TURIZAM U SVIBNJU 2001.¹⁾

U Hrvatskoj je u svibnju 2001., u odnosu na svibanj 2000., ostvareno za 30% više dolazaka turista u sve komercijalne smještajne objekte i za 42% više noćenja.

U tim je objektima turistima na raspolaganju bilo 535 363 postelje, od čega 110 936 postelja u hotelima, a 46 180 postelja u lukama nautičkog turizma. Iskorištenost svih smještajnih kapaciteta bila je 12,4%, a u hotelima 34,4 %.

Turisti su ostvarili 2 063 630 noćenja, od čega su 16,9% ostvarili domaći turisti, a 83,1% strani turisti. U svibnju 2001., u odnosu na svibanj 2000., noćenja domaćih turista veća su za 9%, dok su noćenja stranih turista veća za 51%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Austrije (16,0%), BiH (2,7%), Češke (7,2%), Italije (5,6%), Njemačke (37,7%), Poljske (3,5%), Slovenije (9,0%), i Velike Britanije (4,8%) tj. ukupno navedene zemlje 86,5%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja
	svibanj		indeksi V. 2001. V. 2000.	svibanj		indeksi V. 2001. V. 2000.	svibanj 2001.
	2000.	2001.		2000.	2001.		struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno	415 629	540 570	130	1 455 818	2 063 630	142	100,0	3,8
Domaćih turista	127 680	137 066	107	319 045	349 267	109	16,9	2,5
Stranih turista	287 949	403 504	140	1 136 773	1 714 363	151	83,1	4,2

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Svibanj 2001.
	svibanj		Indeksi V. 2001. V. 2000.	svibanj		Indeksi V. 2001. V. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	287 949	403 504	140	1 136 773	1 714 363	151	100,0	4,2
Austrija	52 843	70 942	134	207 559	273 455	132	16,0	3,9
Belgija	2 755	4 293	156	18 094	27 426	152	1,6	6,4
Bjelorusija	99	86	87	523	374	72	0,0	4,3
Bosna i Hercegovina	14 181	14 774	104	41 590	46 706	112	2,7	3,2
Bugarska	717	965	135	2 225	2 371	107	0,1	2,5
Češka	16 368	25 161	154	71 263	122 882	172	7,2	4,9
Danska	733	1 015	138	2 221	3 276	148	0,2	3,2
Estonija	38	84	221	98	299	305	0,0	3,6
Finska	285	374	131	610	815	134	0,0	2,2
Francuska	3 660	4 853	133	8 069	12 812	159	0,7	2,6
Grčka	152	392	258	373	2 406	645	0,1	6,1
Irska	382	630	165	1 231	2 340	190	0,1	3,7
Island	310	70	23	530	125	24	0,0	1,8
Italija	37 658	41 759	111	86 075	96 475	112	5,6	2,3
Izrael	2 239	5 582	249	6 408	14 505	226	0,8	2,6
Jugoslavija	460	711	155	1 020	1 642	161	0,1	2,3
Letonija	15	86	573	95	233	245	0,0	2,7
Litva	154	473	307	373	2 006	538	0,1	4,2
Luksemburg	45	108	240	158	211	134	0,0	2,0
Mađarska	5 509	7 202	131	14 808	19 386	131	1,1	2,7
Makedonija	777	1 160	149	1 657	2 491	150	0,1	2,1
Nizozemska	5 182	8 138	157	27 402	44 141	161	2,6	5,4
Norveška	444	1 268	286	1 229	2 312	188	0,1	1,8
Njemačka	73 375	116 269	158	391 316	646 534	165	37,7	5,6
Poljska	5 436	11 489	211	26 527	60 037	226	3,5	5,2
Portugal	100	534	534	258	1 820	705	0,1	3,4
Rumunjska	698	934	134	1 552	2 733	176	0,2	2,9
Rusija	1 349	2 747	204	6 604	16 123	244	0,9	5,9
Slovačka	3 531	5 152	146	11 902	19 025	160	1,1	3,7
Slovenija	32 814	41 703	127	115 608	154 434	134	9,0	3,7
Španjolska	1 019	995	98	2 618	1 882	72	0,1	1,9
Švedska	926	1 500	162	2 824	5 449	193	0,3	3,6
Švicarska	2 495	4 311	173	7 012	15 986	228	0,9	3,7
Turska	543	351	65	1 342	818	61	0,0	2,3
Ukrajina	662	273	41	1 455	891	61	0,1	3,3
Velika Britanija	9 290	14 652	158	48 653	81 527	168	4,8	5,6
Ostale europske zemlje	490	1 109	226	1 518	2 334	154	0,1	2,1
Australija	638	803	126	1 501	1 778	118	0,1	2,2
Japan	1 629	1 710	105	2 587	2 836	110	0,2	1,7
Kanada	1 092	1 665	152	2 517	4 054	161	0,2	2,4
Novi Zeland	161	255	158	342	658	192	0,0	2,6
SAD	5 161	5 263	102	13 065	12 651	97	0,7	2,4
Ostale izvaneuropske zemlje	1 534	1 663	108	3 961	4 104	104	0,2	2,5

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	svibanj		indeksi V. 2001. V. 2000.	svibanj		indeksi V. 2001. V. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	34 774	55 096	158	55 486	72 308	130
Domaćih turista	1 445	1 706	118	2 081	2 305	111
Stranih turista	33 329	53 390	160	53 405	70 003	131

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac
TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 8 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba i postelja koje su raspoložive tijekom mjeseca. Broj postelja obuhvaća stalne i pomoćne postelje. Stalne su postelje redovito pripremljene za iznajmljivanje gostima, a pomoćne se pripremaju prema potrebi.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak