|
Publikacije
Kalendar
Program publiciranja
Hrvatska u brojkama
Statističke informacije
Zlouporaba opojnih droga
Koruptivna kaznena djela
Nasilje u obitelji, 2001.-2006.
Žene i muškarci u Hrvatskoj
Statistički ljetopis
Mjesečno statističko izvješće
Priopćenja i Stat.
izvješća
Popisi
Popis
stanovništva 2011.
Probni popis
stanovništva 2009.
Popis
stanovništva 2001.
Popis poljoprivrede 2003.
Baze podataka
PC AXIS baze podataka
-
Statistika robne razmjene
s inozemstvom
-
Strukturne poslovne statistike
-
Ekonomski računi u poljoprivredi
-
Popis stanovništva 2011
prvi rezultati
-
Popis poljoprivrede 2003.
-
Naselja i stanovništvo
RH 1857. - 2001.
Registar poslovnih subjekata
Sektorska klasifikacija
Obrasci
Statistički obrasci
Važne Informacije
Prvi rezultati
Zanimljivosti
Kutak za novinare
Intrastat
Međunarodna suradnja
Nomenklature i standardi
O nama
Kontakt
Obavijesti i zapošljavanje
Tehničke informacije
Linkovi
Svjetske
statistike
Organizacije i institucije
Obrazac za korisničke zahtjeve
ESS – europski stat. sistem
UNdata
Područne jedinice
DZS-a
|
|
SVJETSKI DAN TURIZMA, 27. rujna
Svjetski dan turizma obilježava se u cijelom svijetu 27. rujna, a tema
ovogodišnje proslave, koja će se održati u Gani, jest „Slavljenje razlika“.
Tema dana, koji ove godine obilježava i svoju 30. obljetnicu, fokusirana je
na svjetsko kulturno dobro i važnu ulogu turizma u oživljavanju lokalnih
tradicija. Naime, baš ta raznolikost omogućila je turizmu da preuzme vodeću
ulogu u sektoru uslužnih djelatnosti.
Prvi Svjetski dan turizma obilježen je 1979., a datum 27. rujna odabran je
zato jer je tog dana 1970. donesen statut Svjetske turističke organizacije.
Otada su se izmijenile brojne zemlje domaćini, kao i teme, no sve se one
mogu svrstati pod jedan zajednički nazivnik, a taj je jačanje svijesti o
turizmu i njegovu gospodarskom, sociološkom, kulturnom i političkom značaju
unutar međunarodne zajednice.
Prema podacima Svjetske turističke organizacije, od 1950. do 2008. ukupan
broj međunarodnih turističkih dolazaka skočio je s 25 milijuna na 922
milijuna, a dok se prije više od pola stoljeća 98% svih turista slijevalo u
15 top-destinacija, 2007. je taj postotak pao na 57%, što ukazuje na pojavu
novih destinacija od kojih se mnoge nalaze u zemljama u razvoju.
U 2008. sve regije zabilježile su rast u broju međunarodnih turističkih
dolazaka, osim Europe koja je stagnirala. Najveći skok u broju dolazaka u
odnosu na 2007. zabilježen je na području Srednjeg istoka, i to 18%, gdje su
međunarodni dolasci dosegnuli brojku od 55 milijuna. U Africi je zabilježen
rast od 4%, u Americi 3%, dok su se Azija i područje Tihog oceana svrstali
na četvrto mjesto, s rastom od 1%, koji je znatno manji od onog u 2007. kada
je iznosio 10%.
U 2008. većina međunarodnih turističkih dolazaka bila je motivirana odmorom,
točnije njih 51%, dok je u 15% slučajeva razlog dolaska posao. Njih 7% nije
navelo svrhu dolaska, a preostalih 27% navode religiozne i medicinske
razloge te posjet rodbini. Najveći broj dolazaka je avionom, i to 52%. Na
cestovni prijevoz odnosi se 39%, na vodene putove 6%, a na željeznicu samo
3%.
S oko 642 milijardi eura, koliko su prema procjeni Svjetske turističke
zajednice iznosili ukupni prihodi od turizma u 2008., turizam je svakako
jedan od glavnih nositelja ekonomije mnogih zemalja. Zabilježen je rast od
1,7% u odnosu na godinu ranije, kada su prihodi od međunarodnog turizma
iznosili 625 milijardi eura.
Europa je u posljednjih deset godina izgubila dio tržišta zbog pojave novih
destinacija, no i dalje je zadržala jednu od glavnih uloga u svjetskom
turizmu. U zemljama Europske unije 2006. je zabilježeno nešto više od 2
milijuna turističkih dolazaka, a od ukupnog broja noćenja njih 72% ostvareno
je u 5 europskih zemalja: Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj te u
Ujedinjenoj Kraljevini. Godinu kasnije, prema podacima Eurostata,
zabilježeno je oko 599 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka i 1 585
861 880 noćenja, dok je u 2008. ostvareno 1 574 084 659 noćenja1).
U Hrvatskoj je u 2008. zabilježeno ukupno 11 260 milijuna dolazaka turista
te 57 103 494 noćenja. Od ukupnog broja noćenja, domaći turisti ostvarili su
11,3%, a 88,7% strani turisti. U strukturi noćenja stranih turista, najveći
broj su ostvarili turisti iz Njemačke, 21,7%, a slijede ih Slovenci (11,5%)
i Talijani(10,0%).
Prema vrstama smještajnih objekata, najveći broj dolazaka turista zabilježen
je u hotelima, njih oko 4 141 milijuna, u kojima je ostvareno 15 144
milijuna noćenja. U privatnim smještajnim kapacitetima ostvareno je 2 587
milijuna dolazaka te 18 571 milijuna noćenja.
Što se tiče načina dolaska, više turista dolazi individualno nego
organizirano. Tako ih je u 2008. individualno došlo 7 355 milijuna, a
organizirano 3 906 milijuna. U organiziranim dolascima, samo 15,5% čine
domaći turisti, dok su ostalo stranci.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od
siječnja do srpnja 2009. zabilježeno je 5 959 milijuna dolazaka što je 4,9%
manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također, pad je registriran
i u broju noćenja, kojih je ostvareno 29 497 milijuna, odnosno 4,5% manje. U
strukturi noćenja stranih turista najviše je Nijemaca, njih 21,1%.
Gledajući broj dolazaka prema vrstama smještajnih objekata, najveći broj
dolazaka u kolektivnim smještajnim kapacitetima zabilježen je u hotelima, 2
195 milijuna, dok su kampovi na drugome mjestu s ostvarenih 1 119 milijuna
dolazaka. Također, što se tiče broja noćenja prema vrstama objekata u
kolektivnim smještajnim kapacitetima, hoteli sa 7 787 milijuna i kampovi sa
7 364 milijuna zabilježili su najveći broj noćenja.
Prema načinu dolaska, nastavljen je trend većeg broja individualnih dolazaka
nego organiziranih. Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine bilo 3 864
milijuna individualnih dolazaka, dok ih je organizirano bilo 2 094 milijuna.
Županija koja je u 2008. bila rekorder po broju noćenja jest Istarska sa 17
966 milijuna noćenja, a na prvome mjestu je i u prvih sedam mjeseci ove
godine s 9 713 milijuna noćenja, što je 32,9% u ukupnom broju noćenja za to
razdoblje.
Najviše noćenja u razdoblju od siječnja do srpnja 2009. ostvario je grad
Rovinj s 1 372 milijuna noćenja, što je 4,7% u ukupnom broju ostvarenih
noćenja.
1)
Podaci za Europsku uniju isključuju privatni smještaj.
Izvori:
- Izvor: World Tourism Organisation (UNWTO); Tourism Highlights, 2008.
- Eurostat
|