Razdoblje od siječnja do lipnja 2001.
|
U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do lipnja 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., ostvareno za 20% više dolazaka turista u sve komercijalne smještajne objekte i za 21% više noćenja. Turisti su
ostvarili 9 966 479 noćenja, od čega su 16% ostvarili domaći turisti, a 84%
strani turisti. U razdoblju od siječnja do lipnja 2001., u odnosu na isto
razdoblje 2000., noćenja domaćih turista veća su za 5%, dok su noćenja
stranih turista veća za 25%. U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Austrije (13%), Češke (13%), Italije (8%), Njemačke (32%), Poljske (5%), Slovenije (10%) i Velike Britanije (3%) tj. ukupno navedene zemlje ostvarile su 84% noćenja. |
1. DOLASCI
I NOĆENJA TURISTA
|
|
Dolasci |
Noćenja |
Siječanj
- lipanj 2001. |
|||||
|
siječanj
- lipanj |
indeksi |
siječanj
- lipanj |
indeksi |
struktura
noćenja, % |
prosječan
broj |
|||
|
2000. |
2001. |
2000. |
2001. |
|||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
2 024 211 |
2 437 477 |
120 |
8 219 653 |
9 966 479 |
121 |
100,0 |
4,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Domaćih turista |
548 317 |
574 064 |
105 |
1 530 429 |
1 613 803 |
105 |
16,2 |
2,8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stranih turista |
1 475 894 |
1 863 413 |
126 |
6 689 224 |
8 352 676 |
125 |
83,8 |
4,5 |

1) Vidi Metodološka objašnjenja
2. DOLASCI
I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA
|
|
Dolasci |
Noćenja |
Siječanj
- lipanj 2001. |
|||||
|
siječanj
- lipanj |
indeksi |
siječanj
- lipanj |
indeksi |
struktura |
prosječan
broj |
|||
|
2000. |
2001. |
2000. |
2001. |
|||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO |
1 475 894 |
1 863 413 |
126 |
6 689 224 |
8 352 676 |
125 |
100,0 |
4,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Austrija |
222 907 |
255 976 |
115 |
948 607 |
1 074 542 |
113 |
12,9 |
4,2 |
|
Belgija |
8 898 |
13
271 |
149 |
54 386 |
77
637 |
143 |
0,9 |
5,9 |
|
Bjelorusija |
985 |
760 |
77 |
5
910 |
3 664 |
62 |
0,0 |
4,8 |
|
Bosna i
Hercegovina |
53 536 |
50
265 |
94 |
173 786 |
160 455 |
92 |
1,9 |
3,2 |
|
Bugarska |
2 200 |
4 619 |
210 |
6
317 |
11
978 |
190 |
0,1 |
2,6 |
|
Češka |
145 916 |
201 219 |
138 |
896 966 |
1 082 890 |
121 |
13,0 |
5,4 |
|
Danska |
5 954 |
6 538 |
110 |
29 262 |
26
402 |
90 |
0,3 |
4,0 |
|
Estonija |
218 |
262 |
120 |
617 |
770 |
125 |
0,0 |
2,9 |
|
Finska |
1 646 |
1 810 |
110 |
4
306 |
4 434 |
103 |
0,1 |
2,4 |
|
Francuska |
15 756 |
18
375 |
117 |
35 773 |
47
211 |
132 |
0,6 |
2,6 |
|
Grčka |
1 018 |
1 641 |
161 |
2
637 |
10
285 |
390 |
0,1 |
6,3 |
|
Irska |
1 772 |
2 971 |
168 |
5
677 |
10
820 |
191 |
0,1 |
3,6 |
|
Island |
743 |
317 |
43 |
1
834 |
624 |
34 |
0,0 |
2,0 |
|
Italija |
222 028 |
248 134 |
112 |
604 394 |
680 375 |
113 |
8,1 |
2,7 |
|
Izrael |
8 965 |
17
748 |
198 |
22 741 |
46
011 |
202 |
0,6 |
2,6 |
|
Jugoslavija |
2 159 |
3 394 |
157 |
5
154 |
9 208 |
179 |
0,1 |
2,7 |
|
Letonija |
85 |
281 |
331 |
291 |
717 |
246 |
0,0 |
2,6 |
|
Litva |
1 057 |
2 626 |
248 |
4
008 |
12
538 |
313 |
0,2 |
4,8 |
|
Luksemburg |
410 |
564 |
138 |
1
197 |
2 238 |
187 |
0,0 |
4,0 |
|
Mađarska |
43 893 |
61
376 |
140 |
199 103 |
243 293 |
122 |
2,9 |
4,0 |
|
Makedonija |
4 078 |
5 065 |
124 |
9
795 |
12
918 |
132 |
0,2 |
2,6 |
|
Nizozemska |
20 374 |
27
807 |
136 |
111 671 |
154 105 |
138 |
1,8 |
5,5 |
|
Norveška |
3 906 |
4 446 |
114 |
10 913 |
12
367 |
113 |
0,1 |
2,8 |
|
Njemačka |
313 225 |
429 109 |
137 |
2 001 662 |
2 659 543 |
133 |
31,8 |
6,2 |
|
Poljska |
45 199 |
79
171 |
175 |
235 631 |
379 988 |
161 |
4,5 |
4,8 |
|
Portugal |
1 031 |
1 411 |
137 |
2
622 |
4 371 |
167 |
0,1 |
3,1 |
|
Rumunjska |
3 802 |
5 116 |
135 |
10 029 |
15 472 |
154 |
0,2 |
3,0 |
|
Rusija |
6 929 |
12 050 |
174 |
40 327 |
80 247 |
199 |
1,0 |
6,7 |
|
Slovačka |
29 937 |
40 543 |
135 |
160 098 |
193 657 |
121 |
2,3 |
4,8 |
|
Slovenija |
207 071 |
239 157 |
115 |
771 607 |
871 219 |
113 |
10,4 |
3,6 |
|
Španjolska |
6 186 |
7 470 |
121 |
14 035 |
20
140 |
143 |
0,2 |
2,7 |
|
Švedska |
6 061 |
8 429 |
139 |
22 860 |
33
900 |
148 |
0,4 |
4,0 |
|
Švicarska |
11 166 |
13
610 |
122 |
32 453 |
45
869 |
141 |
0,5 |
3,4 |
|
Turska |
2 242 |
2 054 |
92 |
5
588 |
5 424 |
97 |
0,1 |
2,6 |
|
Ukrajina |
1 962 |
1 585 |
81 |
8
241 |
7 251 |
88 |
0,1 |
4,6 |
|
Velika Britanija |
28 690 |
42
330 |
148 |
140 293 |
221 294 |
158 |
2,6 |
5,2 |
|
Ostale
europske zemlje |
2 494 |
4 727 |
190 |
6
491 |
9 978 |
154 |
0,1 |
2,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Australija |
2 729 |
3 153 |
116 |
7
046 |
6 987 |
99 |
0,1 |
2,2 |
|
Japan |
5 388 |
6 658 |
124 |
8
828 |
11
639 |
132 |
0,1 |
1,7 |
|
Kanada |
4 962 |
6 121 |
123 |
12 139 |
15
588 |
128 |
0,2 |
2,5 |
|
Novi
Zeland |
582 |
901 |
155 |
1
360 |
2 175 |
160 |
0,0 |
2,4 |
|
SAD |
20 159 |
22
443 |
111 |
52 047 |
59
214 |
114 |
0,7 |
2,6 |
|
Ostale
izvaneuropske zemlje |
7 575 |
7 910 |
104 |
20 522 |
23
238 |
113 |
0,3 |
2,9 |

5. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG
TURIZMA
|
|
Dolasci |
Noćenja |
||||
|
siječanj
- lipanj |
indeksi I
- VI. 2001. |
siječanj
- lipanj |
indeksi I
- VI. 2001. |
|||
|
2000. |
2001. |
2000. |
2001. |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
133
094 |
165 396 |
124 |
211 724 |
233 979 |
111 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Domaćih turista |
5 247 |
5 658 |
108 |
9 239 |
8 117 |
88 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stranih turista |
127 847 |
159 738 |
125 |
202 485 |
225 862 |
112 |
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvor Podaci
o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su
redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na
osnovi evidencija u knjigama gostiju. Metoda
prikupljanja Metodologija za ovo
istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke
organizacije (WTO). Izvještajne jedinice su svi poslovni
subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge
itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima;
zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske
rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i
njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga
(putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju
gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela
za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju
građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta;
poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim
domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju;
poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične
objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za
spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo
redovne linije). Svi
podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih
novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90. Obuhvat Istraživanjem su
obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte
turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren
u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna
godina je iskazana na isti način. Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v). U tabelama 5 i 7
ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog
turizma, u skladu s preporukama Eurostata. Definicije Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje
jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi
odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice,
poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti,
pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima,
prognanici i nomadi. Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u
njemu stalno živi. Turist je
registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju
promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i
do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka
turista, a ne broj turista. Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom
mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć
u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista. Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja
privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u
ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista. Teritorijalni ustroj Podaci po
županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju
prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99). Kratice tis. tisuća Znakovi - nema pojave % postotak |