Razdoblje od siječnja do svibnja 2001.
|
U
Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do svibnja 2001., u odnosu na isto
razdoblje 2000., ostvareno za 18% više dolazaka turista u sve smještajne
objekte i za 24% više noćenja. Turisti su ostvarili 4 140 924 noćenja: od čega su 26% ostvarili domaći turisti, a 74% strani
turisti. U razdoblju od siječnja do svibnja 2001., u odnosu na isto razdoblje
2000., noćenja domaćih turista veća su za 8%, dok su noćenja stranih turista
veća za 30%. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti
iz: Austrije (16,0%), Bosne i Hercegovine (3,3%), Češke (4,5%), Italije
(11,0%), Mađarske (1,3%), Nizozemske (1,9%) Njemačke (31,6%), Poljske (2,9%),
Slovenije (11,9%), Velike Britanije (4,4%), i tj. ukupno navedene zemlje
88,8%. |
1. DOLASCI
I NOĆENJA TURISTA
|
|
Dolasci |
Noćenja |
Siječanj
- svibanj 2001. |
|||||
|
siječanj
- svibanj |
indeksi |
siječanj
- svibanj |
indeksi |
struktura
noćenja, % |
prosječan
broj |
|||
|
2000. |
2001. |
2000. |
2001. |
|||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
1 070 738 |
1
258 194 |
118 |
3 349 263 |
4
140 924 |
124 |
100,0 |
3,3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Domaćih turista |
390 417 |
416 460 |
107 |
998 904 |
1 076 043 |
108 |
26,0 |
2,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stranih turista |
680 321 |
841 734 |
124 |
2 350 359 |
3
064 881 |
130 |
74,0 |
3,6 |

1) Vidi Metodološka objašnjenja
2. DOLASCI
I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA
|
|
Dolasci |
Noćenja |
Siječanj
- svibanj 2001. |
|||||
|
siječanj
- svibanj |
indeksi |
siječanj
- svibanj |
indeksi |
struktura |
prosječan
broj |
|||
|
2000. |
2001. |
2000. |
2001. |
|||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO |
680
321 |
841 734 |
124 |
2
350 359 |
3
064 881 |
130 |
100,0 |
3,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Austrija |
105
603 |
131 864 |
125 |
394
930 |
489 390 |
124 |
16,0 |
3,7 |
|
Belgija |
4 717 |
7 109 |
151 |
24 783 |
37
282 |
150 |
1,2 |
5,2 |
|
Bjelorusija |
287 |
389 |
136 |
1
845 |
1 531 |
83 |
0,0 |
3,9 |
|
Bosna i
Hercegovina |
36
765 |
35
345 |
96 |
103
309 |
102 585 |
99 |
3,3 |
2,9 |
|
Bugarska |
1 676 |
2 738 |
163 |
4
524 |
5 991 |
132 |
0,2 |
2,2 |
|
Češka |
21
441 |
30
999 |
145 |
85 109 |
138 124 |
162 |
4,5 |
4,5 |
|
Danska |
2 101 |
2 014 |
96 |
6
878 |
6 063 |
88 |
0,2 |
3,0 |
|
Estonija |
146 |
129 |
88 |
422 |
436 |
103 |
0,0 |
3,4 |
|
Finska |
1 131 |
989 |
87 |
2
632 |
2 278 |
87 |
0,1 |
2,3 |
|
Francuska |
10
454 |
11
881 |
114 |
22 530 |
30
140 |
134 |
1,0 |
2,5 |
|
Grčka |
675 |
1 243 |
184 |
1
814 |
8 033 |
443 |
0,3 |
6,5 |
|
Irska |
1 058 |
1 760 |
166 |
3
371 |
6 136 |
182 |
0,2 |
3,5 |
|
Island |
635 |
224 |
35 |
1
448 |
469 |
32 |
0,0 |
2,1 |
|
Italija |
132
058 |
143 615 |
109 |
311
079 |
337 682 |
109 |
11,0 |
2,4 |
|
Izrael |
4 092 |
9 411 |
230 |
10 888 |
22
824 |
210 |
0,7 |
2,4 |
|
Jugoslavija |
1 432 |
2 620 |
183 |
3
364 |
6 896 |
205 |
0,2 |
2,6 |
|
Letonija |
47 |
188 |
400 |
172 |
347 |
202 |
0,0 |
1,8 |
|
Litva |
326 |
826 |
253 |
1
008 |
2 807 |
278 |
0,1 |
3,4 |
|
Luksemburg |
312 |
228 |
73 |
748 |
454 |
61 |
0,0 |
2,0 |
|
Mađarska |
11
793 |
15
818 |
134 |
31 739 |
41
335 |
130 |
1,3 |
2,6 |
|
Makedonija |
3 105 |
3 573 |
115 |
6
372 |
8 070 |
127 |
0,3 |
2,3 |
|
Nizozemska |
11
415 |
15
068 |
132 |
39 590 |
59
510 |
150 |
1,9 |
3,9 |
|
Norveška |
2 768 |
2 552 |
92 |
6
911 |
5 665 |
82 |
0,2 |
2,2 |
|
Njemačka |
133
920 |
191 623 |
143 |
654
030 |
968 093 |
148 |
31,6 |
5,1 |
|
Poljska |
11
839 |
23
792 |
201 |
42 898 |
89
785 |
209 |
2,9 |
3,8 |
|
Portugal |
624 |
917 |
147 |
1
605 |
2 770 |
173 |
0,1 |
3,0 |
|
Rumunjska |
2 314 |
3 262 |
141 |
5
018 |
8 071 |
161 |
0,3 |
2,5 |
|
Rusija |
3 239 |
4 896 |
151 |
13 536 |
23
938 |
177 |
0,8 |
4,9 |
|
Slovačka |
5 614 |
7 063 |
126 |
17 285 |
24
257 |
140 |
0,8 |
3,4 |
|
Slovenija |
104
148 |
111 913 |
107 |
353
614 |
366 141 |
104 |
11,9 |
3,3 |
|
Španjolska |
4 505 |
3 890 |
86 |
10 553 |
8 174 |
77 |
0,3 |
2,1 |
|
Švedska |
3 181 |
3 359 |
106 |
9
641 |
11
552 |
120 |
0,4 |
3,4 |
|
Švicarska |
7 288 |
8 857 |
122 |
17 178 |
27
972 |
163 |
0,9 |
3,2 |
|
Turska |
1 753 |
1 383 |
79 |
4
134 |
3 029 |
73 |
0,1 |
2,2 |
|
Ukrajina |
1 214 |
731 |
60 |
3
150 |
2 388 |
76 |
0,1 |
3,3 |
|
Velika Britanija |
18
250 |
26
177 |
143 |
83 008 |
133 558 |
161 |
4,4 |
5,1 |
|
Ostale europske
zemlje |
1 502 |
2 924 |
195 |
4
092 |
6 101 |
149 |
0,2 |
2,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Australija |
1 432 |
1 804 |
126 |
3
749 |
4 028 |
107 |
0,1 |
2,2 |
|
Japan |
3 935 |
4 726 |
120 |
6
290 |
8 284 |
132 |
0,3 |
1,8 |
|
Kanada |
3 456 |
4 289 |
124 |
8
014 |
10
501 |
131 |
0,3 |
2,4 |
|
Novi Zeland |
284 |
467 |
164 |
582 |
1 201 |
206 |
0,0 |
2,6 |
|
SAD |
13
282 |
13
839 |
104 |
34 007 |
34
969 |
103 |
1,1 |
2,5 |
|
Ostale izvaneuropske
zemlje |
4 504 |
5 239 |
116 |
12 509 |
16
021 |
128 |
0,5 |
3,1 |

5. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG
TURIZMA
|
|
Dolasci |
Noćenja |
||||
|
siječanj
- svibanj |
indeksi I
- V. 2001. |
siječanj
- svibanj |
indeksi I
- V. 2001. |
|||
|
2000. |
2001. |
2000. |
2001. |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
55
360 |
79
787 |
144 |
92
932 |
114 467 |
123 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Domaćih turista |
2 105 |
2 742 |
130 |
2 853 |
4 254 |
149 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stranih turista |
53 255 |
77 045 |
145 |
90 079 |
110 213 |
122 |
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvor Podaci
o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su
redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na
osnovi evidencija u knjigama gostiju. Metoda
prikupljanja Metodologija za ovo
istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke
organizacije (WTO). Izvještajne jedinice su svi poslovni
subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge
itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja
turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi
medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni
subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih
usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u
smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga
ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno
iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja
odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad
planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za
smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste
škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni
subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i
pomorskog prometa (samo redovne linije). Svi
podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih
novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90. Obuhvat Istraživanjem su
obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte
turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren
u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna
godina je iskazana na isti način. Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v). U tabelama 5 i 7
ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog
turizma, u skladu s preporukama Eurostata. Definicije Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje
jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi
odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice,
poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti,
pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima,
prognanici i nomadi. Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u
njemu stalno živi. Turist je
registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju
promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i
do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka
turista, a ne broj turista. Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom
mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć
u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista. Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja
privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u
ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista. Teritorijalni ustroj Podaci po
županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema
Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99). Kratice tis. tisuća Znakovi - nema pojave % postotak |