TURIZAM U TRAVNJU 2001.¹⁾

U Hrvatskoj je u travnju 2001., u odnosu na travanj 2000., ostvareno za 11% više dolazaka turista u sve komercijalne smještajne objekte i za 12% više noćenja.

U tim je objektima turistima na raspolaganju bilo 417 309 postelja, od čega 96 694 u hotelima, a 43 252 u lukama nautičkog turizma. Iskorištenost svih smještajnih kapaciteta bila je 9,7%, a u hotelima 28,9%.

Turisti su ostvarili 1 213 325 noćenja, od čega su 20,3% ostvarili domaći turisti, a 79,7% strani turisti. U travnju 2001., u odnosu na travanj 2000., noćenja domaćih turista veća su za 13%, dok su noćenja stranih turista veća za 12%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Austrije (16,1%), Italije (19%), Slovenije (18,1%), BiH (2,1%), Njemačke (27,6%), Velike Britanije (3,3%) i Poljske (2,5%), tj. ukupno navedene zemlje 88,7%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja
	travanj		indeksi IV. 2001. IV. 2000.	travanj		indeksi IV. 2001. IV. 2000.	travanj 2001.
	2000.	2001.		2000.	2001.		struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno	356 090	393 521	111	1 080 555	1 213 325	112	100,0	3,1
Domaćih turista	87 113	96 144	110	217 799	246 384	113	20,3	2,6
Stranih turista	268 977	297 377	111	862 756	966 941	112	79,7	3,3

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Travanj 2001.
	travanj		Indeksi IV. 2001. IV. 2000.	travanj		Indeksi IV. 2001. IV. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	268 977	297 377	111	862 756	966 941	112	100,0	3,3
Austrija	37 503	42 011	112	137 147	155 272	113	16,1	3,7
Belgija	997	1 710	172	3 636	7 119	196	0,7	4,2
Bjelorusija	33	130	394	111	318	286	0,0	2,4
Bosna i Hercegovina	9 556	7 877	82	22 953	20 465	89	2,1	2,6
Bugarska	365	711	195	883	1 542	175	0,2	2,2
Češka	2 772	3 483	126	6 602	8 813	133	0,9	2,5
Danska	409	423	103	1 114	1 349	121	0,1	3,2
Estonija	44	26	59	88	76	86	0,0	2,9
Finska	313	297	95	719	759	106	0,1	2,6
Francuska	2 828	3 327	118	7 358	8 973	122	0,9	2,7
Grčka	181	261	144	430	1 482	345	0,2	5,7
Irska	321	665	207	1 081	2 560	237	0,3	3,8
Island	145	84	58	349	197	56	0,0	2,3
Italija	74 669	75 872	102	178 695	183 961	103	19,0	2,4
Izrael	1 501	3 497	233	3 503	7 549	216	0,8	2,2
Jugoslavija	421	836	199	748	2 755	368	0,3	3,3
Letonija	17	94	553	53	102	192	0,0	1,1
Litva	89	182	204	239	395	165	0,0	2,2
Luksemburg	69	45	65	171	103	60	0,0	2,3
Mađarska	3 237	4 172	129	7 102	9 492	134	1,0	2,3
Makedonija	734	766	104	1 502	1 796	120	0,2	2,3
Nizozemska	2 361	2 810	119	6 697	8 169	122	0,8	2,9
Norveška	646	610	94	1 709	1 775	104	0,2	2,9
Njemačka	46 358	56 627	122	217 423	267 058	123	27,6	4,7
Poljska	4 278	10 258	240	8 724	24 205	277	2,5	2,4
Portugal	253	218	86	543	541	100	0,1	2,5
Rumunjska	598	576	96	1 388	1 207	87	0,1	2,1
Rusija	838	1 156	138	2 171	3 649	168	0,4	3,2
Slovačka	1 172	992	85	2 705	2 763	102	0,3	2,8
Slovenija	59 666	57 444	96	200 614	175 498	87	18,1	3,1
Španjolska	1 171	1 376	118	2 323	2 800	121	0,3	2,0
Švedska	873	847	97	2 405	3 360	140	0,3	4,0
Švicarska	2 376	2 657	112	5 987	8 318	139	0,9	3,1
Turska	563	382	68	1 386	827	60	0,1	2,2
Ukrajina	286	266	93	561	807	144	0,1	3,0
Velika Britanija	3 908	6 375	163	16 044	31 792	198	3,3	5,0
Ostale europske zemlje	421	607	144	790	1 217	154	0,1	2,0
Australija	377	413	110	1 029	981	95	0,1	2,4
Japan	1 310	1 673	128	1 941	2 488	128	0,3	1,5
Kanada	924	736	80	2 329	1 919	82	0,2	2,6
Novi Zeland	45	125	278	112	312	279	0,0	2,5
SAD	3 048	3 496	115	7 931	9 001	113	0,9	2,6
Ostale izvaneuropske zemlje	1 301	1 264	97	3 460	3 176	92	0,3	2,5

5. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	travanj		indeksi IV. 2001. IV. 2000.	travanj		indeksi IV. 2001. IV. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	18 507	21 513	116	33 054	35 229	106
Domaćih turista	494	790	160	575	1 569	273
Stranih turista	18 013	20 723	115	32 479	33 660	104

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 8 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba i postelja koje su raspoložive tijekom mjeseca. Broj postelja obuhvaća stalne i pomoćne postelje. Stalne su postelje redovito pripremljene za iznajmljivanje gostima, a pomoćne se pripremaju prema potrebi.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak