i 2011., temelje na konceptu ''uobičajenog mjesta stanovanja'', oni nisu neposredno usporedivi. To je tako najprije zbog namjere odsutnosti/prisutnosti, koja se nije uzimala u obzir u Popisu 2001., a potom i stoga što je Popis 2001. u ukupan broj stanovnika uključivao i osobe odsutne godinu i dulje koje su se u mjesto stalnog stanovanja vraćale sezonski i mjesečno (te se osobe u Popisu 2011. ne uključuju u ukupan broj stanovnika).

Objašnjenja uz tablice

Starost stanovništva iskazuje se u navršenim godinama života prema stanju na dan 31. ožujka 2011.

Podaci prema starosti objavljuju se prema pojedinačnim godinama starosti te prema petogodišnjim dobnim skupinama zaključno sa skupinom ''95 i više''.

Starosna skupina obuhvaća osobe koje su navršile godine života unutar granica intervala. Tako su npr. u skupini 15 –19 godina obuhvaćene osobe koje imaju 15 i više godina, ali još nisu navršile 20 godina života.

Prosječna starost označuje srednje godine života cjelokupnog stanovništva određenog prostora (zemlje, grada itd.), a izračunava se kao aritmetička sredina starosti stanovništva.

Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.

Ženama u fertilnoj dobi smatraju se žene u dobi 15 – 49 godina, što se okvirno smatra razdobljem tijekom kojeg je žena fiziološki sposobna za rađanje.

Radno sposobno stanovništvo odnosi se na osobe u dobi 15 – 64 godine.

Državljanstvo je pravno stanje osobe određeno pripadanjem državi, što znači da uživa prava i snosi obaveze koje ta država, njezin ustav ili uprava predviđaju za njezine ljude (državljane).

Podaci Popisa 2011. prema državljanstvu prikazuju se za hrvatske državljane (unutar njih i podatak za dvojno državljanstvo – hrvatsko i drugo), strane državljane, osobe bez državljanstva te osobe s nepoznatim državljanstvom (odgovor nije bio upisan).

U detaljnoj klasifikaciji prema zemlji državljanstva prikazan je najprije broj državljana Republike Hrvatske, a potom broj stranih državljana prema zemljama.

Narodnost je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca narodu ili etničkoj skupini.

Narodnost se tumači i kao osjećaj pripadnosti društvenoj zajednici (narodu) koju obilježava etničko, jezično i kulturno srodstvo njezinih pripadnika te svijest o cjelovitosti vlastite zajednice i njezine posebnosti u odnosu prema drugim takvim zajednicama.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, članka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o nacionalnoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti. Ako se osoba na to pitanje izjasnila u smislu regionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti, popisivač je bio dužan upisati takav odgovor.

No, ako se osoba nije željela izjasniti, popisivač je označio odgovor ''ne izjašnjava se''.

Podaci Popisa 2011. prema narodnosti prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za većinski hrvatski narod, a potom abecednim redom podaci za 22 nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Slijede podaci za ostale narode, potom za osobe koje su se izjasnile u smislu regionalne i vjerske pripadnosti, potom podatak za osobe čiji se odgovori nisu mogli svrstati (neraspoređeno), a na kraju podaci za osobe koje se nisu izjasnile i za osobe nepoznate narodnosti (odgovor nije bio upisan).

Pod materinskim jezikom podrazumijeva se jezik koji je osoba naučila govoriti u ranom djetinjstvu odnosno jezik koji osoba smatra svojim materinskim jezikom, ako se u kućanstvu govorilo više jezika.

Podaci Popisa 2011. prema materinskom jeziku prikazuju se tako da se najprije ispisuje podatak za hrvatski jezik, potom za jezike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a zatim za ostale jezike.

Vjera je obilježje koje označuje pripadnost pojedinca određenomu vjerskom sustavu i pritom nije važno je li osoba upisana u knjigu pripadnika neke crkve odnosno vjerske zajednice niti je li osoba praktični vjernik ili nije.

Na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, članka 7. stavka 2., osoba se na pitanje o vjerskoj pripadnosti mogla slobodno izjasniti.

No ako se osoba nije željela izjasniti, popisivač je označio odgovor ''ne izjašnjava se''.

Podaci Popisa 2011. prema vjerskoj pripadnosti prikazuju se prema sljedećim skupinama: katolici; pravoslavci; protestanti; ostali kršćani; muslimani; židovi; istočne religije; ostale religije, pokreti i svjetonazori; agnostici i skeptici; nisu vjernici i ateisti; ne izjašnjavaju se; nepoznato.

U Popisu 2011. nije se postavljalo pitanje o pripadnosti pojedinoj vjerskoj zajednici pa se stoga ti podaci i ne objavljuju (iako se manji broj osoba izjasnio u smislu pripadnosti pojedinoj crkvi odnosno vjerskoj zajednici).