TURIZAM - KUMULATIVNI PODACI1)

Razdoblje od siječnja do svibnja 2001.

 

 

 

 

U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do svibnja 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., ostvareno za 18% više dolazaka turista u sve smještajne objekte i za 24% više noćenja.

 

 

Turisti su ostvarili 4 140 924 noćenja: od čega su  26% ostvarili domaći turisti, a 74% strani turisti. U razdoblju od siječnja do svibnja 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., noćenja domaćih turista veća su za 8%, dok su noćenja stranih turista veća za 30%.

 

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Austrije (16,0%), Bosne i Hercegovine (3,3%), Češke (4,5%), Italije (11,0%), Mađarske (1,3%), Nizozemske (1,9%) Njemačke (31,6%), Poljske (2,9%), Slovenije (11,9%), Velike Britanije (4,4%), i tj. ukupno navedene zemlje 88,8%.

 

 

 

1.  DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

 

Dolasci

Noćenja

Siječanj - svibanj 2001.

siječanj - svibanj

indeksi
I - V. 2001.
I - V. 2000.

siječanj - svibanj

indeksi
I - V. 2001.
I - V. 2000.

struktura noćenja, %

prosječan broj
noćenja
po dolasku

2000.

2001.

2000.

2001.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 1 070 738

1 258 194

 118

 3 349 263

4 140 924

 124

 100,0

 3,3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Domaćih turista

390 417

 416 460

 107

998 904

1 076 043

 108

26,0

 2,6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Stranih turista

680 321

 841 734

 124

 2 350 359

3 064 881

 130

74,0

 3,6

 


 

 

 

 

 

 


1) Vidi Metodološka objašnjenja

 

 


2.  DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

 

Dolasci

Noćenja

Siječanj - svibanj 2001.

siječanj - svibanj

indeksi
I - V. 2001.
I - V. 2000.

siječanj - svibanj

indeksi
I - V. 2001.
I - V. 2000.

struktura
noćenja, %

prosječan broj
noćenja
po dolasku

2000.

2001.

2000.

2001.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UKUPNO

680 321

 841 734

124

2 350 359

3 064 881

130

 100,0

3,6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Austrija     

105 603

 131 864

125

394 930

 489 390

124

16,0

3,7

 Belgija      

 4 717

 7 109

151

 24 783

37 282

150

1,2

5,2

 Bjelorusija    

 287

389

136

1 845

 1 531

83

0,0

3,9

 Bosna i Hercegovina  

36 765

35 345

 96

103 309

 102 585

99

3,3

2,9

 Bugarska     

 1 676

 2 738

163

4 524

 5 991

132

0,2

2,2

 Češka      

21 441

30 999

145

 85 109

 138 124

162

4,5

4,5

 Danska      

 2 101

 2 014

 96

6 878

 6 063

88

0,2

3,0

 Estonija     

 146

129

 88

422

436

103

0,0

3,4

 Finska     

 1 131

989

 87

2 632

 2 278

87

0,1

2,3

 Francuska    

10 454

11 881

114

 22 530

30 140

134

1,0

2,5

 Grčka      

 675

 1 243

184

1 814

 8 033

443

0,3

6,5

 Irska      

 1 058

 1 760

166

3 371

 6 136

182

0,2

3,5

 Island     

 635

224

 35

1 448

469

32

0,0

2,1

 Italija       

132 058

 143 615

109

311 079

 337 682

109

11,0

2,4

 Izrael     

 4 092

 9 411

230

 10 888

22 824

210

0,7

2,4

 Jugoslavija    

 1 432

 2 620

183

3 364

 6 896

205

0,2

2,6

 Letonija     

47

188

400

172

347

202

0,0

1,8

 Litva      

 326

826

253

1 008

 2 807

278

0,1

3,4

 Luksemburg     

 312

228

 73

748

454

61

0,0

2,0

 Mađarska     

11 793

15 818

134

 31 739

41 335

130

1,3

2,6

 Makedonija     

 3 105

 3 573

115

6 372

 8 070

127

0,3

2,3

 Nizozemska     

11 415

15 068

132

 39 590

59 510

150

1,9

3,9

 Norveška     

 2 768

 2 552

 92

6 911

 5 665

82

0,2

2,2

 Njemačka     

133 920

 191 623

143

654 030

 968 093

148

31,6

5,1

 Poljska      

11 839

23 792

201

 42 898

89 785

209

2,9

3,8

 Portugal     

 624

917

147

1 605

 2 770

173

0,1

3,0

 Rumunjska    

 2 314

 3 262

141

5 018

 8 071

161

0,3

2,5

 Rusija     

 3 239

 4 896

151

 13 536

23 938

177

0,8

4,9

 Slovačka     

 5 614

 7 063

126

 17 285

24 257

140

0,8

3,4

 Slovenija    

104 148

 111 913

107

353 614

 366 141

104

11,9

3,3

 Španjolska     

 4 505

 3 890

 86

 10 553

 8 174

77

0,3

2,1

 Švedska      

 3 181

 3 359

106

9 641

11 552

120

0,4

3,4

 Švicarska    

 7 288

 8 857

122

 17 178

27 972

163

0,9

3,2

 Turska     

 1 753

 1 383

 79

4 134

 3 029

73

0,1

2,2

 Ukrajina     

 1 214

731

 60

3 150

 2 388

76

0,1

3,3

 Velika Britanija   

18 250

26 177

143

 83 008

 133 558

161

4,4

5,1

 Ostale europske zemlje 

 1 502

 2 924

195

4 092

 6 101

149

0,2

2,1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Australija     

 1 432

 1 804

126

3 749

 4 028

107

0,1

2,2

 Japan      

 3 935

 4 726

120

6 290

 8 284

132

0,3

1,8

 Kanada     

 3 456

 4 289

124

8 014

10 501

131

0,3

2,4

 Novi Zeland    

 284

467

164

582

 1 201

206

0,0

2,6

 SAD      

13 282

13 839

104

 34 007

34 969

103

1,1

2,5

 Ostale izvaneuropske zemlje

 4 504

 5 239

116

 12 509

16 021

128

0,5

3,1

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


5.  DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

 

Dolasci

Noćenja

siječanj - svibanj

indeksi

I - V. 2001.
I - V. 2000.

siječanj - svibanj

indeksi

I - V. 2001.
I - V. 2000.

2000.

2001.

2000.

2001.

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

55 360

79 787

 144

92 932

 114 467

 123

 

 

 

 

 

 

 

Domaćih turista

 2 105

 2 742

 130

2 853

 4 254

 149

 

 

 

 

 

 

 

Stranih turista

53 255

77 045

 145

90 079

 110 213

 122

 


 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor

 

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

 

Metoda prikupljanja

 

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

 

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

 

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

 

 

Obuhvat

 

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi,  fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

 

 

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

 

U tabelama 5 i 7 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

 

 

Definicije

 

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

 

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

 

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

 

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

 

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

 

 

Teritorijalni ustroj

 

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99).

 

 

 

Kratice

tis.       tisuća

 

 

Znakovi

-           nema pojave

%         postotak