TURIZAM U VELJAČI 2001.¹⁾

U Hrvatskoj je u veljači 2001., u odnosu na veljaču 2000., ostvareno za 5% više dolazaka turista u sve komercijalne smještajne objekte i za 2% više noćenja.

U tim je objektima turistima na raspolaganju bilo 100 129 postelja, od čega 35 679 u hotelima, a 24 360 u lukama nautičkog turizma. Iskorištenost svih smještajnih kapaciteta bila je 9,0%, a u hotelima 20,8%.

Turisti su ostvarili 253 523 noćenja, od čega su 55,2% ostvarili domaći turisti, a 44,8% strani turisti. U veljači 2001., u odnosu na veljaču 2000., noćenja domaćih turista manja su za 2%, dok su noćenja stranih turista veća za 6%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Austrije (16,8%),: Italije (12,5%), Slovenije (11,5%), BiH (11,3%), Njemačke (7,6%), Velike Britanije (5,6%), Mađarske (4,3%), SAD-a (3,5%) i Francuske (2,0%) tj. ukupno navedene zemlje 75,1%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja			Veljača 2001.
	veljača		indeksi II. 2001. II. 2000.	veljača		indeksi II. 2001. II. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	91 963	96 458	105	249 629	253 523	102	100,0	2,6
Domaćih turista	54 742	55 346	101	142 605	139 971	98	55,2	2,5
Stranih turista	37 221	41 112	110	107 024	113 552	106	44,8	2,8

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Veljača 2001.
	veljača		indeksi II. 2001. II. 2000.	veljača		indeksi II. 2001. II. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	37 221	41 112	110	107 024	113 552	106	100,0	2,8
Austrija	4 478	5 795	129	14 855	19 087	128	16,8	3,3
Belgija	408	263	64	1 659	552	33	0,5	2,1
Bjelorusija	140	14	10	937	50	5	0,0	3,6
Bosna i Hercegovina	4 421	4 398	99	15 525	12 843	83	11,3	2,9
Bugarska	217	482	222	399	830	208	0,7	1,7
Češka	766	675	88	2 424	1 548	64	1,4	2,3
Danska	229	195	85	809	519	64	0,5	2,7
Estonija	16	6	38	36	17	47	0,0	2,8
Finska	257	66	26	536	164	31	0,1	2,5
Francuska	1 285	1 076	84	2 078	2 323	112	2,0	2,2
Grčka	132	198	150	334	1 422	426	1,3	7,2
Irska	106	87	82	239	262	110	0,2	3,0
Island	94	59	63	190	129	68	0,1	2,2
Italija	5 393	7 024	130	11 466	14 198	124	12,5	2,0
Izrael	60	87	145	168	212	126	0,2	2,4
Jugoslavija	199	375	188	565	865	153	0,8	2,3
Letonija	13	1	8	18	2	11	0,0	2,0
Litva	15	34	227	46	84	183	0,1	2,5
Luksemburg	6	18	300	11	36	327	0,0	2,0
Mađarska	988	1 228	124	4 036	4 917	122	4,3	4,0
Makedonija	569	557	98	1 205	1 574	131	1,4	2,8
Nizozemska	1 171	1 183	101	1 807	2 151	119	1,9	1,8
Norveška	224	211	94	446	441	99	0,4	2,1
Njemačka	3 070	3 811	124	7 897	8 662	110	7,6	2,3
Poljska	547	587	107	2 341	2 243	96	2,0	3,8
Portugal	48	40	83	88	91	103	0,1	2,3
Rumunjska	324	492	152	601	1 848	307	1,6	3,8
Rusija	332	254	77	1 491	1 286	86	1,1	5,1
Slovačka	266	371	139	853	999	117	0,9	2,7
Slovenija	4 608	4 488	97	15 756	13 066	83	11,5	2,9
Španjolska	1 107	528	48	2 799	1 256	45	1,1	2,4
Švedska	372	257	69	912	645	71	0,6	2,5
Švicarska	708	457	65	1 107	893	81	0,8	2,0
Turska	148	273	184	294	602	205	0,5	2,2
Ukrajina	53	75	142	258	267	103	0,2	3,6
Velika Britanija	1 542	1 645	107	5 280	6 414	121	5,6	3,9
Ostale europske zemlje	254	211	83	667	420	63	0,4	2,0
Australija	93	180	194	295	347	118	0,3	1,9
Japan	125	310	248	204	883	433	0,8	2,8
Kanada	438	710	162	1 057	1 515	143	1,3	2,1
Novi Zeland	23	18	78	40	37	92	0,0	2,1
SAD	1 385	1 475	106	3 576	3 946	110	3,5	2,7
Ostale izvaneuropske zemlje	591	898	152	1 719	3 906	227	3,4	4,3

1) Indeks je veći od 999.

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	veljača		indeksi II. 2001. II. 2000.	veljača		indeksi II. 2001. II. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	251	617	246	725	1 552	214
Domaćih turista	8	55	688	12	142	^1)
Stranih turista	243	562	231	713	1 410	198

1) Indeks je veći od 999.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 8 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba i postelja koje su raspoložive tijekom mjeseca. Broj postelja obuhvaća stalne i pomoćne postelje. Stalne su postelje redovito pripremljene za iznajmljivanje gostima, a pomoćne se pripremaju prema potrebi.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak