TURIZAM U OŽUJKU 2001.¹⁾

U Hrvatskoj je u ožujku 2001., u odnosu na ožujak 2000., ostvareno za 16% više dolazaka turista u sve komercijalne smještajne objekte i za 15% više noćenja.

U tim je objektima turistima na raspolaganju bilo 157 288 postelja, od čega 51 960 u hotelima, a 30 248 u lukama nautičkog turizma. Iskorištenost svih smještajnih kapaciteta bila je 7,2%, a u hotelima 17,8%.

Turisti su ostvarili 353 493 noćenja, od čega su 50,2% ostvarili domaći turisti, a 49,8% strani turisti. U ožujku 2001., u odnosu na ožujak 2000., noćenja domaćih turista veća su za 11%, dok su noćenja stranih turista veća za 19%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Austrije (18,5%), Italije (13,6%), Slovenije (8,5%), BiH (4,9%), Njemačke (20,6%), Velike Britanije (4,7%), Mađarske (2,9%), SAD-a (3,2%) i Francuske (2,4%) tj. ukupno navedene zemlje 79,3%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja			Ožujak 2001.
	ožujak		indeksi III. 2001. III. 2000.	ožujak		indeksi III. 2001. III. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	119 774	138 373	116	308 291	353 493	115	100,0	2,6
Domaćih turista	64 764	71 473	110	159 976	177 325	111	50,2	2,5
Stranih turista	55 010	66 900	122	148 315	176 168	119	49,8	2,6

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Ožujak 2001.
	ožujak		indeksi III. 2001. III. 2000.	ožujak		indeksi III. 2001. III. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	55 010	66 900	122	148 315	176 168	119	100,0	2,6
Austrija	8 420	10 491	125	26 610	32 596	122	18,5	3,1
Belgija	324	627	194	709	1 687	238	1,0	2,7
Bjelorusija	5	54	^1)	78	226	290	0,1	4,2
Bosna i Hercegovina	4 739	4 080	86	10 444	8 637	83	4,9	2,1
Bugarska	172	335	195	449	834	186	0,5	2,5
Češka	1 100	1 259	114	4 120	4 016	97	2,3	3,2
Danska	309	217	70	1 452	469	32	0,3	2,2
Estonija	43	8	19	185	23	12	0,0	2,9
Finska	159	190	119	514	439	85	0,2	2,3
Francuska	1 606	1 884	117	2 853	4 316	151	2,4	2,3
Grčka	127	208	164	405	1 569	387	0,9	7,5
Irska	151	271	179	393	700	178	0,4	2,6
Island	13	7	54	21	9	43	0,0	1,3
Italija	8 786	12 017	137	17 884	23 891	134	13,6	2,0
Izrael	119	154	129	238	357	150	0,2	2,3
Jugoslavija	247	488	198	766	1 104	144	0,6	2,3
Letonija	1	2	200	2	4	200	0,0	2,0
Litva	29	70	241	251	182	73	0,1	2,6
Luksemburg	94	33	35	155	77	50	0,0	2,3
Mađarska	1 250	2 479	198	3 002	5 073	169	2,9	2,0
Makedonija	647	660	102	1 305	1 155	89	0,7	1,7
Nizozemska	1 562	1 621	104	2 054	2 906	141	1,6	1,8
Norveška	849	312	37	1 772	745	42	0,4	2,4
Njemačka	8 109	11 341	140	25 267	36 303	144	20,6	3,2
Poljska	1 010	1 028	102	3 431	2 081	61	1,2	2,0
Portugal	74	94	127	144	264	183	0,1	2,8
Rumunjska	358	838	234	668	1 330	199	0,8	1,6
Rusija	453	426	94	2 448	1 536	63	0,9	3,6
Slovačka	412	374	91	1 209	1 008	83	0,6	2,7
Slovenija	4 594	5 588	122	14 186	14 967	106	8,5	2,7
Španjolska	632	609	96	1 289	1 230	95	0,7	2,0
Švedska	549	466	85	1 711	1 393	81	0,8	3,0
Švicarska	1 056	760	72	2 068	1 731	84	1,0	2,3
Turska	300	185	62	724	409	56	0,2	2,2
Ukrajina	59	81	137	246	290	118	0,2	3,6
Velika Britanija	2 182	2 142	98	7 790	8 347	107	4,7	3,9
Ostale europske zemlje	198	662	334	643	1 418	221	0,8	2,1
Australija	159	223	140	404	518	128	0,3	2,3
Japan	684	776	113	1 253	1 416	113	0,8	1,8
Kanada	502	738	147	1 095	2 193	200	1,2	3,0
Novi Zeland	30	41	137	47	130	277	0,1	3,2
SAD	2 198	2 214	101	5 778	5 707	99	3,2	2,6
Ostale izvaneuropske zemlje	699	847	121	2 252	2 882	128	1,6	3,4

1) Indeks je veći od 999.

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	ožujak		indeksi III. 2001. III. 2000.	ožujak		indeksi III. 2001. III. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	1 659	2 267	137	3 261	4 717	145
Domaćih turista	156	152	97	177	195	110
Stranih turista	1 503	2 115	141	3 084	4 522	147

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 8 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba i postelja koje su raspoložive tijekom mjeseca. Broj postelja obuhvaća stalne i pomoćne postelje. Stalne su postelje redovito pripremljene za iznajmljivanje gostima, a pomoćne se pripremaju prema potrebi.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak