Publikacije


  Kalendar

  Program publiciranja

  Hrvatska u brojkama

  Statističke informacije

  Zlouporaba opojnih droga

  Koruptivna kaznena djela

  Nasilje u obitelji, 2001.-2006.

  Žene i muškarci u Hrvatskoj

  Statistički ljetopis

  Mjesečno statističko izvješće

  Priopćenja i Stat. izvješća

  Kako doći do publikacija?

Popisi


  Popis stanovništva 2011.

  Probni popis stanovništva 2009.

  Popis stanovništva 2001.

  Popis poljoprivrede 2003.

Baze podataka


  PC AXIS baze podataka
   - Statistika robne razmjene
     s inozemstvom

   - Strukturne poslovne statistike
   - Ekonomski računi u poljoprivredi
   - Popis stanovništva 2011
     prvi rezultati

   - Popis poljoprivrede 2003.
   - Naselja i stanovništvo
     RH 1857. - 2001.

  Registar poslovnih subjekata

  Sektorska klasifikacija

Obrasci


  Statistički obrasci

Važne Informacije


  Prvi rezultati

  Novosti

  Zanimljivosti

  Kutak za novinare

  Intrastat

  Međunarodna suradnja

  Nomenklature i standardi

  O nama

  Kontakt

  Obavijesti i zapošljavanje

  Tehničke informacije

Linkovi


  Svjetske statistike

  Organizacije i institucije

  Obrazac za korisničke zahtjeve

  ESS – europski stat. sistem

  UNdata

  Područne jedinice DZS-a

  Knjižnice

SVJETSKI DAN TURIZMA, 27. rujna



Svjetski dan turizma obilježava se u cijelom svijetu 27. rujna, a tema ovogodišnje proslave, koja će se održati u Gani, jest „Slavljenje razlika“. Tema dana, koji ove godine obilježava i svoju 30. obljetnicu, fokusirana je na svjetsko kulturno dobro i važnu ulogu turizma u oživljavanju lokalnih tradicija. Naime, baš ta raznolikost omogućila je turizmu da preuzme vodeću ulogu u sektoru uslužnih djelatnosti.

Prvi Svjetski dan turizma obilježen je 1979., a datum 27. rujna odabran je zato jer je tog dana 1970. donesen statut Svjetske turističke organizacije. Otada su se izmijenile brojne zemlje domaćini, kao i teme, no sve se one mogu svrstati pod jedan zajednički nazivnik, a taj je jačanje svijesti o turizmu i njegovu gospodarskom, sociološkom, kulturnom i političkom značaju unutar međunarodne zajednice.

Prema podacima Svjetske turističke organizacije, od 1950. do 2008. ukupan broj međunarodnih turističkih dolazaka skočio je s 25 milijuna na 922 milijuna, a dok se prije više od pola stoljeća 98% svih turista slijevalo u 15 top-destinacija, 2007. je taj postotak pao na 57%, što ukazuje na pojavu novih destinacija od kojih se mnoge nalaze u zemljama u razvoju.

U 2008. sve regije zabilježile su rast u broju međunarodnih turističkih dolazaka, osim Europe koja je stagnirala. Najveći skok u broju dolazaka u odnosu na 2007. zabilježen je na području Srednjeg istoka, i to 18%, gdje su međunarodni dolasci dosegnuli brojku od 55 milijuna. U Africi je zabilježen rast od 4%, u Americi 3%, dok su se Azija i područje Tihog oceana svrstali na četvrto mjesto, s rastom od 1%, koji je znatno manji od onog u 2007. kada je iznosio 10%.

U 2008. većina međunarodnih turističkih dolazaka bila je motivirana odmorom, točnije njih 51%, dok je u 15% slučajeva razlog dolaska posao. Njih 7% nije navelo svrhu dolaska, a preostalih 27% navode religiozne i medicinske razloge te posjet rodbini. Najveći broj dolazaka je avionom, i to 52%. Na cestovni prijevoz odnosi se 39%, na vodene putove 6%, a na željeznicu samo 3%.

S oko 642 milijardi eura, koliko su prema procjeni Svjetske turističke zajednice iznosili ukupni prihodi od turizma u 2008., turizam je svakako jedan od glavnih nositelja ekonomije mnogih zemalja. Zabilježen je rast od 1,7% u odnosu na godinu ranije, kada su prihodi od međunarodnog turizma iznosili 625 milijardi eura.

Europa je u posljednjih deset godina izgubila dio tržišta zbog pojave novih destinacija, no i dalje je zadržala jednu od glavnih uloga u svjetskom turizmu. U zemljama Europske unije 2006. je zabilježeno nešto više od 2 milijuna turističkih dolazaka, a od ukupnog broja noćenja njih 72% ostvareno je u 5 europskih zemalja: Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj te u Ujedinjenoj Kraljevini. Godinu kasnije, prema podacima Eurostata, zabilježeno je oko 599 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka i 1 585 861 880 noćenja, dok je u 2008. ostvareno 1 574 084 659 noćenja1).

U Hrvatskoj je u 2008. zabilježeno ukupno 11 260 milijuna dolazaka turista te 57 103 494 noćenja. Od ukupnog broja noćenja, domaći turisti ostvarili su 11,3%, a 88,7% strani turisti. U strukturi noćenja stranih turista, najveći broj su ostvarili turisti iz Njemačke, 21,7%, a slijede ih Slovenci (11,5%) i Talijani(10,0%).

Prema vrstama smještajnih objekata, najveći broj dolazaka turista zabilježen je u hotelima, njih oko 4 141 milijuna, u kojima je ostvareno 15 144 milijuna noćenja. U privatnim smještajnim kapacitetima ostvareno je 2 587 milijuna dolazaka te 18 571 milijuna noćenja.

Što se tiče načina dolaska, više turista dolazi individualno nego organizirano. Tako ih je u 2008. individualno došlo 7 355 milijuna, a organizirano 3 906 milijuna. U organiziranim dolascima, samo 15,5% čine domaći turisti, dok su ostalo stranci.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od siječnja do srpnja 2009. zabilježeno je 5 959 milijuna dolazaka što je 4,9% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Također, pad je registriran i u broju noćenja, kojih je ostvareno 29 497 milijuna, odnosno 4,5% manje. U strukturi noćenja stranih turista najviše je Nijemaca, njih 21,1%.

Gledajući broj dolazaka prema vrstama smještajnih objekata, najveći broj dolazaka u kolektivnim smještajnim kapacitetima zabilježen je u hotelima, 2 195 milijuna, dok su kampovi na drugome mjestu s ostvarenih 1 119 milijuna dolazaka. Također, što se tiče broja noćenja prema vrstama objekata u kolektivnim smještajnim kapacitetima, hoteli sa 7 787 milijuna i kampovi sa 7 364 milijuna zabilježili su najveći broj noćenja.

Prema načinu dolaska, nastavljen je trend većeg broja individualnih dolazaka nego organiziranih. Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine bilo 3 864 milijuna individualnih dolazaka, dok ih je organizirano bilo 2 094 milijuna.

Županija koja je u 2008. bila rekorder po broju noćenja jest Istarska sa 17 966 milijuna noćenja, a na prvome mjestu je i u prvih sedam mjeseci ove godine s 9 713 milijuna noćenja, što je 32,9% u ukupnom broju noćenja za to razdoblje.

Najviše noćenja u razdoblju od siječnja do srpnja 2009. ostvario je grad Rovinj s 1 372 milijuna noćenja, što je 4,7% u ukupnom broju ostvarenih noćenja.

 


1) Podaci za Europsku uniju isključuju privatni smještaj.

Izvori:
- Izvor: World Tourism Organisation (UNWTO); Tourism Highlights, 2008.
- Eurostat