TURIZAM U SIJEČNJU 2001.¹⁾

U Hrvatskoj je u siječnju 2001., u odnosu na siječanj 2000., ostvareno za 2% više dolazaka turista u sve komercijalne smještajne objekte i za 1% više noćenja.

U tim je objektima turistima na raspolaganju bila 126 401 postelja, od čega 51 901 u hotelima, a 22 612 u lukama nautičkog turizma. Iskorištenost svih smještajnih kapaciteta bila je 6,6%, a u hotelima 12,3%.

Turisti su ostvarili 256 953 noćenja, od čega su 63,5% ostvarili domaći turisti, a 36,5% strani turisti. U siječnju 2001., u odnosu na siječanj 2000., noćenja domaćih turista manja su za 2%, dok su noćenja stranih turista veća za 2%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Italije (20,4%), BiH (14,8%), Njemačke (10,2%), Austrije (9,6%), Slovenije (8,7%), Velike Britanije (5,8%), SAD-a (3,9%), Mađarske (2,6%), Francuske (1,8%) tj. ukupno navedene zemlje 77,8%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj 2001.
	siječanj		indeksi I. 2001. I. 2000.	siječanj		indeksi I. 2001. I. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
	2000.	2001.		2000.	2001.

Ukupno	87 282	89 272	102	254 970	256 953	101	100,0	2,9

Domaćih turista	56 118	56 431	101	159 479	163 096	102	63,5	2,9

Stranih turista	31 164	32 841	105	95 491	93 857	98	36,5	2,9

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj 2001.
	siječanj		indeksi I. 2001. I. 2000.	siječanj		indeksi I. 2001. I. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
	2000.	2001.		2000.	2001.

UKUPNO	31 164	32 841	105	95 491	93 857	98	100,0	2,9

Austrija	2 359	2 625	111	8 759	8 980	103	9,6	3,4
Belgija	233	216	93	685	498	73	0,5	2,3
Bjelorusija	10	105	¹⁾	196	563	287	0,6	5,4
Bosna i Hercegovina	3 868	4 216	109	12 797	13 934	109	14,8	3,3
Bugarska	205	245	120	568	414	73	0,4	1,7
Češka	435	421	97	700	865	124	0,9	2,1
Danska	421	164	39	1 282	450	35	0,5	2,7
Estonija	5	5	100	15	21	140	0,0	4,2
Finska	117	62	53	253	101	40	0,1	1,6
Francuska	1 075	741	69	2 172	1 716	79	1,8	2,3
Grčka	83	184	222	272	1 154	424	1,2	6,3
Irska	98	107	109	427	274	64	0,3	2,6
Island	73	4	5	358	9	3	0,0	2,2
Italija	5 552	6 943	125	16 959	19 157	113	20,4	2,8
Izrael	173	91	53	571	201	35	0,2	2,2
Jugoslavija	105	210	200	265	530	200	0,6	2,5
Letonija	1	5	500	4	6	150	0,0	1,2
Litva	39	67	172	99	140	141	0,1	2,1
Luksemburg	98	24	24	253	27	11	0,0	1,1
Mađarska	809	737	91	2 791	2 467	88	2,6	3,3
Makedonija	378	430	114	703	1 054	150	1,1	2,5
Nizozemska	1 139	1 316	116	1 630	2 143	131	2,3	1,6
Norveška	605	151	25	1 755	392	22	0,4	2,6
Njemačka	3 008	3 575	119	12 127	9 536	79	10,2	2,7
Poljska	568	430	76	1 875	1 219	65	1,3	2,8
Portugal	149	31	21	572	54	9	0,1	1,7
Rumunjska	336	422	126	809	953	118	1,0	2,3
Rusija	267	313	117	822	1 344	164	1,4	4,3
Slovačka	233	174	75	616	462	75	0,5	2,7
Slovenija	2 466	2 690	109	7 450	8 176	110	8,7	3,0
Španjolska	576	382	66	1 524	1 006	66	1,1	2,6
Švedska	461	289	63	1 789	705	39	0,8	2,4
Švicarska	653	672	103	1 004	1 044	104	1,1	1,6
Turska	199	192	96	388	373	96	0,4	1,9
Ukrajina	154	36	23	630	133	21	0,1	3,7
Velika Britanija	1 328	1 363	103	5 241	5 478	105	5,8	4,0
Ostale europske zemlje	139	335	241	474	712	150	0,8	2,1

Australija	165	185	112	520	404	78	0,4	2,2
Japan	187	257	137	305	661	217	0,7	2,6
Kanada	500	440	88	1 016	820	81	0,9	1,9
Novi Zeland	25	28	112	41	64	156	0,1	2,3
SAD	1 490	1 391	93	3 657	3 664	100	3,9	2,6
Ostale izvaneuropske zemlje	379	567	150	1 117	1 953	175	2,1	3,4

1) Indeks je veći od 999.

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	siječanj		indeksi I. 2001. I. 2000.	siječanj		indeksi I. 2001. I. 2000.
	2000.	2001.	indeksi I. 2001. I. 2000.	2000.	2001.	indeksi I. 2001. I. 2000.

Ukupno	169	294	174	406	661	163

Domaćih turista	2	39	¹⁾	8	43	538

Stranih turista	167	255	153	398	618	155

1) Indeks je veći od 999.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi i fizičke osobe (uključujući one koje upravljaju lukama nautičkog turizma) te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s nanamjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog iskazivanja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Znakovi

- nema pojave

Kratice

tis. tisuća

TURIZAM U SIJEČNJU 2001.1)

TURIZAM U SIJEČNJU 2001.¹⁾