Svjetski dan telekomunikacijskog i informatičkog društva

Kao izraz svoje odlučnosti da jača djelovanje i suradnju u borbi protiv zlouporabe i trgovine drogama, kako bi se postigao cilj međunarodnog društva bez droga, Generalna skupština UN-a je 1987. proglasila dan 26. lipnja Međunarodnim danom borbe protiv zlouporabe droga i nezakonite trgovine drogama.

Zlouporaba opojnih droga jedan je od najsloženijih problema suvremene politike suzbijanja kažnjivih ponašanja i kaznenog prava današnjice u svijetu i u nas. To proizlazi ne samo iz ukupnog broja prijavljenih, optuženih i osuđenih osoba za neki od oblika ovoga kaznenog djela odnosno prekršaja na višegodišnjoj razini, nego još više iz razumno pretpostavljene tzv. ‘tamne brojke’ kriminaliteta izravno ili neizravno (kaznena djela protiv imovine, kaznena djela nasilja, maloljetnička kaznena djela itd.) povezanim sa zlouporabom opojnih droga.

U Republici Hrvatskoj u desetogodišnjem razdoblju, između 1998. i 2007., u odnosu na punoljetne počinitelje, državna odvjetništva su donijela 46 842 odluke povodom kaznenih prijava za zlouporabu opojnih droga što je prosječno 7,5% svih odluka državnih odvjetništava. U odnosu na sve oblike kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, više od dvije trećine odnosi se na stavak 1. (posjedovanje opojnih droga). Struktura odluka državnih odvjetništava pokazuje da je za dvije trećine slučajeva podnesena optužnica ili optužni prijedlog dok je za jednu trećinu njih kaznena prijava odbačena.

Kaznene prijave su odbacivane najčešće zbog dva razloga, a to su beznačajno djelo (39% svih odbačaja) i svrhovitost (43%). Optuženo je 31 855 osoba što je 10,7% svih optuženja za sva kaznena djela u promatranome desetogodišnjem razdoblju. Od ukupnog broja optuženih osoba njih 14,3% je osuđeno (28 243 osobe).

Analizirajući strukturu pojedinih oblika kaznenog djela zlouporabe opojnih droga, podaci pokazuju da je najučestaliji oblik – posjedovanje droge (76,2%), a potom prodaja droge (15,3%). Udio pojedinih izrečenih sankcija za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga pokazuje da se punoljetnim počiniteljima najčešće izriče uvjetna kazna zatvora (53,4%), bezuvjetna novčana kazna (18,3%), bezuvjetna kazna zatvora (16,9%), sudska opomena (6,1%) te odgojne mjere (2,9%). U odnosu na izrečene bezuvjetne kazne zatvora najučestalije se počiniteljima izriče kazna zatvora do 1 godine (64,5%), zatvor od jedne do dvije godine (19,4%), zatvor od dvije do tri godine (8,6%), zatvor od tri do pet godina (5,2%) i zatvor dulji od pet godina (2,3%).

Podaci pokazuju da je prosječno svaki peti punoljetni počinitelj – recidivist, a podaci za posljednju promatranu godinu pokazuju da je svaki treći osuđeni počinitelj kaznenog djela zlouporabe opojnih droga već ranije bio osuđivan za istovrsno ili drugo kazneno djelo.

Spolna distribucija pokazuje da je udio muškaraca 93,3% dok je udio osuđenih žena 6,7%. U odnosu na godine života i postignuto obrazovanje osuđenih punoljetnih počinitelja, najčešće je riječ o počiniteljima od 18 do 30 godina s najviše završenom srednjom školom.

U odnosu na maloljetne počinitelje kaznenog djela zlouporabe opojnih droga u promatranome desetogodišnjem razdoblju u Republici Hrvatskoj prijavljeno je 4 515 maloljetnih počinitelja od kojih je optuženo njih 1 837 (40,7% od ukupno prijavljenih), a osuđeno 1 520 (82,7% od ukupno optuženih).

U odnosu na sva kaznena djela za koja su osuđeni maloljetni počinitelji u promatranome desetogodišnjem razdoblju, na kazneno djelo zlouporabe opojnih droga osuđeno je njih 17,9%. Maloljetnici koji su osuđeni zbog posjedovanja opojne droge imaju udio 57,1% dok je kod punoljetnika udio osuđenih zbog posjedovanja droge znatno veći (76,2%) u istome promatranom razdoblju. U odnosu na prodaju opojnih droga, udio kod maloljetnika je visokih 26,7% dok je taj udio kod punoljetnika 15,3%.

U promatranome desetogodišnjem razdoblju, za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga osuđeno je 1 520 počinitelja, od kojih je 1 246 starijih maloljetnika (16 - 18 godina), a 274 su mlađa maloljetnika (14 - 16 godina). U odnosu na starije maloljetnike izrečeno je 9 kazni maloljetničkog zatvora, 70 pridržaja maloljetničkog zatvora te 1 167 odgojnih mjera. Od svih odgojnih mjera najčešće su izricane mjere pojačane brige i nadzora (534) te posebne obveze (488).

Od ukupnog broja osuđenih, njih 1 394 (91,7%) su muškog spola, a 126 (8,3%) su ženskog spola. Promatrano prema godinama života i spolu, za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga najčešće su osuđivani 16-godišnjaci (449 maloljetnika i 43 maloljetnice) i 17-godišnjaci (696 maloljetnika i 58 maloljetnica).