DRŽAVNI ZAVOD
ZA STATISTIKU


CARINSKA
UPRAVA


REPUBLIKA HRVATSKA

English

Sadržaj

ČESTO POSTAVLJANA PITANJA

Sadržaj 

Općenito o izvještavanju za Intrastat 3

Vrste obrazaca. 4

Razdoblje izvještavanja. 5

Prag uključivanja. 6

Sumiranje stavki 6

Šifra/Naziv/Opis robe. 7

Zemlje namjene/isporuke i podrijetla/zemlja partner 8

Statistička/Fakturna vrijednost & Incoterms. 10

Srednji tečaj HNB-a. 15

Mjesto isporuke. 15

Vrsta prometa. 16

Količina robe. 17

Naknadne isporuke. 18

Terećenja - odobrenja/Rabati - popusti 18

Specifične robe i specifična kretanja robe. 19

Industrijska postrojenja. 19

Sukcesivne pošiljke. 19

Isporuka robe na plovila i zrakoplove. 19

Otpad. 20

Softveri i licence. 21

Ambalaža. 22

Reklamni materijal 22

Gratis pošiljke. 22

Posebni trgovinski tokovi - primjeri 25

Roba u provozu (tranzitu) 25

Isporuka robe s posredovanjem komisionara. 25

Triangularna trgovina. 26

Robna razmjena s trećim zemljama. 29

Poslovi oplemenjivanja. 30

Popravak. 35

Povrat i zamjena robe. 36

Najam.. 36

 

Općenito o izvještavanju za Intrastat

1.Tko je u poduzeću odgovorna osoba za Intrastat istraživanje?

Odgovorna osoba za Intrastat istraživanje u poduzeću je osoba koja odgovara za točnost i pravovremenu dostavu Intrastat obrasca, odnosno osoba protiv koje će se pokrenuti prekršajni postupak u slučaju netočnog i/ili nepravovremenog dostavljanja Intrastat obrasca. 

2. Na koji način poduzeće izvještava za Intrastat?

Poduzeće može izvještavati samostalno ili preko deklaranta kojeg ovlasti za izvještavanje. Iako poduzeće izvještava preko deklaranta ono je odgovorno za pravodobnost i točnost izvještavanja.

3. Hoće li se izvještavati i preko papirnih obrazaca?

U primjeni će biti samo elektronički obrazac, odnosno bit će omogućeno samo elektroničko izvještavanje.

4. Upisuju li se na Intrastat obrascu podaci o deklarantu koji izvještava za poduzeće, ali nije ovlašten za taj tok za koji se izvještava?

Ne, jer u tom slučaju poduzeće izvještava samostalno za Intrastat za navedeni tok, a ne preko deklaranta.

5. Molim Vas ako mi možete potvrditi da li osoba koja nema položen stručni ispit za carinskog zastupnika može biti ovlaštena osoba u tvrtki koja će biti odgovorna za slanje ovih izvješća?

Osoba odgovorna za popunjavanje i dostavu Intrastat obrasca ne mora imati položen ispit za carinskog zastupnika.

6.Primili smo obavijest o obvezi izvještavanja za Intrastat. U obrascu za prijavu  nije mi jasno tko je deklarant? Da li mi možete pomoći i objasniti tko je deklarant?

Određeni poslovni subjekt odnosno izvještajna jedinica može odlučiti hoće li izvještavati samostalno ili će za izvještavanje ovlastiti deklaranta. U Intrastat sustavu pod deklarantom se smatra pravna osoba koja u ime izvještajne jedinice dostavlja Intrastat obrasce. Za potrebe Intrastat istraživanja to mogu biti špediterske tvrtke ili drugi poslovni subjekti. Iako izvještajna jedinica izvještava preko deklaranta, ona je odgovorna za pravodobnost i točnost izvještavanja.

Potrebno je napomenuti da je odluka na izvještajnoj jedinici, obveza ne postoji.

7. Ukoliko izvještajna jedinica zaboravi da je već poslala obrazac za određeno izvještajno razdoblje te ga pošalje ponovno, hoće li se takav obrazac prihvatiti u sustav?

Ne, obrazac će se odbaciti kao nevažeći jer je za određeno izvještajno razdoblje, određeni tok robe i određenu izvještajnu jedinicu omogućen prihvat samo jednog izvornog obrasca.

Vrste obrazaca

1. Što treba napraviti ukoliko izvještajna jedinica primijeti nakon nekog vremena da je nenamjerno napravila pogrešku u podacima?

Nakon što izvještajna jedinica primijeti pogrešku treba odmah poslati nadomjesni obrazac Carinskoj upravi, a najkasnije do zaključivanja izvještajne godine, odnosno do travnja sljedeće godine. Ukoliko Carinska uprava prije uoči pogrešku, javit će izvještajnoj jedinici da pošalje nadomjesni obrazac.

2. Kad se šalje nadomjesni obrazac mora li se poslati obrazac sa svim stavkama iz izvornog obrasca ili se šalje samo stavka koja je bila pogrešna?

Nadomjesni obrazac šalje se sa svim stavkama iz izvornog obrasca.

3. Što se podrazumijeva pod brisanjem prethodno dostavljenog obrasca?

„B“ obrazac briše prethodno dostavljen obrazac za određenu IJ, određeni tok robe i određeno izvještajno razdoblje. IJ koristi ovu vrstu obrasca u slučaju da je poslala potpuno pogrešne podatke (npr. u slučaju da je poslala obrazac za otpreme, a zapravo se podaci u tom obrascu odnose na primitke robe). Nakon dostavljanja „B“ obrasca Intrastat sustav smatra da izvještajna jedinica nije niti poslala izvještaj za određeno izvještajno razdoblje i određeni tok robe.

 

4. Može li se izvorni obrazac poslati i nakon isteka roka za podnošenje obrasca, odnosno 18-og u mjesecu?

Može, ali se smatra da izvještaj nije poslan na vrijeme te ovisno o vremenskom razdoblju zakašnjenja slat će se opomene i/ili poduzimat mjere propisane Zakonom o službenoj statistici.

5. Mogu li na istom obrascu biti oba toka?

Ne, za svaki tok potrebno je podnijeti poseban obrazac.

6. Koji obrazac se šalje ako izvorni obrazac ima grešku i nije prihvaćen u sustav?

Ponovo se šalje ispravljeni izvorni obrazac, jer ga sustav zbog utvrđene greške prvi puta nije prihvatio.

7. Što napraviti ako se tek nakon nekoliko mjeseci pronađe neki račun, odnosno ako se shvati da neka roba nije prijavljena u Intrastat?

Poslat će se nadomjesni obrazac sa svim podacima za razdoblje u kojem je roba primljena ili otpremljena prema naknadno pronađenom računu.

8. Koliko vrsta obrazaca (izvornih, nadomjesnih, obrazaca za brisanje prethodno dostavljenog obrasca, praznih) može imati jedno izvještajno razdoblje?

Za svako izvještajno razdoblje, tj. mjesec i tok robe može se poslati jedan izvorni obrazac ili prazan obrazac, ovisno o tome je li IJ ostvarila promet ili ne u tom razdoblju. Ako su u izvornom obrascu utvrđene pogreške nakon zaprimanja u Intrastat sustav, tada se šalje nadomjesni obrazac, ponovno sa svim stavkama i ispravljenim greškama. Ukoliko IJ želi za pojedino izvještajno razdoblje i tok robe obrisati sve dostavljene obrasce, tada šalje obrazac za brisanje prethodno dostavljenog obrasca, nakon kojeg se smatra da IJ nije dostavila nikakve podatke. Nakon poslanog obrasca za brisanje prethodno dostavljenog obrasca ponovno se može poslati izvorni ili prazan obrazac, tako da broj obrazaca nije ograničen, ali se mora paziti na redoslijed slanja (npr. za određeno izvještajno razdoblje i tok robe IJ nikako ne može poslati nadomjesni ili obrazac za brisanje prethodno dostavljenog obrasca kao prvi).

9. Mora li se prilikom kreiranja nadomjesnog obrasca napraviti obrazac za brisanje izvornog (za isto razdoblje) pa tek tada nadomjesni obrazac?

Prilikom kreiranja nadomjesnog obrasca nije prethodno potrebno slati obrazac za brisanje prethodno dostavljenog obrasca.

10. U slučaju da već postoji nadomjesni obrazac, a potrebna je izmjena dostavljenih podataka, mora li se prvo napraviti obrazac za brisanje  prethodnog nadomjesnog obrasca?

Ako u aplikaciji već postoji nadomjesni obrazac, nakon njega se ponovno može poslati nadomjesni, bez prethodnog brisanja.

Razdoblje izvještavanja

1. Koji datum se uzima kao referentni za izvještavanje za Intrastat?

Razdoblje izvještavanja je kalendarski mjesec u kojem se odvijaju primici ili otpreme, tj. mjesec u kojem roba fizički ulazi ili napušta statistički teritorij RH.

2. Ako je faktura za robu izdana na kraju mjeseca, a roba isporučena početkom slijedećeg mjeseca, kada se vrši prijava za Intrastat?

U mjesecu isporuke, tj. stvarne otpreme ili primitka robe. Intrastat ne prati tok plaćanja, već fizičko kretanje (tok) robe.

3. Roba je utovarena i fakturirana u Španjolskoj 27. Kolovoza. U naše skladište pristigla i zaprimljena 2. rujna. Dan ulaska na statistički teritorij RH je nepoznat. Za koje razdoblje izvještavamo navedeni primitak , za kolovoz ili rujan?

Za rujan.

Prag uključivanja

1. Da li ćemo na kraju svake godine dobiti informaciju jesmo li dužni iduće godine dostavljati obrazac?

Dužni ste izvještavati sve do primitka obavijesti o prestanku obveze izvještavanja.

2. Ako sam Vas dobro shvatio tvrtke koje prijeđu prag tijekom godine, a nisu obveznici od početka godine, ne trebaju se sami prijaviti da su prešli prag za određeni tok nego postaju obveznici izvještavanja tek nakon službene Obavijesti Carinske uprave?

Pitanje postavljam za svoje stranke za koje smo prijavljeni kao deklaranti a koji su obveznici samo za jedan tok ali imaju i promet u drugom toku (a u razdoblju koje je promatrano za sadašnje uključivanje (od 01.07.2013) promet nije bio preko praga uključivanja).

Vaše stranke koje su određene kao obveznici izvještavanja podataka u 2013. godini i o tome zaprimile Obavijest o obvezi izvještavanja za Intrastat, dužne su izvještavati za onaj tok/tokove koji su navedeni u Obavijesti.

Poduzeća koja prijeđu prag izvještavanja u 2013. godini za tok za koji nemaju obavezu izvještavanja, ne trebaju izvještavati za taj tok u 2013. godini. Ukoliko žele dobrovoljno izvještavati mogu, ali dok ne dobiju službenu Obavijest o obvezi izvještavanja za Intrastat, nisu u obavezi izvještavanja.

Sumiranje stavki

1. Treba li u Intrastat obrazac posebno upisivati svaku pošiljku ili se mogu zbrojiti pojedine pošiljke?

Pojedinačni izvještaji za isti tok, a koji se odnose na istu šifru proizvoda mogu se sumirati pod uvjetom da su svi opisni podaci isti (zemlja namjene ili zemlja isporuke, uvjeti isporuke - prvo i drugo potpolje, vrsta poslova - prvo i drugo potpolje, vrsta prometa, zemlja podrijetla za primitke). Sumiranje se vrši na način da se zbroje vrijednosti istog tipa podataka (neto masa, količina u jedinici mjere, fakturna vrijednost i statistička vrijednost) svakog pojedinačnog izvještaja. Stavke s istim podacima mogu se sumirati, ali to nije nužno. Odluka o tome je na Vama.

2. Može li se sumirati roba koja ima istu šifru KN-a, ali ima različiti trgovački naziv robe?

Može ukoliko su zadovoljeni i ostali preduvjeti za sumiranje: ista vrsta posla, zemlja isporuke/namjene, zemlja podrijetla, uvjeti isporuke i vrsta prometa.

Šifra/Naziv/Opis robe

1. U uputi objavljenoj na web stranici DZS-a stoji da polje “Šifra proizvoda” mora sadržavati 8 znamenaka. Međutim, od 01.07.2013. će se primjenjivati tzv. TARIC code-ovi koji po EU standardima sadrže 10 znamenaka. Dodatno, naši IT konzultanti iz Švedske i Slovačke koji su odgovorni za Intrastat izvješćivanje u svojim (EU) državama navode da je EU standard 10 znamenaka i da se u njihovim Intrastat reportima mora navoditi 10-znamenkasti broj.

Za potrebe izvještavanja za Intrastat šifra robe određuje se kao 8-znamenkasta tarifna oznaka robe prema Kombiniranoj nomenklaturi kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 638/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o statistici Zajednice koja se odnosi na trgovinu robama između zemalja članica i kojom se ukida Uredba Vijeća (EEZ) br. 3330/91 (OJ L 102, 7.04.2004) – osnovna Uredba za Intrastat, članak 9. stavak 1d.

Prema navedenome, na Intrastat obrascu šifra robe se popunjava na 8 znamenki. Ukoliko u Vašoj aplikaciji imate 10-znamenkastu šifru proizvoda, za potrebe Intrastata potrebno je izdvojiti 8 znamenki.

TARIC će se koristiti za potrebe izvještavanja robne razmjene RH s trećim zemljama, odnosno koristit će se u Extrastatu prilikom popunjavanja jedinstvenih carinskih deklaracija.

2. U našem sistemu uneseni su artikli po nazivu (pr. ČOK.RITTER SP.JA/JO 100g), što će reći da imaju određene skraćenice.

Da li bi to kao takvo moglo proći u Intrastat izvještaj ili bi trebalo pisati čokolada sa punjenjem?

U polje opis robe bi trebalo upisati uobičajeni trgovački naziv robe, može sadržavati i skraćenice ako su one dovoljno razumljive da se može prepoznati o kojoj vrsti robe se radi, ali ne može sadržavati posebne znakove (- / ! „ # $ % & i dr.).

3. U šifrarniku pod nazivom Kombinirana nomenklatura 2013. nisu navedene jedinice mjere (u kojima se treba izvještavati)  uz sve tarifne brojeve.  Možete molim vas ažurirati tablicu dostupnu na vašim stranicama.

Stupac jedinica mjere u šifrarniku Kombinirana nomenklatura odnosi se na dodatnu jedinicu mjere koja je različita od kilograma. Kilogram se koristi pri popunjavanju polja Neto masa.

Potrebno je napomenuti da jedinica mjere u Kombiniranoj nomenklaturi nije propisana za svaki tarifni broj. Sve one šifre robe u navedenom šifrarniku koje imaju prazan stupac Jedinica mjere, nemaju propisanu jedinicu mjere, odnosno njihova jedinica je kg i ona se ne upisuje.

4. U strukturi  podataka za Intrastat je carinska tarifa robe navedena kao polje dugačko 8 byte-ova. Navedeno polje korespondira s „Kombiniranom nomenklaturom carinske tarife“.

S druge strane, mi iz inozemstva dobivamo račune u elektronskom obliku (xml –ovi i tekstualne datoteke), gdje je carinski tarifni broj robe dugačak 9 byte-ova i u skladu je sa „Harmoniziranim sustavom carinske tarife (HS)“. Takve podatke upisujemo u našu bazu podataka o artiklima.

Stoga nas interesira:

-          da li postoji jednoznačna poveznica između sustava „Kombinirane nomenklature carinske tarife“ i „Harmoniziranog sustava carinske tarife (HS)“? Ako postoji, molim vas da me uputite na nju (naša pretpostavka je da se zanemare sve znamenke iza 8-og byte-a carinskog tarifnog broja) .

-          ako ne postoji, da li to znači da za jedan artikl moramo imati podatke o oba tarifna sustava?

Za potrebe izvještavanja za Intrastat koristi se 8-znamenkasta tarifna oznaka robe prema Kombiniranoj nomenklaturi. Između Kombinirane nomenklature i Harmoniziranog sustava postoji povezanost. Kombinirana nomenklatura se bazira na Harmoniziranom sustavu, odnosno tarifne oznake na razini 6 znamenki su iz HS-a. Daljnja razrada do 9-znamenkaste ili 10-znamenkaste razine dostupna je u zemljama članicama koje prikupljaju podatke za nacionalne interese.

Zemlje namjene/isporuke i podrijetla/zemlja partner

1. Molim Vas pojašnjenje rubrike “zemlja namjene/ isporuke”.

Da li se to odnosi na sljedeće:

a)   Uvoz: uvozimo robu iz Austrije dakle u tu rubriku bi trebali upisati Austrija?

b)   Izvoz: izvozimo robu iz RH u Austriju  također  bi trebali upisati u rubriku Austrija?

Zemlja članica namjene (u slučaju otpreme) je zemlja članica krajnjeg odredišta robe, poznata u vrijeme otpreme ili zemlja u koju se otprema roba.

Zemlja članica isporuke (u slučaju primitaka) je zemlja iz koje je roba isporučena u zemlju primitka, bez ikakvih zaustavljanja te komercijalnih i ostalih poslova kojima bi se promijenio pravni status robe u posrednoj zemlji. U slučaju da je zemlja članica isporuke nepoznata, uzima se zemlja članica gdje je roba nabavljena, tj. gdje je faktura izdana.

U Vašem slučaju,

a)    Uvoz: uvozimo robu iz Austrije dakle u tu rubriku bi trebali upisati Austrija? Ovdje je Austrija zemlja isporuke.

b)    Izvoz: izvozimo robu iz RH u Austriju  također  bi trebali upisati u rubriku Austrija? Ovdje treba upisati Austrija za zemlju namjene.

2. Imamo dvije situacije kada nabavljamo i prodajemo robu u/iz Europske unije kao npr.

1)  Situacija br. 1 PRIMITAK: Nabavljamo PVC ručke za PET iz Austrije, fizička isporuka izvršava se iz Austrije u Hrvatsku, poduzeće iz Austrije ispostavlja račun Karlovačkoj pivovari.

Pitanje: Da li se mjestom namjene/ isporuke smatra  Austrija?

Zemlja isporuke Austrija.

 2) Situacija br.2 OTPREMA: Prodajemo pivo poduzeću u Austriji, fizička isporuka izvršava se iz Hrvatske u Njemačku, Karlovačka pivovara ispostavlja račun Austrijskom poduzeću.

Pitanje: Da li se mjestom namjene/ isporuke smatra  Njemačka?  

Zemlja namjene je Njemačka.

3. Polje 16 – zemlja podrijetla – da li se kod ulaza robe iz EU navodi zemlja podrijetla države članice EU koja je robu isporučila ili zemlja podrijetla koja je robu proizvela?

Uvijek se navodi zemlja podrijetla koja je robu proizvela.

4. Ako se uvozi brodom proizvod porijeklom iz više zemalja (nije poznata količina po zemlji) koju državu porijekla navesti?

Zemlja podrijetla je zemlja u kojoj je roba u cijelosti proizvedena ili potječe iz te zemlje. Ako je roba proizvedena u dvije ili više različitih zemalja, smatra se da je njezino podrijetlo iz one zemlje u kojoj je obavljena posljednja bitna promjena ili preinaka te robe.

5. Zemlja podrijetla – svi dobavljači na računima ne stavljaju informaciju o zemlji podrijetla robe. Da li je u takvim slučajevima u redu staviti kao zemlju podrijetla robe zemlju dobavljača koji nam račun ispostavlja? Jer drugačijih informacija nemamo.

Da, u takvim slučajevima može se staviti zemlju otpreme kao zemlju podrijetla .

6. Polje 12 – pojašnjenje šifri prekomorskih zemalja – kada i pod kojim uvjetima navode se šifre pučina“ ili „prekomorske zemlje“ kada se Intrastat izvješćivanje odnosi samo na robnu razmjenu sa zemljama EU?

Šifra zemlje „pučina“ koristi se kod transakcija koje uključuju postrojenja na otvorenom moru (naftne platforme, vjetroelektrane, prekooceanski kabeli).

Uredba Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. za provedbu Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice koja se odnosi na vanjsku trgovinu sa zemljama nečlanicama, za ažuriranje nomenklature zemalja i teritorija (OJ L 328, 28.11.2012)

7. U našoj tvrtki je u tijeku prilagodba poslovnog sustava SAP za izvještavanje u Intrastat te vas molimo za dodatna pojašnjenja na navedeno pitanje:

 

-                     Obveza evidentiranja isporuka stranim Aviokompanijama na Avioservisima – naša tvrtka  u svom informatičkom poslovnom sustavu SAP ne bilježi nazive kupaca pa je pitanje da li se i takve otpreme moraju bilježiti u Intrastat izvješćivanju? Naime, naša tvrtka  prodaje kupcu AIR BP koji je ustvari kartičarska kuća i nemamo saznanja tko je pravi primatelj.

Ako se radi o isporuci stranoj firmi koja ima PDV broj u Republici Hrvatskoj (registrirana je za PDV), Vaša tvrtka nije dužna izvještavati, već ta strana tvrtka izvještava otpremu.

Statistička/Fakturna vrijednost & Incoterms

1. Prilikom izračunavanja statističke vrijednosti kod pariteta CPT od fakturne vrijednosti se oduzimaju troškovi prijevoza u RH i dodaju troškovi osiguranja u inozemstvu.

Pošto mi ne dobivamo račun za prijevoz robe, kako da to izračunamo?

Ako troškovi prijevoza i/ili osiguranja nisu poznati, mogu se procijeniti na temelju troškova koji se obično plaćaju za takve usluge.

Ukoliko je mjesto otpreme ili primitka blizu hrvatske granice (50-100 km), kod izračuna statističke vrijednosti troškovi prijevoza i osiguranja nastali od mjesta otpreme ili primitka u RH do hrvatske granice mogu se zanemariti.

2. Prilikom izračunavanja statističke vrijednosti kod pariteta DAP (na fakturi je iskazana cijena prijevoza, ali u cijelosti - nije razdijeljeno na prijevoz u inozemstvu i prijevoz u RH) od fakturne vrijednosti se oduzimaju troškovi prijevoza u RH i troškovi osiguranja u RH.

Kako da to izračunamo pošto je iskazana cijena prijevoza u cijelosti?

Kada vam je poznat trošak prijevoza u cijelosti može se izračunati trošak prijevoza do hrvatske granice tako da se:

- ustanovi ukupna udaljenost od mjesta isporuke do mjesta odredišta u km te udaljenost od mjesta odredišta do hrvatske granice  

- na temelju omjera ukupne udaljenosti i udaljenosti do hrvatske granice,  izračuna se i udio troškova u ukupnom trošku prijevoza.

Npr . ukupna udaljenost je 100 km, udaljenost od granice do mjesta odredišta je 10 km.

Ukupan trošak prijevoza je 3000 kn, trošak od odredišta do granice je 300 kn.

3. Da li u statističku vrijednost robe za primitke ulazi (ili se oduzima) ovisno o paritetu samo vrijednost prijevoza i osiguranja? Naime, uvoznik smo gotovih proizvoda od povezanih poduzeća iz EU (nema postupaka oplemenjivanja), i ujedno smo dužni plaćati licencu na pravo korištenja robne marke koja nije u fakturnoj vrijednosti već u mjesečnoj fakturi. Trenutačno prilikom svakog uvoza carinsku osnovicu uvećavamo za odgovarajući postotak tj. iznos licence pa ta vrijednost ulazi u statističku vrijednost.

Kod izvještavanja za Intrastat u statističku vrijednost ne ulazi iznos za licencu, a naročito kada je zasebno iskazan.

4. Kako odrediti statistički vrijednost robe kod prodaje robe ako je paritet EXW naša tvornica (plus prijevoz, plus osiguranje do granice RH)?

Statistička vrijednost robe se u navedenom slučaju određuje tako da se fakturnoj vrijednosti dodaju troškovi prijevoza i osiguranja nastali od mjesta isporuke do granice RH.

5. Molimo mišljenje vezano uz uključivanje dodatnih troškova u statističku vrijednost roba prilikom izrade izvještaja za Intrastat.

U Metodološkom priručniku navedeno je da se prilikom primitaka određenih roba, fakturnoj vrijednosti dodaju ili oduzimaju u cijelosti ili djelomično troškovi prijevoza, utovara i osiguranja do hrvatske granice s obzirom na uvjete isporuke.

Molimo pojašnjenje kako postupiti ukoliko se kod primitka robe, za istu pojave i troškovi vezani za inženjering, razvoj i sl. 

Budući da u agregiranim podacima Extrastata, u statističku vrijednost proizvoda ulaze i usluge projektiranja, razvoja, troškovi provizija, ambalaže, pakiranja i drugo prema čl.32. Carinskog zakona zajednice, da li se metodologija prikupljanja podataka u Intrastatu razlikuje od metodologije za Extrastat, odnosno kako treba postupati u gore navedenom slučaju.

-                      U slučaju da se uz ostale troškove pojave i troškovi za inženjering, razvoj i projektiranje, oni se uključuju u statističku vrijednost ukoliko su iskazani u cijeni proizvoda ili su pak neophodni za izradu dotičnog proizvoda. Ukoliko su pak ti troškovi posebno iskazani i/ili nisu isključivo vezani samo za izradu tog proizvoda ne iskazuju se u statističkoj vrijednosti.

-                      Troškovi pakiranja ulaze u statističku vrijednost proizvoda.

-                      Troškovi ambalaže tretiraju se isto kao i u Extrastatu:

              ambalažu kao sastavni dio proizvoda kojim se trguje – nije potrebno posebno izvještavati za Intrastat (iskazuje se u cijeni proizvoda pa ulazi u statističku vrijednost)

              kada se očekuje da se ambalaža vrati pošiljatelju – smatra se privremenom isporukom i ne izvještava se za Intrastat (nije uključena u statističku vrijednost proizvoda)

              ukoliko se ambalažom trguje kao običnom robom – izvještava se za Intrastat

6. Kod izračuna statističke vrijednosti: roba koja nam dođe DHL expressom, znači avionom, sleti u Zagreb. Da li se za takve pošiljke uzima Zagreb kao granični prijelaz? Npr.  za robu iz Norveške, Bergena - da li se onda  za izračun uzima omjer : ukupna udaljenost Bergen - Rijeka te udaljenost Zagreb - Rijeka ?

Ovisi o uvjetima isporuke ukoliko cijena uključuje i prijevoz do Rijeke onda možete od ukupnih troškova Bergen-Rijeka oduzeti trošak prijevoza od Zagreba do Rijeke. Ukoliko fakturna vrijednost ne uključuje troškove prijevoza dodajete joj troškove prijevoza od Bergena do Zagreba.

7. Imamo pitanje vezano za statističku vrijednost dobara primljenih i otpremljenih iz/u Europsku uniju. S obzirom da koristimo informatički sustav koji ima rješenje da se statistička vrijednost računa u obliku postotak uvećanja fakturne vrijednosti. Postotak uvećanja za fakturnu vrijednost funkcionira na način da se postotak od npr. 30% pomnoži sa fakturnom vrijednosti da bi se dobila statistička vrijednost. Postotak se izračunava na temelju ukupne vrijednost mjesečnih zavisnih troškova (transporta i osiguranja). Zamolili bi Vas za mišljenje da li je gore navedena mogućnost izračuna statističke vrijednosti prihvatljiva od strane Državnog zavoda za statistiku.

Statistička vrijednost ne znači uvijek uvećanje fakturne vrijednosti za dodatne troškove prijevoza i osiguranja. Neki puta se oni oduzimaju od fakturne vrijednosti dok je u nekim slučajevima fakturna vrijednost jednaka statističkoj, ovisno radi li se o otpremi ili primitku te o dogovorenim uvjetima isporuke za pojedinu transakciju.

Ukoliko biste uvećavali fakturnu vrijednost istim faktorom neovisno o toku robe i uvjetima isporuke (paritetu), za neke transakcije neispravno i neopravdano biste uvećavali statističku vrijednost, a time i svoju robnu razmjenu s EU. Isto tako nastale bi velike razlike u dostavljenim podacima za Intrastat i podacima o stjecanjima i isporukama izvještavanim na PDV obrascu.

U slučaju da se roba izvozi ili uvozi stalno u ili iz iste zemlje članice s istim paritetom, tada bi se mogao izračunati prosječan trošak prijevoza, osiguranja i ostalih zavisnih troškova te njihov omjer prema fakturnoj vrijednosti. Na taj način dobili biste faktor za koji bi trebalo uvećati ili umanjiti fakturnu vrijednost da bi se izračunala statistička vrijednost.

8. Imamo paritet EXW Stuttgart i naš dobavljač ne zna da će ta roba ići za Kanadu, što bi značilo da se ovdje radi, zbog njihovog neznanja, o isporuci unutar EU. Mi ćemo, vjerojatno, isto tako imati kupce gdje ćemo robu isporučivati na paritetu DAP TERMINAL i nećemo znati kuda ta roba ide dalje. Mi naše kupce ne otkrivamo proizvođačima, tako da često ne znaju tok robe, isti slučaj je i obrnuto, dakle naši kupci nam ne otkrivaju krajnjeg kupca. Dakle, da li je greška dobavljača ako u izvještaj o otpremi stavi ovakav postupak u izvještaj?

Poslovni subjekt u zemlji članici izvještavanja izvještavat će transakcije prema saznanjima kojima raspolaže. Prema tome Vaš dobavljač u Stuttgartu izvještavat će za Intrastat nadležnom statističkom uredu otpremu robe u RH. Isto tako Vaša firma će izvještavati za Intrastat otpremu robe iz RH prema zemlji kupca. Statistički uredi zemalja članica obavljat će usporedbe prikupljenih podataka od strane izvještajnih jedinica međusobno, kao i usporedbe navedenih podataka s podacima Porezne uprave te na taj način pokušati konstatirati i protumačiti nastale razlike u podacima.

9. Ako se troškovi prijevoza ne plaćaju dobavljaču na istom računu na kojem je navedena roba nego ih plaćamo drugom prijevozniku, da li ti zavisni troškovi ulaze u Intrastat obrazac i uvećavaju nabavnu vrijednost robe?

Da.

10. Da li u stat. vrijednost ulaze još neki dodatni troškovi osim troškova prijevoza, osiguranja, utovara i istovara?

Ne.

11. Kolika je fakturna vrijednost, a kolika statistička ukoliko je faktura robe s iznosom od 1000 eura, a troškovi prijevoza su uračunati u taj iznos i iznose 200 eura? Riječ je o paritetu DAP i otpremi robe.

Fakturna vrijednost je 1000 €.

Statistička vrijednost kod otpreme robe iz RH na paritetu DAP izračunava se tako da se od fakturne vrijednosti odbiju troškovi prijevoza u inozemstvu (od hrv. granice do mjesta isporuke) i dodaju troškovi osiguranja u RH. Ukoliko su troškovi prijevoza iskazani kao ukupan trošak ili nisu poznati uopće, obavlja se procjena troškova. Udio troškova u RH možete odrediti okvirno u omjeru udaljenosti u km i ukupnog troška prijevoza.

Trošak prijevoza i osiguranja u RH mogu se zanemariti ukoliko je mjesto u RH (iz kojeg se isporučuje roba) udaljeno 50 do 100 km do hrvatske granice. U tim slučajevima oduzeli bi se samo troškovi prijevoza u inozemstvu.

Ukoliko su vrijednosti navedene transakcije stvarne, a nisu dane kao primjer, statističku vrijednost u ovom slučaju možete iskazati s 800 €.

12. Imamo nedoumice vezano za statističku i fakturnu vrijednost vezano za Intrastat pa Vas molimo za pomoć.

Naime, većinu sirovina primamo na paritetu DAP LUŽANI, gdje mi u fakturi ne piše posebno trošak transporta. Što je u tom slučaju fakturna vrijednost, a što statistička?

Također, na nekim računima imam isti paritet DAP LUŽANI + izdvojeni trošak transporta na istom računu, no ne piše koliki su troškovi do hrv. granice, a koliki od granice do tvornice. Što je u tom slučaju fakturna vrijednost, a što statistička?

Kod pariteta DAP Lužani u prvom slučaju fakturna vrijednost je ona iskazana na fakturi, a statistička vrijednost se izračunava na način da se od fakturne vrijednosti oduzmu troškovi prijevoza u RH, a dodaju joj se troškovi osiguranja u inozemstvu.

U drugom slučaju, fakturna vrijednost je opet ona iskazana na fakturi koja sad uključuje i trošak prijevoza, a statistička vrijednost se izračunava kao i u prvom slučaju.

Trošak prijevoza u RH može se zanemariti ukoliko je dogovoreno mjesto isporuke u RH udaljeno 50 do 100 km do hrvatske granice.

Ukoliko su troškovi prijevoza iskazani kao ukupan trošak ili nisu poznati uopće, obavlja se procjena troškova. Udio troškova u RH možete odrediti okvirno u omjeru udaljenosti u km i ukupnog troška prijevoza. U slučaju da trošak prijevoza nije iskazan na fakturi, informaciju o trošku prijevoza možete pronaći na web stranicama prijevoznika ili špeditera, a također i udaljenost mjesta izraženu u km.

13. Uključuje li se kod pariteta EXW trošak garancije, prijevoza, osiguranja samo do granice?

Da, troškovi osiguranja i vozarine uključuju se samo do hrvatske granice (isto kao i do sada na JCD-u).

14. Vezano uz pristupanje EU te obavezu izvještavanja za Intrastat, molila bih vas za pojašnjenje:

 - Statistička vrijednost – s obzirom da smo mi poduzeće koje se praktički nalazi na samoj granici s Republikom Slovenijom (Hum na Sutli), moje je pitanje da li u Intrastat izvještaju  kao statističku vrijednost (SV) možemo koristiti fakturnu vrijednost (FV), dakle 100% za sve paritete?

To znači da se u tom slučaju troškovi prijevoza od mjesta u RH (Hum na Sutli) do hrvatske granice mogu zanemariti kod preračunavanja fakturne u statističku vrijednost s obzirom na uvjete isporuke (Incoterms). Fakturna vrijednost bit će jednaka statističkoj vrijednosti samo kada se fakturnoj vrijednosti dodaju ili oduzimaju troškovi prijevoza (i osiguranja) od hrvatske granice do mjesta isporuke u RH (<100 km).

Za primjer navodimo neke slučajeve, SV=FV kod otprema za paritete: EXW Hum na Sutli, FCA Hum na Sutli, DAF Hum na Sutli (granica zemlje izvoznika).

Što se primitaka tiče, SV=FV vrijedi za paritet CIP Hum na Sutli.

 - Zamolila bih Vas za pojašnjenje uz paritete koje koristimo u slučaju naše organizacije transporta, dakle za DAP, DDP, CPT i FOB?

Što se tiče otpreme, statistička vrijednost se računa na sljedeći način za navedene paritete:

DAP – od fakturne vrijednosti oduzimaju se troškovi prijevoza u inozemstvu i dodaju joj se troškovi osiguranja u RH

DDP – od fakturne vrijednosti oduzimaju se troškovi prijevoza u inozemstvu i dodaju joj se troškovi osiguranja u RH

CPT – od fakturne vrijednosti oduzimaju se troškovi prijevoza u inozemstvu i dodaju joj se troškovi osiguranja u RH

FOB – fakturna vrijednost jednaka je statističkoj vrijednosti (koristi se samo za pomorski i riječni prijevoz)

Što se tiče primitaka, statistička vrijednost se računa kako slijedi:

DAP – od fakturne vrijednosti oduzimaju se troškovi prijevoza u RH i dodaju joj se troškovi osiguranja u inozemstvu

DDP – od fakturne vrijednosti oduzimaju se troškovi prijevoza u RH i dodaju joj se troškovi osiguranja u inozemstvu

CPT – od fakturne vrijednosti oduzimaju se troškovi prijevoza u RH i dodaju joj se troškovi osiguranja u inozemstvu

FOB – fakturnoj vrijednosti se dodaju troškovi prijevoza u inozemstvu i troškovi osiguranja u inozemstvu (koristi se samo za pomorski i riječni prijevoz)

Troškove prijevoza i osiguranja u RH nećete dodavati ili oduzimati ukoliko je mjesto isporuke uz Incoterms, Hum na Sutli (udaljeno do 100 km od granice RH).

Pojednostavljeni izračun statističke vrijednosti prema uvjetima isporuke bit će ažuriran i objavljen u Uputama za izvještajne jedinice za Intrastat 2013. u Prilogu 11.

15. Molim da mi odgovorite na sljedeća pitanja:

1) Kako formirati statističku vrijednost u slučajevima kada roba (teret) uopće nije osigurana nego ima samo „klasično CMR osiguranje“, te da li je osiguranje robe (tereta) uopće obavezno ili nije?

2) Da li se „klasično CMR osiguranje“ može smatrati osiguranjem robe o kojem se govori kod izračunavanja statističke vrijednosti, s obzirom da se isto prikazuje isključivo u računima prijevoznika kao dio troška prijevoza?

3) Hoće li Državni Zavod za statistiku prilikom naknadnih kontrola zahtijevati od Izvještajnih jedinica dokazivanje osiguranja i što će poduzeti prema onim Izvještajnim jedinicama koje, bez obzira na zadatosti iz pariteta, neće imati niti klasično CMR osiguranje niti osiguranje tereta?

1)            DZS nije institucija koja određuje da li je osiguranje robe obvezno ili nije, niti može obavezati izvještajne jedinice za Intrastat da osiguravaju robu koju primaju ili otpremaju unutar EU-a.

Prema Metodologiji Eurostata u statističku vrijednost potrebno je ovisno o dogovorenom paritetu Incotermsa, troškove prijevoza i osiguranja oduzeti ili dodati fakturnoj vrijednosti robe. Ukoliko roba nije osigurana ili troškovi osiguranja nisu iskazani na fakturi dobavljača, moraju se procijeniti.

2)            „Klasično CMR osiguranje“ ne može se smatrati osiguranjem robe za izračun statističke vrijednosti za Intrastat.

3)            U aplikacijama za Intrastat sustav u Odjelu za Intrastat CURH i u DZS-u predviđene su kontrole fakturne i statističke vrijednosti.  Ukoliko će te vrijednosti odstupati CURH će kontaktirati izvještajnu jedinicu radi provjere navedenih vrijednosti.  Isto tako predviđene su posjete izvještajnim jedinicama od strane djelatnika Odjela za Intrastat CURH u svrhu kontrole izvještavanja podataka za Intrastat. Prema Zakonu o službenoj statistici Ministarstvo financija- CURH može u slučaju nepravilnosti pokrenuti prekršajni postupak i odrediti novčanu kaznu izvještajnim jedinicama.  

Srednji tečaj HNB-a

1. Po kojem se tečaju evidentiraju podaci na Intrastat obrascu, polje 19?

Primjenjuje se službena tečajna lista HNB-a. Srednji tečaj prve važeće tečajne liste za određeni mjesec, odnosno mjesec za koji se izvještava, primjenjuje se za preračun valuta u kune i nalazi se na internetskim stranicama HNB-a.

Ukoliko u Vašem sustavu koristite dnevni srednji tečaj, možete ga koristiti i za izvještavanje za Intrastat.

2. Kojeg datuma i pod kojim nazivom će biti objavljena tečajna lista koju ćemo koristiti  za izvještavanje za srpanj 2013.?

Koristi se tečajna lista HNB br 125. utvrđena 28. lipnja 2013., a primjenjuje se od 29. lipnja 2013. (važeća 30. lipnja i 1. srpnja, slijedeća lista objavljuje se 1. srpnja 2013. s primjenom od 2.7. 2013.)

Mjesto isporuke

1. Da li je rubrika “uvjeti isporuke” tj. mjesto isporuke  neophodna te molim pojašnjenje iste?

Uvjeti isporuke određuju obveze ugovornih strana te se na temelju istih izračunava statistička vrijednost robe koja se uvozi i izvozi. Mjesto isporuke (mjesto na kojem obveze i rizici prelaze sa dobavljača na kupca) vezano je uz uvjete isporuke „INCOTERMS“ te je također važno prilikom izračuna statističke vrijednosti odnosno pri izračunu troškova prijevoza i osiguranja. U skladu s navedenim, uvjeti isporuke su neizostavna stavka izvještavanja za Intrastat.

2. Molim da mi detaljno objasnite uvjete isporuke  -  oznake 1, 2 i 3.

Mjesto isporuke odnosi se na sljedeće tri podjele:

1.  Teritorij RH – označava sve isporuke koje se obavljaju na području Republike Hrvatske (kod primitaka npr. CIF Rijeka, DAP Zagreb itd.;

kod isporuka EXW Kutina, FCA Slavonski Brod itd., kao i za dogovoreno mjesto isporuke na hrvatskoj granici),

2.   Teritorij druge zemlje članice – označava sve isporuke koje se obavljaju na teritoriju jedne od zemalja članica (osim Hrvatske),

3.   Teritorij izvan EU - izvan EU koristi se kod isporuka robe s/na offshore postrojenja i kada se roba Zajednice (koja je pod carinskim nadzorom) nalazi u državi nečlanici (carinskom skladištu) te se od tamo prodaje u državu članicu (npr. tranzit robe Zajednice preko države nečlanice gdje se skladišti). Naravno da roba ne smije biti puštena u slobodan promet u državi nečlanici (mora zadržati status robe Zajednice).

3. Imamo dvije situacije kada nabavljamo i prodajemo robu u/iz Europske unije kao npr.

 

1)  Situacija br. 1 PRIMITAK: Nabavljamo PVC ručke za PET iz Austrije, fizička isporuka izvršava se iz Austrije u Hrvatsku, poduzeće iz Austrije ispostavlja račun Karlovačkoj pivovari.

Pitanje: Da li je šifra mjesta isporuke 1 – teritorij RH ili 2-teritorij druge zemlje članice?

2)  Situacija br.2 OTPREMA: Prodajemo pivo poduzeću u Austriji, fizička isporuka izvršava se iz Hrvatske u Njemačku, Karlovačka pivovara ispostavlja račun Austrijskom poduzeću.

Pitanje: Da li je šifra mjesta isporuke 2-teritorij druge zemlje članice?

Mjesto isporuke odnosi na dogovoreno mjesto isporuke prema Incotermsu, u kojem rizici i troškovi prelaze s dobavljača na kupca. Odgovor na Vaše pitanje bi bio:

1) mjesto isporuke 2.

2) mjesto isporuke 1.

Vrsta prometa

1. Roba koja dolazi putem kurirske službe avionom u Zagreb do Rijeke će doći najčešće nekakvim kombijem, znači cestovnim prijevozom: da li je to onda vrsta prometa 4 zračni promet ili 3 cestovni promet ili 5 poštanska pošiljka?

Radi se o zračnom prometu.

2. Kako se izvještava jedna otprema s više vrsta prometa?

Ukoliko se radi o jednoj otpremi s više vrsta prometa, upisuje se ona vrsta prometa na hrvatskoj granici, odnosno, prijevozno sredstvo za koje se pretpostavlja da će roba njime napustiti statističko područje zemlje članice otpreme.

3. Da li se transportne kuće poput DHL, UPS, TNT, FedEx- smatraju poštanskim prometom, ili treba kao vrstu prometa označiti cestovno odn. avionski - ovisno o vrsti usluge navedenih prijevoznika?

Kada se prijevoz organizira od strane državnih poštanskih operatera ovlaštenih za pružanje poštanskih usluga u skladu s  Universal Postal Union Convention upisala bi se šifra prometa 5.

Prijevoz robe koji se organizira putem komercijalnih kurirskih službi, npr. DHL-om, izvještava se kao otprema/primitak sa šifrom vrste prometa kojom je prijevoz obavljen, jedino u slučaju da se ne zna vrsta prometa, upisuje se šifra 5.

4. Zanima nas vrsta prometa za plin, koji dolazi cjevovodom iz Mađarske?

Radi se o vrsti prometa fiksne prometne instalacije (cjevovodi, kabeli pod visokim naponom), šifra vrste prometa 7.

Količina robe

1. Procjena neto mase po stavkama (kao i u JCD-u prema vrijednosti?)

Ukoliko neto masa po pojedinim stavkama nije poznata, potrebno ju je procijeniti. Procjena neto mase prema vrijednosti nije dozvoljena. Od dobavljača možete zahtijevati neto masu za svaki proizvod posebno, a ukoliko se radi o vašim proizvodima savjetujemo Vam da si radi lakšeg pregleda izradite listu proizvoda s odgovarajućim neto masama.

2. Molim Vas detaljnije pojašnjenje (potvrdu donjeg primjera) neto mase u slučaju lijekova.

U slučaju kutijice s tabletama koje se dodatno nalaze u aluminijskom “blisteru” i ima ih 30;  neto masa bi bila ukupna masa tih 30 tableta?

Blister,  uputa i kutija se ne računaju u neto masu?

Točno je da je neto masa u slučaju lijekova ukupna neto masa tableta. U neto masu se ne ubrajaju aluminijski blister, upute i kutija.

3. Neto masa – neto masa u Intrastatu se izražava u kg na tri decimale, ali ponekad neka roba ima manju količinu od 0,001 kg. Da li je za tu robu moguće staviti kao količinu 0,000kg ili se zaokružuje na najmanju moguću (0,001kg)?

Količina za takvu robu se zaokružuje na najmanju moguću, odnosno 0,001 kg.

4. Što sa robom čija jedinica mjere nije kg, već m (metri – tekstil na rolama)? Treba li od dobavljača inzistirati da navede i kilažu svake robe?

Podatak o neto masi je obvezan. Ako dobavljač želi navesti taj podatak, svakako je bolje za izvj. jed., inače se procjenjuje.

5. Ako za određenu tarifu ne postoji količina u jedinici mjere u nomenklaturi – da li se ispunjava težina primljene/otpremljene robe u kg? (Da li za svaku stavku mora biti težina u kg?)

Neto masa se upisuje za svaku stavku odnosno proizvod (osim za el. e.), a količina u  JM za one proizvode za koje je propisana.

Naknadne isporuke

1. Da li se izvještava gratis naknada manjka u količini za ranije isporučenu pošiljku koja je plaćena ili će biti plaćena u cijelosti  i ako da , da li sa  " Vrsta posla 30"?

-  Ukoliko biste saznali za manjak robe prije izvještavanja za Intrastat i znali da ćete naknadno dobiti nadomjesnu pošiljku, mogli biste izvijestiti ukupnu količinu i vrijednost robe (stvarno primljenu + naknadno isporučenu).

- U slučaju kada biste već izvijestili za Intrastat ugovorenu količinu i vrijednost, a ne stvarno primljenu, a za manjak saznali naknadno, ne biste trebali izvještavati naknadno pristiglu robu i ispravljati već prijavljenu količinu.

- Kada biste već izvijestili primljenu (manju) količinu i vrijednost te naknadno dobili ostalu količinu robe, izvještavali bi primitak te robe s istom vrstom posla kao i za prvu isporuku.

2. Ako dobavljač šalje robu bez plaćanja koja je nedostajala u glavnoj isporuci,  a koja je uvezena pod vrstom posla 11, u koju vrstu posla se razvrstava ta transakcija?

Isporuka te robe izvještava se s vrstom posla 11. U slučaju da je za prvu pošiljku prijavljen primitak robe s ukupnom količinom i vrijednošću, nije potrebno izvještavati za naknadnu isporuku.

Terećenja - odobrenja/Rabati - popusti

1. Ukoliko dobijemo kreditno odobrenje za vraćenu robu , da li se to kreditno odobrenje treba uključiti u Instrastat obrazac odnosno poslati nadomjesni obrazac za primitke?

U slučaju kada su vrijednosne razlike i/ili razlike u količini isporučene robe poznate izvještajnoj jedinici već u trenutku izvještavanja i mogu se povezati sa pojedinom isporukom određene robe trebaju se svakako uzeti u obzir kod izvještavanja vrijednosti i količine za Intrastat.

U slučaju da se već izvijestilo za Intrastat primitak ili otpremu robe, a naknadno se ustanovila razlika u količini ili vrijednosti za određenu isporuke robe, nadomjesnim obrascem treba prilagoditi (izmijeniti) već iskazane podatke o vrijednosti i/ili količini primljene ili isporučene robe.

Rabati, popusti i kreditne note odobreni naknadno za cjelokupni ugovor ili za sve obavljene transakcije (koje se ne mogu odrediti po pojedinim isporukama) ne trebaju se izvještavati za Intrastat.

Popusti vezani za načine plaćanja, plaćanje prije roka ili dogovoreni ugovorom između dobavljača i kupca se ne izvještavaju za Intrastat.  

Specifične robe i specifična kretanja robe

Industrijska postrojenja

1. Kako će se izvještavati za primitke i otpreme industrijskih postrojenja?

Ukoliko izvještajna jedinica ima otpremu ili primitak industrijskog postrojenja (prema definiciji iz Uputa za izvještajne jedinice za Intrastat) omogućeno joj je pojednostavljeno izvještavanje. Za nova postrojenja pojednostavljeno izvještavanje omogućuje se ukoliko njihova vrijednost prelazi 3 milijuna eura. Ograničenje se ne odnosi na rabljena industrijska postrojenja. Radi dobivanja odobrenja za pojednostavljeno izvještavanje izvještajna jedinica mora kontaktirati Državni zavod za statistiku.

Sukcesivne pošiljke

1. Ako je pod jednom narudžbom sukcesivna isporuka, s tim da je za svaku isporuku izdana faktura, da li se za izvještavanje treba čekati zadnja isporuka?

Da, ukoliko se radi o sukcesivnoj isporuci razdoblje izvještavanja je mjesec u kojem je dostavljena ili primljena posljednja pošiljka.

Ukoliko je ugovorena ukupna količina robe, a otprema se obavlja u nekoliko isporuka, ne radi se o sukcesivnoj isporuci, stoga se izvještava svaka isporuka a izvještajno razdoblje  je  mjesec u kojem je roba primljena/isporučena.

Isporuka robe na plovila i zrakoplove

1. U uputama za Intrastat postoje posebne šifre robe za robu isporučenu na plovila i zrakoplove:

- 9930 24 00: roba iz poglavlja 1 do 24 KN-a

- 9930 27 00: roba iz poglavlja 27 KN-a

- 9930 99 00: roba drugdje razvrstana,

- Da li to znači da kada JET A-1 isporučujemo direktno zrakoplovima na avioservisima koristimo šifru robe 9930 27 00, a kod isporuke istog proizvoda JET A-1 kupcu autocisternom unosimo šifru robe 2710 19 21?

 Da.

- Ili, na primjer, kada isporučujemo proizvod Eurodizel BS brodovima za pogon šifra robe je 9930 27 00, a kod isporuke Eurdizela BS na benzinske postaje šifra robe je 2710 19 43?

Da. Ukoliko se radi o otpremi robe koja je isporučena na teritoriju RH, na plovila i zrakoplove koji pripadaju drugoj zemlji članici, upotrebljavaju se posebne šifre.

Otpad

1. Bavimo  se djelatnošću gospodarenja otpadom. Sukladno izvoznim dozvolama izdanim od strane Ministarstva za zaštitu okoliša i prirode tijekom godine izvozim otpad na zbrinjavanje ili oporabu (recikliranje). Budući da deklarantska kuća koju smo angažirali za izvještavanje u Intrastat nije sigurna koje sve vrste otpreme otpada treba navoditi u Izvještaju, molimo Vas za pomoć.

Otpad izvozimo:

-                     na zbrinjavanje ili oporabu (recikliranje) - plaćamo zbrinjavanje ili oporabu otpada (dobivamo fakture iz inozemstva) i plaćamo prijevoz otpada do postrojenja za oporabu ili zbrinjavanje (dobivamo fakture iz inozemstva od stranog prijevoznika ili dobivamo fakture iz tuzemstva od domaćeg prijevoznika)

Zbrinjavanje otpadnog materijala koji se šalje u drugu zemlju članicu izvještava se za Intrastat. Vrsta posla je 99, izvještava se stvarna neto masa te vrijednost robe 1 kn.

-                     na oporabu (recikliranje) -  prodajemo otpad (mi šaljemo fakture) i plaćamo prijevoz otpada do postrojenja za oporabu (otpad prevozimo našim kamionima)

Ova transakcija se izvještava za Intrastat s vrstom posla 11. Izvještava se stvarna vrijednost robe i neto masa.

U nastavku i drugi slučajevi postupanja s otpadom:

Kupnja / prodaja vrijednog otpada. To je trgovinska transakcija između dva entiteta koja se smatra kao transakcija kupnje/prodaje za porezne svrhe. U statistici vanjske trgovine ovo se mora deklarirati kao normalna kupnja (vrsta posla 11). Primjer: Kupnja/prodaja željeznog otpada (KN 7204 10 00).

Oplemenjivanje vrijednog otpada. U tom slučaju vlasnik vrijednog otpada naloži procesoru da izdvoji vrijedne materijale iz otpada i da naknadno vrati oporavljene materijale. Za Intrastat se to mora prijaviti kao oplemenjivanje (vrsta posla 41/51). Primjer: Oplemenjivanje manjkavih katalizatora (KN 8421 39 60).

Zbrinjavanje otpada. Poduzeće izvozi otpad na zbrinjavanje uz naknadu, odnosno, poduzeće plaća uslugu zbrinjavanja izvezenog otpada. U ovom slučaju, nema razlike sadrži li otpad vrijedne materijale koji se potencijalno mogu obnoviti. Za Intrastat se to izvještava s vrstom posla 99, stvarnom težinom i vrijednosti 1. Primjer: Zbrinjavanje tekućeg kemijskog otpada (KN 3825 69 00).

2. Molim pojašnjenje sljedeće situacije za obvezu izvještavanja za Intrastat:

Radi se o besplatnom primitku materijala iz EU radi oplemenjivanja i otprema gotovog proizvoda naručiocu u EU.

Kod isporuke oplemenjene robe fakturira se rad i eventualno ugrađeni domaći materijal, dok se za potrebe Intrastata, fakturna i statistička vrijednost kod otpreme nakon oplemenjivanja prikazuje  na bruto osnovi (vrijednost uvoznog materijala+vrijednost ugrađenog domaćeg materijala+vrijednost domaćeg rada).

Nakon izrade u proizvodnji nastaju neupotrebljivi otpaci-izresci i odresci iz metala koji ostaju u HR i završavaju kod sakupljača te vrste otpadaka.

Da li i njihovu vrijednost uključivati u bruto vrijednost kao da je sve ugrađeno, jer se isti ne mogu za drugo iskoristiti , a oni sada imaju vrijednost kao otpaci, a ne vrijednost kao ulazni materijal.

Da, potrebno ih je uključiti u bruto vrijednost proizvoda..

Softveri i licence

1. Da li se podnosi izvještaj za sistemski, aplikativni standardni softver?

            Da.

2. Da li se podnosi izvještaj softver po narudžbi?

            Ne.

3. Uvoznik smo 35 mm filmskih traka, betacam kazeta, usb stickova, DVD-ova i Blue-Ray-ova na kojima je usnimljen sadržaj: film, foršpan, intervuji i slično. U skripti stoji da se „roba kao nosač informacija (DVD), uključujući software ne izvješava za Intrastat“ pa vas molim pojašnjenje da li se to odnosi na robu koju mi uvozimo (35 mm filmska traka, betacam kazeta, usb stick, DVD i Blu-Ray) ili ipak ne.

  

Roba koju Vi uvozite ne odnosi se na navedeno te takvu robu izvještavate za Intrastat.

4. Bavimo se prodajom  radijske, telekomunikacijske opreme koja često ima softver – to je softver za specifične primjene uz uvezenu opremu (nije izrađen za specifične potrebe naše tvrtke, nego se isporučuje brojnim korisnicima iste opreme). Da li takav SW ulazi u Intrastat? Ako da, da li ga prijavljujemo i kada se šalje na CD-u i mail-om?

Navedeni SW ulazi u Intrastat, prijavljuje se kada se šalje na CD-u; mail-om ne.

5. Izvještavaju li se za Intrastat otpreme i primici softvera-a i licenci za softver?

Ukoliko se radi o isporuci računala opremljenog softverom i licencom, u tom slučaju mora se prijaviti ukupna vrijednost hardvera, softvera i licence.

Međutim, ukoliko se radi samo o prodaji licence, tada se ona ne prijavljuje u Intrastat jer se radi samo o usluzi. Ukoliko se radi o otpremi posebno izrađenog softvera za određenog kupca, otpreme i primici se ne izvještavaju za Intrastat.

 Kod otpreme i primitaka standardnih gotovih softvera vrijednost licence iskazuje se u cijeni cijelog proizvoda.

Ambalaža

1. Povrat ambalaže (paleta na kojima je došla roba). Napomena: palete se ne navode u fakturama; do sada smo ih vraćali uz proforma račun – gratis. Da li je to privremeni izvoz?

Ako se ambalaža vraća pošiljatelju, ne izvještava se.

Reklamni materijal

1. Ako smo primili izložbeni primjerak koji nema nikakvu funkciju i ne može se koristiti, te na stranoj fakturi nije iskazana vrijednost robe, već samo prijevoz, da li se mora izvještavati?

Ne. Transakcije vezane uz komercijalne uzorke i reklamne materijale kojima svrha nije komercijalna transakcija, nego priprema i/ili podrška budućih trgovinskih transakcija, isključuju se iz Intrastata.

2. Komercijalni uzorci  ili reklamni materijal koji se plaća da li se prijavljuje u Intrastat?

Ako se plaća, onda se izvještavaju.

3. U RH se tiska časopis za austrijskog kupca. Kupac želi u taj časopis ubaciti reklamne letke te ih šalje gratis – bez plaćanja protuvrijednosti. Nakon ubacivanja letaka, časopis se otprema u Austriju. Izvještava li se doprema letaka u RH?

Ne.

Gratis pošiljke

1. Molim Vas pojašnjenje da li treba izvještavati za Intrastat gratis pošiljke. Uvozimo Barcaffe (kava) iz Slovenije i dobijemo gratis pošiljku Barcaffe šalica ili metalnih stalaka, koji služe za reklamu proizvoda i dijele se besplatno.

S obzirom da se takve gratis pošiljke smatraju kao reklamni materijal koji nije predmetom komercijalnih poslova, ne morate ih izvještavati za Intrastat.

 

2. S obzirom da u skripti stoji da Intrastat obuhvaća “besplatne pošiljke”, a s druge strane da se „roba besplatno nabavljena/isporučena kao komercijalni uzorak ili reklamni materijal“ ne uključuje u izvještaj, zamolila bih da nam za konkretne slučajeve u nastavku javite da li iste izvještavamo ili ne kako bismo ispravno izvještavali:

a)            besplatno, sukladno ugovoru, dobivamo 35 mm traku filma ili hard drive sa snimljenim filmom koji služe za prikazivanje u kinu i time ostvarujemo dobit. Moramo li prijavljivati u tom slučaju navedenu robu bez obzira što se šalje bez naplate?

Da, takvu robu izvještavate za Intrastat.

b)            besplatno, sukladno ugovoru, dobivamo reklamne materijale: postere, kartonske stalke, majice, kape….  – količina zna biti i oko 350 kom za neki film. Moramo li prijavljivati navedenu robu bez obzira što je gratis ili se ipak tretira kao reklamni materijal te ne ulazi u izvještaj?

Ne, takvu robu ne izvještavate za Intrastat.

c)            besplatno, sukladno ugovoru, dobivamo 35 mm traku s  foršpanima koji služe za prikazivanje u kinu u marketinške svrhe. Moramo li prijavljivati u tom slučaju navedenu robu?

Ne, takvu robu ne izvještavate za Intrastat.

d)            besplatno i nekad na posudbu , sukladno ugovoru, dobivamo betacam kazetu/hard drive na kojima se nalazi film. Pripremom sadržaja koji se nalazi na navedenoj robi ostvarujemo dobit. Moramo li prijavljivati u tom slučaju navedenu robu bez obzira što se šalje bez naplate?

Ne, takvu robu ne izvještavate za Intrastat.

e)            besplatno i nekad na posudbu , sukladno ugovoru, dobivamo betacam kazetu/hard drive na kojima se nalazi foršpan, emisije o filmovima, televizijski spotovi i slično. Pripremom saržaja koji se nalazi na navedenoj robi ne ostvarujemo dobit nego se takav materijal koristi isključivo u marketinške svrhe. Moramo li prijavljivati u tom slučaju navedenu robu bez obzira što se šalje bez naplate?

Ne, takvu robu ne izvještavate za Intrastat.

3. Molimo da nam potvrdite da li se za navedene slučajeve mora vršiti prijavljivanje preko Intrastata, tj. tko mora isto vršiti:

Gratis pošiljke  lijekova za klinička ispitivanja novih molekula lijekova na grupama oboljelih pacijenata diljem zdravstvenih ustanova RH, stižu svakodnevno.

Ministarstvo zdravlja  izdaje Rješenje za provođenje određenog kliničkog ispitivanja, podnosiocu zahtjeva, jednoj od tkzv. Ugovornih organizacija za provođenje kliničkih ispitivanja u RH.Te su tvrtke nosioci određenog kliničkog ispitivanja u RH,  i do sada su uvoz lijekova i medicinskih proizvoda za njih vršili odabrani uvoznici. Ulaskom u EU, carinjenja više nema.

-                     Da li se pošiljke tih lijekova moraju i dalje pratiti, tj. prijavljivati preko Intrastat-a?

Gratis pošiljke lijekova za klinička istraživanja ne izvještavaju se za Intrastat ukoliko zadovoljavaju dolje navedena tri uvjeta:

1.    ne radi se o oplemenjivanju ili oplemenjivanje nije bilo planirano niti provedeno

2.    očekivano trajanje privremenog korištenja je manje od 2 godine

3.    otprema/primitak ne deklarira se kao isporuka/stjecanje za potrebe PDV-a.

4. Izvještavaju li se za Intrastat besplatne pošiljke kao donacije odnosno humanitarne pošiljke?

Da. Izvještava se za robu isporučenu besplatno (npr. donacije), ukoliko to nisu besplatni komercijalni uzorci ili reklamni materijal i ostale robe izuzete od izvještavanja.

5. Molimo Vas za povratnu informaciju da li dolje navedene stavke treba uključiti u Intrastat izvještaj:

Gratis isporuke:

-              Posudba naših alata u naše EU sestrinske staklane radi proizvodnje (sad je to bio privremeni izvoz i povrat privremenog izvoza) Ne.

-              Posudba alata, koji su  vlasništvu naših kupaca (npr. Republike Srbije) u naše EU sestrinske staklane radi proizvodnje(sad je to bio privremeni izvoz i povrat privremenog izvoza) Ne.

-              Posudba alata iz  EU sestrinskih staklane radi proizvodnje kod nas (sad je to bio privremeni uvoz i povrat privremenog uvoza) Ne.

Privremeni izvoz evidencijskih markica

1. Izvještava li se izvoz evidencijskih markica (npr. markice za cigarete) za Intrastat?

Ne, radi se o privremenom izvozu robe kraćem od 2 godine koji se isključuje iz izvještavanja za Intrastat.

Uvoz alata

1. Da li je potrebno izvještavati uvoz alata (privremeno do 2 godine) koji ostaje u vlasništvu ino partnera (na proformu), a na kojem se proizvode proizvodi za tog dobavljača alata koji mu se naplaćuju?

Nije potrebno izvještavati za Intrastat.

Posebni trgovinski tokovi - primjeri

Roba u provozu (tranzitu)

1.    Imamo informaciju da za Instrastat ne trebaju izvještavati subjekti koji imaju robu u tranzitu, što je naš slučaj.  Naša tvrtka uvozi robu iz Mađarske i nakon carinjenja direktno isporučuje robu klijentima u Hrvatskoj, bez prethodnog uskladištenja robe.

U Vašem slučaju ne radi se o tranzitu. Vi nabavljate i ugovarate primitak robe iz Mađarske te ste kao izvještajna jedinica za Intrastat obvezni izvijestiti primitak robe iz Mađarske. Domaćem kupcu ćete fakturirati robu i radi se o domaćoj prodaji.

Isporuka robe s posredovanjem komisionara

1. Trenutno imamo novo sklopljene Komisione Ugovore sa brodogradilištem za isporuku dizalica i čamaca za spašavanje sa rokom isporuka gradnji od 45. tjedna 2013. – 22. tjedna 2014. Krajnji kupac (broda) je u Turkmenistanu. Dakle, mi isporučujemo opremu brodogradilištu koja se ugrađuje u brod, koji brodogradilište isporučuje u Turkmenistan.
Molimo da nam objasnite kako ćemo gore navedeni slučaj prijavljivati u Intrastat obrazac i da li uopće treba s obzirom da naša tvrtka isporučuje opremu za spašavanje brodogradilištu.

Vaša tvrtka u ovom slučaju isporučuje robu brodogradilištu, a brodogradilište isporučuje robu u Turkmenistan koji nije u EU; nema robne razmjene RH s EU pa se ne izvještava za Intrastat.

2. Imamo Komisioni Ugovor sa brodogradilištem (potpisan 2012. godine) za isporukom opreme za spašavanje od 7. – 10. mjeseca 2013. godine. Krajnji kupac je u Nizozemskoj.
Kako tretirati ovaj slučaj?


Ukoliko brodogradilište ugovara posao s kupcem u Nizozemskoj i isporučuje robu u Nizozemsku u obvezi je i izvještavati otpremu robe za Intrastat, Vaša tvrtka prodaje robu brodogradilištu i nema obvezu izvještavanja. Kada bi brodogradilište ugovorilo posao s firmom u Nizozemskoj, a robu isporučilo Vašoj tvrtki, brodogradilište izvještava za Intrastat otpremu robe. U slučajevima kada Vaša tvrtka ugovara poslove s firmom i ispostavlja fakturu kupcu u drugoj zemlji članici EU-a obveznik je izvještavanja za Intrastat.

Triangularna trgovina

1. Triangularna razmjena/prodaja:

U RH je proizvodnja – A, kupac je u Italiji – B; krajnji kupac i primatelj robe je Srbija – C

a)    Tijek robe: A      C –   ne izvještava se za Intrastat, podnosi se JCD.

b)    Tijek dokumenata – faktura: A     B        C i u obrnutom slučaju:

c)    roba iz C             A, dokumenti:  C      B         A - ne izvještava se za Intrastat, podnosi se JCD.

2. Moja firma naručuje robu od dobavljača iz Slovenije. Dobavljač iz Slovenije tu robu  proizvodi/naručuje u svojoj tvornici/poduzeću u Srbiji. Dakle, roba se uvozi iz Srbije  (roba je srpskog porijekla), ali se u Hrvatskoj carini po slovenskim fakturama i taj uvoz/kupnju plaćam mom dobavljaču iz Slovenije. Da li je naša firma obvezna izvještavati u Intrastat za taj tok robe?

Osnovno pravilo kod izvještavanja poslova triangularne trgovine je da se u Intrastatu uvijek prati fizički tok robe bez obzira na komercijalne transakcije i tok fakture.

S obzirom na to da u Vašem slučaju roba dolazi direktno iz Srbije, ta transakcija se ne izvještava za Intrastat. Uvozna deklaracija se podnosi u zemlji članici u kojoj se roba pušta u slobodan promet.

3. Prodaja robe iz Tunisa poduzeću u RH, izdavanje dokumenata direktno između poduzeća iz Tunisa i poduzeća u RH (faktura) s paritetom  DAT Zagreb.

Tijek robe: Tunis         Italija        carinsko skladište tipa D       Hrvatska. Da li se primitak robe u Hrvatskoj izvještava u Intrastat od strane poduzeća u RH?

Ne izvještava se za Intrastat, podnosi se JCD. Roba nije ocarinjena u Italiji, još je pod carinskim nadzorom.

4. Obveznici smo izvještavanja za INTRASTAT pa Vas molim pomoć oko nekoliko nedoumica. Našem kupcu, koji je iz Rumunjske, fakturiramo otpadno željezo. Roba se kamionima prevozi do Luke Split. Tamo se o trošku našeg kupca carini i brodom prevozi direktno njegovom kupcu u Tursku.

d)    Da li smo u ovom slučaju obvezni izvještavati s obzirom da roba iz Hrvatske ide za Tursku?

S obzirom da se roba carini u Hrvatskoj i da direktno odlazi u Tursku, ta transakcija se prijavljuje na JCD-u i ne izvještava se za Intrastat.

5. Naš komitent prodaje robu kupcu u Švicarsku. Krajnja zemlja namjene je SAD, Japan i Kina, ali se roba prvo fizički isporučuje u Češku na njihovo zbirno skladište odakle dalje odlazi do krajnjih odredišta.

 Zanima nas da li će se takvu isporuku nakon ulaska u EU morati izvozno carinit već kod otpreme ili će se samo morati provesti kroz INTRASTAT, a izvozno ocariniti u Češkoj?

Budući da se roba EU-a otprema iz zemlje članice (RH) u drugu zemlju članicu (Češku) izvještava se za Intrastat.

Carinjenje robe može se obaviti u Češkoj ili bilo kojoj zemlji članici prije izlaska iz EU-a.

6. Prodavatelj robe: Ukrajina A1, kupac robe: Hrvatska B1, korisnik robe: Slovenija C1. Hrvatsko poduzeće B1 kupuje robu od ukrajinskog poduzeća A1, korisnik robe je Slovenija.

Hrvatsko poduzeće B1 kupuje robu od ukrajinskog poduzeća A1 (zemlja otpreme), a korisnik robe je Slovenija C1.

Gdje se roba carini odnosno ima li izvještavanja za Intrastat?

Ako se roba carini u RH, podnosi se JCD, poduzeće u RH izvještava za Extrastat uvoz robe iz Ukrajine.

U skladu s navedenim, budući da je korisnik robe poduzeće u Sloveniji, poduzeće B1 u RH izvještava za Intrastat otpremu robe u Sloveniju.

7. Imamo triangularnu trgovinu na slijedeći način:

Naša tvrtka prodaje robu matičnoj tvrtki Italiji, primatelj je tvrtka u Americi. Roba ide cestovnim transportom iz Hrvatske u Italiju i dalje se roba otprema brodom u Ameriku. Je li naša tvrtka dužna izvještavati za Intrastat taj tok robe?

Ukoliko Vaša tvrtka prodaje robu (fakturira) firmi u Italiji koja onda izvozno ocarini robu u Italiji i izvozi u Ameriku, tada se za Intrastat izvještava otprema robe iz RH u Italiju.

Iz Vašeg upita pretpostavljamo da Vaše poduzeće pripada grupi poduzeća te ćete na temelju toga izvještavati otpremu u Italiju s vrstom posla 11.

S kojom vrstom posla se izvještava ta transakcija, ovisi o dva slučaja:

1)    Ako se odvija razmjena između dva poduzeća koja su članovi iste grupe poduzeća i dolazi do promjene vlasništva, tad se transakcije između njih izvještavaju s VP 11.

2)    Za onu robu koja se prijavljuje za PDV kao intra-EU transakcija između dva porezna subjekta istog poduzeća, a prilikom prelaska granice nije došlo do promjene vlasništva, vrsta posla se odlučuje na temelju transakcija koje slijede nakon toga.

Ako je roba kasnije prodana rezidentu u zemlji članici primitka, onda se koristi šifra vrste posla 19. Ako se roba vrati u zemlju članicu otpreme bez promjene vlasništva (razlog za kretanje bio povezan samo s logističkim razlozima) ili porezni subjekt u zemlji članici stjecanja prodaje robu drugom nerezidentnom subjektu i roba napušta zemlju članicu, potrebno je koristiti šifru 99.

8. Naša tvrtka prodaje robu tvrtki u Italiji, a  tvrtka u Italiji prodaje tu robu tvrtki u Rusiji. Roba se prevozi iz skladišta u Hrvatskoj u Rusiju.

 Paritet je Exw Ludbreg. Roba se prevozi zbirnim cestovnim prijevozom, odnosno najprije otprema u skladište u Nizozemsku (skladište špedicije koja prevozi za partnere Ruse).

Da li naša tvrtka treba izvještavati za Intrastat, te koji tok robe? Da li mi u Hrvatskoj možemo izvozno ocarinit robu iz EU? Odnosno ako se izvozno carini u nekoj drugoj državi, da li naša tvrtka izvještava za Intrastat?

Osnovno pravilo kod izvještavanja je:

·                    Ukoliko podnosite u RH jedinstvenu carinsku deklaraciju (uvoznu ili izvoznu) ne izvještavate za Intrastat tu istu transakciju jer bi se duplo evidentirala jedne te ista transakcija.

·                     U slučaju da izvozite robu ali izvoznu deklaraciju podnosite u nekoj drugoj zemlji članici, morate izvještavati za Intrastat kretanje robe (otpremu) u tu zemlju članicu.

Odgovor na Vaša pitanja je slijedeći:

1)            Roba može proći izvozno carinjenje u RH (na JCD-u zemlja namjene je Rusija) i roba ide u Nizozemsku na skladište prije isporuke u Rusiju. U tom slučaju radi se o Extrastatu, izvozu robe u Rusiju i nema Intrastat izvještavanja.

2)            Roba se transportira u Nizozemsku u slobodnom prometu do skladišta u Nizozemskoj i carinske formalnosti se obavljaju u Nizozemskoj ili nekoj drugoj zemlji članici. Tada se u RH izvještava za Intrastat,  otprema robe u zemlju članicu u kojoj se carini roba jer je do tada roba nalazi u slobodnom prometu. Radi s o indirektnom izvozu.

Što se tiče izvoznog carinjenja robe najbolje je da se obratite Carinskoj upravi RH u čijoj je nadležnosti carinjenje robe.

9. Molimo Vas da nam pojasnite situaciju u svezi uvoza robe koji će se desiti nakon 1. 7. 2013. Naime, trenutno vršimo usluge carinjenja za više komitenata koji uvoze robu iz trećih zemalja (bez EU porijekla), posredstvom tvrtke koja ima sjedište u EU.

Zanima nas koji će se carinski postupak primijeniti nakon ulaska RH u EU?

Roba će konkretno stizati i dalje u Luku Koper iz trećih zemalja, a slovenska tvrtka koja i sada isporučuje robu hrvatskim tvrtkama će i dalje istu isporučivati u tranzitu što bi značilo da će hrvatska tvrtka tu robu morati uvozno cariniti te će za nju to biti Extrastat, osim ukoliko slovenska tvrtka robu carini u Kopru i u tom slučaju je to za hrvatsku tvrtku Intrastat.

U prvom slučaju, zanima nas temeljem kojeg ulaznog računa će se roba cariniti u Hrvatskoj i da li smo pravilno shvatili moguće postupke?

Ako hrvatska firma kupuje robu koja se isporučuje iz trećih zemalja (nečlanica EU-a):

1) Roba se može ocariniti u Sloveniji od strane slovenske firme i nakon toga isporučiti u Hrvatsku. Izvještava se za Intrastat s fakturom slovenske firme.

2) Roba koja nema status robe zajednice doprema se u Hrvatsku gdje se i carini. Podnosi se uvozna JCD, dakle radi se o Extrastatu, nema izvještavanja za Intrastat.

Vezano za carinjenje i fakturiranje robe, molimo Vas da se obratite Carinskoj i Poreznoj upravi koje su nadležne institucije za ta područja.

.

Robna razmjena s trećim zemljama

1. Imamo ugovore sklopljene direktno s kupcem u Rusiji predviđene za isporuku u 2014. godini.
Prema dosadašnjim saznanjima takve isporuke, dakle IZVOZ (zemlja nečlanica EU) se i dalje nastavlja rješavati putem podnošenja JCD, dakle nemamo obvezu podnošenja Intrastat obrazaca za otpremu?  

Ne radi se o Intrastatu, podnosi se JCD.

2. U koji je obrazac potrebno navoditi otpremu  robe krajnjem kupcu direktno (u Kanadu) iz druge zemlje članice EU gdje se nalazi naš dobavljač/proizvođač. S obzirom da je to otprema i našem dobavljaču te ju on stavlja u svoj obrazac otpreme prema nama, nama roba nikada nije došla, ali ju zaprimamo kako bi mogli ispostaviti fakturu.

Da li je takav postupak potrebno navoditi; na oba obrasca (primitak, otprema), na jednom od njih ili niti na jednom?

Karakteristika Intrastata je da prati fizičko kretanje odnosno tok robe, a ne tok plaćanja odnosno fakture. Prema Vašem upitu, Vaša tvrtka ne izvještava za Intrastat, a isto tako niti Vaš dobavljač/proizvođač ne izvještava za Intrastat.

Naime, kako navodite, roba se direktno isporučuje iz druge zemlje članice EU-a u Kanadu i za koju se popunjava jedinstvena carinska deklaracija jer se radi o trgovini s trećim zemljama (Kanada – Extrastat), a plaćanje se obavlja između Vaše tvrtke i dobavljača.

3. Ako kupujemo robu koja se proizvodi u Pakistanu (platno) od firme koja posluje i registrirana je u Nizozemskoj, kako ćemo prikazati tu dopremu ukoliko nam roba dolazi direktno iz Pakistana, a račun dobivamo iz Nizozemske?

Osnovno pravilo kod izvještavanja za Intrastat je da se uvijek prati fizički tok robe bez obzira na komercijalne transakcije i tok fakture.

U Vašem slučaju, s obzirom da roba dolazi direktno iz Pakistana, tu transakciju nećete izvještavati za Intrastat jer se radi o robnoj razmjeni s trećim zemljama.

4. Imamo nedoumicu oko sadašnjeg re-exporta u carinskom smislu pa smo slobodni obratiti Vam se za pomoć. Naime, kamion s robom dolazi iz Švicarske i prati ga Švicarski EUR1 obrazac a faktura dolazi iz Mađarske.

Da li se ovakve isporuke smatraju dijelom za Intrastat izvještavanje? Obzirom da će to nadalje ostati regularni uvoz.

Osnovno pravilo kod izvještavanja za Intrastat je da se uvijek prati fizički tok robe bez obzira na komercijalne transakcije i tok fakture.

U Vašem slučaju, s obzirom da roba dolazi direktno iz Švicarske, tu transakciju nećete izvještavati za Intrastat jer se radi o robnoj razmjeni s trećim zemljama.

Poslovi oplemenjivanja

1. Što obuhvaća fakturna vrijednost kod otpreme robe nakon oplemenjivanja?

Kod otpreme (i primitka) robe nakon oplemenjivanja, iskazuje se ukupna vrijednost oplemenjene robe (vrijednost uvezene/izvezene robe, vrijednost ugrađenog materijala i vrijednost usluga).

2. Što je to oplemenjivanje točno? Koja je razlika između oplemenjivanja, popravka i servisa?

Oplemenjivanje obuhvaća aktivnosti poduzete radi proizvodnje novog ili značajno poboljšanog proizvoda.

Pod popravkom se smatra vraćanje robe u uobičajenu (prvobitnu) funkciju ili stanje  - vrsta robe se ne mijenja.

3. Ako brodovlasnik šalje robu bez plaćanja koju se ugrađuje na brod, u koju vrstu posla se razvrstava ta transakcija?

U slučaju da se radi o oplemenjivanju, to jest brod je uvezen radi oplemenjivanja i izvozi se nakon oplemenjivanja (ne radi se o izgradnji novog broda) navedena transakcija izvještava se s vrstom posla 41 (postupci s ciljem oplemenjivanja bez prijenosa vlasništva; roba za koju se očekuje da će se vratiti početnoj zemlji članici otpreme). Ukoliko vrijednost robe nije navedena, statistička vrijednost je procijenjena vrijednost robe na fco hrvatska granica. Po povratku gotove robe nakon oplemenjivanja vrsta posla je 51 (postupci nakon oplemenjivanja bez prijenosa vlasništva; roba koja se vraća početnoj zemlji članici otpreme). Vrijednost uvezene robe treba biti uključena u statističku vrijednost gotovog proizvoda

4. Da li postoji obaveza izvještavanja za INTRASTAT za robu brodovlasnika?

Brodovlasnik  ili firma od koje on naruči i kojoj plati robu, isporučuje robu koja se ugrađuje u brod u gradnji ili isporučuje ulja i maziva također za brod.

Na proforma računu koji prati pošiljku naše brodogradilište je navedeno samo kao odredište, dok je primatelj brodovlasnik.

Do sada je takva roba išla na unutarnju proizvodnju i razdužila se je prilikom izvoza broda. Napominjem da je brod do isporuke brodovlasniku u našem vlasništvu

Ukoliko treba to prijaviti zanima me, koja je šifra za tu vrstu posla?

Ukoliko se radi o izgradnji novog broda, roba koja se prima besplatno od strane naručitelja broda te otprema izgrađenog broda izvještavaju se za Intrastat na slijedeći način:

-                     Primitak robe iz zemlje članice iz koje se roba isporučuje direktno od samog naručitelja ili po nalogu naručitelja (ne mora biti obavezno iz zemlje u kojoj je naručitelj broda) izvještava se s vrstom posla 99, ukoliko vrijednost robe nije poznata ona se procjenjuje.

-                     Otprema novog broda izvještava se s vrstom posla 11. Za Intrastat izvještavanje, fakturna vrijednost broda je ukupna vrijednost broda koja uključuje i besplatno dobivenu robu od naručitelja.

Statistička vrijednost bit će jednaka fakturnoj vrijednosti ukoliko je dogovoreno mjesto  prelaska rizika i troškova s dobavljača na kupca u Puli (prema paritetu Incotermsa).

5. Zastupnik sam poduzeća koje se bavi unutarnjom proizvodnjom brodskih vitala za Norveškog naručioca. Repromaterijal se nabavlja dijelom iz Norveške, dijelom s domaćeg tržišta, a dijelom s područja EU (Češka, Slovenija). Obveznici smo izvještavanja za Intrastat i za primitak i za otpremu.

a) Molim obrazloženje postupka provođenja Intrastata za robu iz EU kao primitak.

b) Način izvještavanja za ponovni izvoz robe Norveškom naručitelju u svezi sa dijelom ugrađenog materijala uvezenog iz zemalja EU.

Odgovor:

a)            Za Intrastat izvještavate primitak iz Češke i/ili Slovenije s vrstom posla 11

b)            Što se tiče izvještavanja za ponovni izvoz robe Norveškom naručitelju, dio ugrađenog materijala uvezenog iz zemalja EU tretirate kao i domaći materijal to jest materijal nabavljen na domaćem tržištu, dodajete ga u bruto vrijednost isporučene robe.

6. Bavimo se proizvodnjom peleta i šivanjem rublja. Što se tiče šivanja, vršimo uslugu šivanja za kupca iz Njemačke.(LOHN posao).

Kupac iz Njemačke pošalje svoj materijal iskrojen te dodatke (konac, gumu, rolir) nakon čega mi za njega vršimo samo uslugu šivanja, te mu vraćamo sašivene proizvode (gaće, potkošulje). Taj materijal prolazi preko špedicije i carine te se zadužuje na carini, a nakon našeg povrata se razdužuje isto tako na carini.

Na svakoj fakturi koju mu ispostavimo navedeni su artikli, vrijednost materijala koja je uključena u pojedinu fakturu, te obračunata usluga šivanja (on nama plaća SAMO uslugu šivanja).

Zanima nas da li na INTRASTAT obrascu moramo navesti USLUGU ŠIVANJA I POD KOJOM ŠIFROM ILI MORAMO NAVESTI UKUPNU VRIJEDNOST SAŠIVENE ROBE TJ. 

MATERIJAL + ŠIVANJE=UKUPNO

Za Intrastat se izvještava ukupna vrijednost robe (bruto vrijednost), odnosno vrijednost materijala i usluga šivanja (i za statističku i za fakturnu vrijednost).

Primitak ćete izvještavati s vrstom posla 41 (roba koja je primljena radi oplemenjivanja i vraća se početnoj zemlji članici otpreme) dok ćete otpremu izvještavati s vrstom posla 51 (roba otpremljena nakon oplemenjivanja i vraća se početnoj zemlji članici otpreme).

7. Roba (poluproizvod) ide na doradu na vlastito skladište u Češku i nakon toga se dio prodaje u zemlje članice EU, a dio u treće zemlje. Kako se izvještava?

Hrvatska izvještava otpremu robe na oplemenjivanje u Češku s VP 42. Češka izvještava primitak robe na oplemenjivanje s VP 42. Nakon oplemenjivanja, Češka izvještava otpremu robe nakon oplemenjivanja s VP 52, a zemlja članica u koju ide roba nakon oplemenjivanja izvještava primitak robe s VP 11.

e)    Ako se nakon oplemenjivanja roba prodaje u treću zemlju, ispunjava se JCD?

Ispunjava se izvozna carinska deklaracija.

8. Koju vrstu posla će trebati primijeniti u Intrastat izvještavanju, prilikom primitka pomoćnog materijala koji će se rabiti kao pomoćni materijal u proizvodnom postupku oplemenjivanja, materijal dolazi sa proforma fakturama (nema prijenosa vlasništva) od ino partnera, ali ne čini sastavni dio gotovog proizvoda i samim time se ne nalaze u normativu (npr. rukavice, brusne ploče, rez. dijelovi...)?

Napomena: Za materijal (sirovinu) koji dolazi na oplemenjivanje i vraća se nakon oplemenjivanja u zemlju otpreme, a čini sastavni dio proizvoda izvještavati će se sa 41 51 taj dio mi je jasan, tako da se ne pobrkaju ova dva pojma prilikom davanja odgovora.

Rezervni dijelovi ne smiju se deklarirati kao pomoćni materijal, već kao primitak robe s vrstom posla 41.

Pomoćni materijal nije potrebno izvještavati za Intrastat ako su zadovoljena tri preduvjeta: ne radi se o oplemenjivanju, uvezeno je na rok kraći od 2 godine i ne prijavljuje se za PDV stjecanje.

9. Proizvođači smo obuće. Osim vlastite proizvodnje dječje obuće, proizvodimo i obuću  u sustavu unutarnje proizvodnje za ino partera iz Austrije.

Na seminaru u Varaždinu, prošli petak na temu Intrastat obrađeni su slučajevi triangularne trgovine, ali naš slučaj nije bio predviđen u primjerima.

I slučaj:

Repromaterijal dopremamo od ino partnera, a od 1. 7. dio ćemo  nabavljati u Hrvatskoj. Repromaterijal dopreman iz RH partner će u sustavu kupoprodaje kupovati od tih firmi, ali će roba fizički dolaziti direktno od tih firmi u našu firmu, dok će faktura biti naslovljena na ino firmu.

Repromaterijal će biti korišten za proizvodnji obuće u sustavu unutarnje proizvodnje i bit će isporučen u obliku finalnog proizvoda ino partneru u Austriju.

Pitanja:

Tko je obveznik Intrastata za materijal (doprema)?

Da li moramo taj materijal prikazati na otpremnoj fakturi i kako se prikazuje u Intrastatu?

Ukoliko smo dobro razumjeli dio repromaterijala Ivančici isporučuje ino partner iz Austrije i dio materijala dolazi od partnera iz RH (kupljen od strane ino partnera).  Vaša tvrtka izrađuje i otprema finalni proizvod ino partneru u Austriju. 

Izvještava se za Intrastat na sljedeći način:

a)  Ino partner izvještava otpremu repromaterijala koji se isporučuje iz Austrije u Vašu tvrtku s vrstom posla 41.

b)  Vaša tvrtka izvještava primitak te robe (iz Austrije) na oplemenjivanje s vrstom posla 41.

c)  Primitak robe od partnera iz RH se ne izvještava za Intrastat

d) Vaša tvrtka izvještava otpremu robe u Austriju, vrsta posla 51, vrijednost uključuje: vrijednost repromaterijala iz Austrije, vrijednost materijala iz RH, vrijednost usluge (i eventualno ugrađenog materijala od strane Vaše tvrtke)

e)  Ino partner u Austriji izvještava primitak robe, ukupnu vrijednost, vrstu posla 51

f)  Što se tiče financijskog dijela to je u nadležnosti Porezne uprave, ali pretpostavljamo da Vaša tvrtka fakturira svoju uslugu (i eventualno ugrađenog materijala od strane Vaše tvrtke), druga firma u RH fakturira ino partneru vrijednost robe koju je isporučila Vašoj tvrtki.

II slučaj:

U istom postupku unutarnje proizvodnje naša firma koristi jedan dio poluproizvoda – gornji dijelovi od domaće firme u kooperaciji.

Sada i do 1. 7. carinski obveznik bila je naša firma zbog našeg povlaštenog statusa primatelja i pošiljatelja, te se domaći kooperant nigdje nije spominjao kao carinski obveznik.

Imali smo zajedničku i ulaznu i izlaznu fakturu tj. glasila je na našu tvrtku.

Od 1. 7. to više nije nužno jer nema carinskih formalnosti. Materijal će se dostavljati kod domaćeg kooperanta od ino partnera i tu su oni obveznici Intrastat-a za primitak, a gornje dijelove načinjene od tih repromaterijala šalju u domaćoj kooperaciji, na montiranje u našu tvrtku,  također u sustav unutarnje proizvodnje.

S obzirom da se proces odvija u LOHN postupku (unutarnja proizvodnja) ta domaća kooperacija nije u sustavu PDV-a.

Smatramo da svaka firma sada može imati svoju izlaznu fakturu gdje će biti iskazan ugrađen materijal i usluga.

Zanima nas da li smo u pravu i pitanje:

Kako to prikazati u Intrastatu, odnosno vezano na gornju konstataciju da li ćemo mi iskazati svoj materijal i našu uslugu, a  domaći kooperant svoj materijal i svoju uslugu?

Ukoliko smo dobro shvatili domaći kooperant (druga tvrtka) i Vaša tvrtka zaračunavaju uslugu ino dobavljaču. U tom slučaju izvještava se za Intrastat prema primjeru u prilogu koji je prikazan na seminaru:

Poduzeće A1 u Hrvatskoj šalje robu na oplemenjivanje u Mađarsku poduzeću B1 koje ju naknadno pošalje na dodatno oplemenjivanje u poduzeće B2 u Mađarskoj. Nakon oplemenjivanja poduzeće B2 vraća oplemenjenu robu poduzeću A1 u Hrvatskoj. Poduzeća B1 i B2 zaračunavaju uslugu poduzeću A1

Poduzeće A1 izvještava otpremu robe na oplemenjivanje u Mađarsku s vrstom posla 41, te primitak robe nakon oplemenjivanja iz Mađarske s vrstom posla 51 (bruto vrijednost)

Poduzeće B1 izvještava primitak robe na oplemenjivanje iz Hrvatske vrsta posla 41, a poduzeće B2 otpremu robe nakon oplemenjivanja u Hrvatsku (bruto vrijednost), vrsta posla 51

Ukoliko pak Vaša tvrtka zaračunava ukupan trošak usluge ino dobavljaču, a „Meiso“ pak svoju uslugu naplaćuje od Ivančice (ili obrnuto), izvještava se na slijedeći način:

Poduzeće B2 je podizvođač poduzeća B1 i obavlja poslove oplemenjivanja za račun poduzeća B1. Nakon oplemenjivanja poduzeće B2 vraća oplemenjenu robu poduzeću A1 u Hrvatskoj

Poduzeće B2 ne izvještava za Intrastat (nacionalna transakcija između B1 i B2)

Intrastat izvještavaju poduzeće A1 i B1

10. Uvodno želim reći, a kako biste bolje razumjeli moje pitanje, da naša tvrtka već dugi niz godina radi Lohn poslove (poslove oplemenjivanja) za austrijskog partnera. Za sada radimo, carinski gledano unutarnju proizvodnju. Nakon 1.7.13. želimo isti posao i dalje raditi sa istim partnerom, carinskog posla ćemo se riješiti, jer poslujemo samo sa Austrijom, i svu robu dobivamo iz Austrije i samo od jednog partnera kojemu isto tako kompletnu proizvodnju i izvozimo (odnosno otpremat ćemo nakon 1.7.), no dolazi nam novi posao izvještavanje za Intrastat, jer smo obveznici izvještavanja za Intrastat i to i za primitke i za otpremu!

Želim još istaknuti da sam, pročitala sve informacije odnosno dokumente vezane za Intrastat na vašim internet stranicama, te pratila prezentacije koje su bile prezentirane u Varaždinu, i bile su za svaku pohvalu, te sam mislila da znam sve što mi treba o Intrastatu!

Nedoumica i zbunjenost mi se pojavila nakon što sam prošli tjedan bila u Austriji i razgovarala sa našim partnerima na temu Intrastat izvještavanje!

Naime, naš partner iz Austrije (također obveznik Intrastat izvještavanja), mi je rekao kako oni u Austriji ne izvještavaju (odnosno ne planiraju izvještavati) otpremu robe na oplemenjivanje u HR, niti povratak iste te robe nakon oplemenjivanja.

Sukladno gore navedenom, isto tako sam saznala da naša tvrtka neće više dobivati robu iz Austrije sa proforma računima koji su nam do sada služili samo u carinske svrhe, budući da carinskih formalnosti više neće biti.

Ljubazno Vas molim pojašnjenje sa Vaše strane, koje gledište je ispravno i što će se od nas kao izvještajne jedinice u republici Hrvatskoj zahtijevati što se tiče Intrastat izvještavanja, te ćemo mi onda u tom smjeru morati pregovarati sa našim partnerima oko podataka koji nama trebaju da bi mogli ispravno izvještavati i to odmah od samo početka!

Prema zakonodavstvu EU-a (Uredba br. 638/2004 i 222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća te provedbena Uredba Komisije br. 1982/2004 i nadopunjujuće Uredbe br. 1915/2005, 91/2010 i 96/2010) obvezno je izvještavanje poslova oplemenjivanja za Intrastat. Izvještava se otprema robe na oplemenjivanje kao i primitak robe nakon oplemenjivanja. Prema tome, neovisno o postupcima Vašeg partnera iz Austrije, za navedeni posao obvezni ste izvještavati primitke i otpreme robe, sukladno održanim seminarima za Intrastat te metodološkim materijalima objavljenim na internetskoj stranici DZS-a. Kako ne biste sami morali procjenjivati vrijednosti robe za primitak, predlažemo Vam da inzistirate od ino-partnera proforma fakturu (ili neki drugi dokument) s vrijednostima isporučene robe.

Popravak

1. Naša osnovna djelatnost je servisiranje informatičke opreme i potrošačke elektronike te za te potrebe uvozimo uglavnom rezervne dijelove za popravak uređaja te također prema nekim dobavljačima izvozimo neispravne rezervne dijelove koje zamijenimo unutar jamstvenog roka.

Što se tiče izvještavanja za primitke i otpreme robe u svrhu popravka, pravila su slijedeća:

Isporuka roba za i nakon popravka, zamjena dijelova koji su ugrađeni u okviru popravka te isporuka zamijenjenih oštećenih dijelova od strane servisera ne izvještavaju se za Intrastat.

Pod robom za i nakon popravka podrazumijeva se neispravna roba koja je poslana serviseru kako bi se vratila njezina izvorna funkcija. Zamjenski dijelovi ugrađeni u okviru popravka su rezervni dijelovi koji se koriste od strane servisera da bi se popravila neispravna roba. Serviser može zajedno sa popravljenom robom poslati natrag i oštećene dijelove koje je zamijenio. Svi ovi proizvodi kada se kreću iz jedne zemlje u drugu ne izvještavaju se za Intrastat.

Međutim, ako serviser uvozi rezervne dijelove koje kasnije koristi u svrhu popravka ili vraća neke neispravne rezervne dijelove dobavljaču onda se te transakcije uključuju u Intrastat.

Kada se oprema koja je predmet održavanja ne isporučuje, već su samo novi ispravni rezervni dijelovi dopremljeni u HR i neispravni dijelovi isporučeni iz HR, u takvom slučaju uvoz ispravnih dijelova i izvoz neispravnih treba uključiti u izvještavanje.

Ukoliko se otpremaju neispravni dijelovi na popravak, a prima se zamjenski dio sa drugim serijskim brojem (ne isporučuje se novi dio), u tom slučaju nije potrebno izvještavati za Intrastat jer se ta transakcija svrstava u popravak.

2. Da li je potrebno Intrastat izvještavanje za robu koja se šalje u EU na popravak uz naplatu?

Ne.

3. Uređaj šaljemo na popravak/servis, van garantnog roka.  Da li smo po povratku dužni izvještavati u Intrastat, po kojoj vrsti šifre posla i po kojoj fakturnoj vrijednosti?

Ne.

4. Od dobavljača naručujemo uslugu remonta stroja. Za potrebe remont stroja dobavljač nam je isporučio rezervne dijelove potrebne za sam popravak stroja. Problemi nastaju kod toga da navedena isporuka ima od 600-1000 različitih dijelova (rezervnih dijelova). Što napraviti u takvim situacijama, da li se svaki artikl mora unijeti u Intrastat izvještaj po različitim tarifnim brojevima  ili se može od zatražiti jedan tarifni broj koji bi označavao navedeni remont stroja (u kojem bi se iskazali skupni podaci - fakturna i statistička vrijednost, neto težina, uvjeti isporuke...)?

Rezervni dijelovi se izvještavaju svaki zasebno s tarifnim brojem kojem pripadaju.

Pojednostavljeno izvještavanje odnosno posebne šifre za tu robu nisu predviđene u Kombiniranoj nomenklaturi.

Povrat i zamjena robe

1. Izvještavamo li sljedeći predmet:

Reklamacije na prodanu robu kupcu u HR/dobavljač nam daje na kupljenu robu jamstvo na 6 mj.

- neispravnu robu reklamiramo dobavljaču kroz „tool“, dobavljač prihvaća reklamaciju i odmah šalje zamjenu, a neispravnu robu smo dužni vratiti u roku 15 kalendarskih dana.

Izvještavate otpremu robe sa šifrom vrste posla 21 (povrat robe) te primitak sa šifrom vrste posla 22 (zamjena za vraćenu robu).

2. Obveznici smo izvještavanja za Intrastat samo za primitke.

 U slučaju povrata robe dobavljaču (neispravna ili neodgovarajuća roba) mi ne izvještavamo Intrastat jer nismo obveznici izvještavanja za otpremu.

Nakon povrata :

Ukoliko dobavljač pošalje zamjensku robu, da li  prijavljujemo vrstu posla 22 zamjena za vraćenu robu?

Da, izvještavate samo za tok za koji se ste obvezni izvještavati.

3. Ukoliko dobavljač pošalje zamjensku robu gratis i ne traži povrat neispravne robe, da li se to mora prijaviti kao primitak (vrsta posla 23 zamjena (npr. pod garancijom ) za robu koja se ne vraća) s obzirom da je vrijednost robe 0 €.

Da. Vrijednost robe se mora procijeniti iako je besplatna, to jest nema plaćanja dobavljaču.

Najam

1. Da li je izvještajna jedinica obvezna izvještavati isporuku usluge dugoročnog najma nekretnine (nekretnina u RH) prema fizičkoj ili pravnoj osobi iz članice EU? Dugoročni najam se sklapa na period duži od 2 godine. U PDV obrascu se iskazuje kao isporuka usluge.

Statistika robne razmjene između zemalja članica EU-a (Intrastat) prati kretanje robe pod kojim se podrazumijeva slanje pokretne materijalne imovine od strane ili u ime poreznog obveznika, za potrebe svog poslovanja, do odredišta izvan teritorija države članice u kojoj se nalazi imovina, ali unutar Zajednice. Budući da u Vašem slučaju nema kretanja imovine izvan teritorija RH, radi se o usluzi i niste dužni izvještavati za Intrastat.

Linkovi

Copyright © 2006 Republic of Croatia - Croatian Bureau of Statistics