TURIZAM - KUMULATIVNI PODACI¹⁾

Razdoblje od siječnja do veljače 2001.

U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do veljače 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., ostvareno za 4% više dolazaka turista u sve smještajne objekte i za 1% više noćenja.

Turisti su ostvarili 510 476 noćenja: od čega su 59,4% ostvarili domaći turisti, a 40,6% strani turisti. U razdoblju od siječnja do veljače 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., noćenja domaćih turista ostala su na istoj razini, dok su noćenja stranih turista veća za 2%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Italije (16,1%), Austrije (13,5%), Bosne i Hercegovine (12,9%), Slovenije (10,2%), Njemačke (8,8%), Velike Britanije (5,7%), SAD-a (3,7%), Mađarske (3,6%) i Nizozemske (2,1%) tj. ukupno navedene zemlje 76,6%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj - veljača 2001.
	siječanj - veljača		indeksi I - II. 2001. I - II. 2000.	siječanj - veljača		indeksi I - II. 2001. I - II. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	179 245	185 730	104	504 599	510 476	101	100,0	2,7
Domaćih turista	110 860	111 777	101	302 084	303 067	100	59,4	2,7
Stranih turista	68 385	73 953	108	202 515	207 409	102	40,6	2,8

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj - veljača 2001.
	siječanj - veljača		Indeksi I - II. 2001. I - II. 2000.	siječanj - veljača		indeksi I - II. 2001. I - II. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	68 385	73 953	108	202 515	207 409	102	100,0	2,8
Austrija	6 837	8 420	123	23 614	28 067	119	13,5	3,3
Belgija	641	479	75	2 344	1 050	45	0,5	2,2
Bjelorusija	150	119	79	1 133	613	54	0,3	5,2
Bosna i Hercegovina	8 289	8 614	104	28 322	26 777	95	12,9	3,1
Bugarska	422	727	172	967	1 244	129	0,6	1,7
Češka	1 201	1 096	91	3 124	2 413	77	1,2	2,2
Danska	650	359	55	2 091	969	46	0,5	2,7
Estonija	21	11	52	51	38	75	0,0	3,5
Finska	374	128	34	789	265	34	0,1	2,1
Francuska	2 360	1 817	77	4 250	4 039	95	1,9	2,2
Grčka	215	382	178	606	2 576	425	1,2	6,7
Irska	204	194	95	666	536	80	0,3	2,8
Island	167	63	38	548	138	25	0,1	2,2
Italija	10 945	13 967	128	28 425	33 355	117	16,1	2,4
Izrael	233	178	76	739	413	56	0,2	2,3
Jugoslavija	304	585	192	830	1 395	168	0,7	2,4
Letonija	14	6	43	22	8	36	0,0	1,3
Litva	54	101	187	145	224	154	0,1	2,2
Luksemburg	104	42	40	264	63	24	0,0	1,5
Mađarska	1 797	1 965	109	6 827	7 384	108	3,6	3,8
Makedonija	947	987	104	1 908	2 628	138	1,3	2,7
Nizozemska	2 310	2 499	108	3 437	4 294	125	2,1	1,7
Norveška	829	362	44	2 201	833	38	0,4	2,3
Njemačka	6 078	7 386	122	20 024	18 198	91	8,8	2,5
Poljska	1 115	1 017	91	4 216	3 462	82	1,7	3,4
Portugal	197	71	36	660	145	22	0,1	2,0
Rumunjska	660	914	138	1 410	2 801	199	1,4	3,1
Rusija	599	567	95	2 313	2 630	114	1,3	4,6
Slovačka	499	545	109	1 469	1 461	99	0,7	2,7
Slovenija	7 074	7 178	101	23 206	21 242	92	10,2	3,0
Španjolska	1 683	910	54	4 323	2 262	52	1,1	2,5
Švedska	833	546	66	2 701	1 350	50	0,7	2,5
Švicarska	1 361	1 129	83	2 111	1 937	92	0,9	1,7
Turska	347	465	134	682	975	143	0,5	2,1
Ukrajina	207	111	54	888	400	45	0,2	3,6
Velika Britanija	2 870	3 008	105	10 521	11 892	113	5,7	4,0
Ostale europske zemlje	393	546	139	1 141	1 132	99	0,5	2,1
Australija	258	365	141	815	751	92	0,4	2,1
Japan	312	567	182	509	1 544	303	0,7	2,7
Kanada	938	1 150	123	2 073	2 335	113	1,1	2,0
Novi Zeland	48	46	96	81	101	125	0,0	2,2
SAD	2 875	2 866	100	7 233	7 610	105	3,7	2,7
Ostale izvaneuropske zemlje	970	1 465	151	2 836	5 859	207	2,8	4,0

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	siječanj - veljača		indeksi I - II. 2001. I - II. 2000.	siječanj - veljača		indeksi I - II. 2001. I - II. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	420	911	217	1 131	2 213	196
Domaćih turista	10	94	940	20	185	925
Stranih turista	410	817	199	1 111	2 028	183

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 7 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak