TURIZAM - KUMULATIVNI PODACI¹⁾

Razdoblje od siječnja do travnja 2001.

U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do travnja 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., ostvareno za 10% više dolazaka turista u sve smještajne objekte i za 10% više noćenja.

Turisti su ostvarili 2 077 294 noćenja: od čega su 35% ostvarili domaći turisti, a 65% strani turisti. U razdoblju od siječnja do travnja 2001., u odnosu na isto razdoblje 2000., noćenja domaćih turista veća su za 7%, dok su noćenja stranih turista veća za 11%.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz: Austrije (16%), Italije (17,9%), Njemačke (23,8%), Slovenije (15,7%), Bosne i Hercegovine (4,1%), Velike Britanije (3,9%), SAD-a (1,7%), Mađarske (1,6%), Francuske (1,3%) i Nizozemske (1,1%), tj. ukupno navedene zemlje 87,1%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj - travanj 2001.
	siječanj - travanj		indeksi I - IV. 2001. I - IV. 2000.	siječanj - travanj		indeksi I - IV. 2001. I - IV. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	655 109	717 624	110	1 893 445	2 077 294	110	100,0	2,9
Domaćih turista	262 737	279 394	106	679 859	726 776	107	35,0	2,6
Stranih turista	392 372	438 230	112	1 213 586	1 350 518	111	65,0	3,1

1) Vidi Metodološka objašnjenja

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PO ZEMLJI PREBIVALIŠTA

	Dolasci			Noćenja			Siječanj - travanj 2001.
	siječanj - travanj		indeksi I - IV. 2001. I - IV. 2000.	siječanj - travanj		indeksi I - IV. 2001. I - IV. 2000.	struktura noćenja, %	prosječan broj noćenja po dolasku
	2000.	2001.		2000.	2001.
UKUPNO	392 372	438 230	112	1 213 586	1 350 518	111	100,0	3,1
Austrija	52 760	60 922	115	187 371	215 935	115	16,0	3,5
Belgija	1 962	2 816	144	6 689	9 856	147	0,7	3,5
Bjelorusija	188	303	161	1 322	1 157	88	0,1	3,8
Bosna i Hercegovina	22 584	20 571	91	61 719	55 879	91	4,1	2,7
Bugarska	959	1 773	185	2 299	3 620	157	0,3	2,0
Češka	5 073	5 838	115	13 846	15 242	110	1,1	2,6
Danska	1 368	999	73	4 657	2 787	60	0,2	2,8
Estonija	108	45	42	324	137	42	0,0	3,0
Finska	846	615	73	2 022	1 463	72	0,1	2,4
Francuska	6 794	7 028	103	14 461	17 328	120	1,3	2,5
Grčka	523	851	163	1 441	5 627	390	0,4	6,6
Irska	676	1 130	167	2 140	3 796	177	0,3	3,4
Island	325	154	47	918	344	37	0,0	2,2
Italija	94 400	101 856	108	225 004	241 207	107	17,9	2,4
Izrael	1 853	3 829	207	4 480	8 319	186	0,6	2,2
Jugoslavija	972	1 909	196	2 344	5 254	224	0,4	2,8
Letonija	32	102	319	77	114	148	0,0	1,1
Litva	172	353	205	635	801	126	0,1	2,3
Luksemburg	267	120	45	590	243	41	0,0	2,0
Mađarska	6 284	8 616	137	16 931	21 949	130	1,6	2,5
Makedonija	2 328	2 413	104	4 715	5 579	118	0,4	2,3
Nizozemska	6 233	6 930	111	12 188	15 369	126	1,1	2,2
Norveška	2 324	1 284	55	5 682	3 353	59	0,2	2,6
Njemačka	60 545	75 354	124	262 714	321 559	122	23,8	4,3
Poljska	6 403	12 303	192	16 371	29 748	182	2,2	2,4
Portugal	524	383	73	1 347	950	71	0,1	2,5
Rumunjska	1 616	2 328	144	3 466	5 338	154	0,4	2,3
Rusija	1 890	2 149	114	6 932	7 815	113	0,6	3,6
Slovačka	2 083	1 911	92	5 383	5 232	97	0,4	2,7
Slovenija	71 334	70 210	98	238 006	211 707	89	15,7	3,0
Španjolska	3 486	2 895	83	7 935	6 292	79	0,5	2,2
Švedska	2 255	1 859	82	6 817	6 103	90	0,5	3,3
Švicarska	4 793	4 546	95	10 166	11 986	118	0,9	2,6
Turska	1 210	1 032	85	2 792	2 211	79	0,2	2,1
Ukrajina	552	458	83	1 695	1 497	88	0,1	3,3
Velika Britanija	8 960	11 525	129	34 355	52 031	151	3,9	4,5
Ostale europske zemlje	1 012	1 815	179	2 574	3 767	146	0,3	2,1
Australija	794	1 001	126	2 248	2 250	100	0,2	2,2
Japan	2 306	3 016	131	3 703	5 448	147	0,4	1,8
Kanada	2 364	2 624	111	5 497	6 447	117	0,5	2,5
Novi Zeland	123	212	172	240	543	226	0,0	2,6
SAD	8 121	8 576	106	20 942	22 318	107	1,7	2,6
Ostale izvaneuropske zemlje	2 970	3 576	120	8 548	11 917	139	0,9	3,3

5. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA

	Dolasci			Noćenja
	siječanj - travanj		indeksi I - IV. 2001. I - IV. 2000.	siječanj - travanj		indeksi I - IV. 2001. I - IV. 2000.
	2000.	2001.		2000.	2001.
Ukupno	20 586	24 691	120	37 446	42 159	113
Domaćih turista	660	1 036	157	772	1 949	252
Stranih turista	19 926	23 655	119	36 674	40 210	110

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor

Podaci o turističkom prometu (broj dolazaka turista i noćenja) prikupljeni su redovitim mjesečnim izvještajem (obrazac TU-11). Izvještaji se sastavljaju na osnovi evidencija u knjigama gostiju.

Metoda prikupljanja

Metodologija za ovo istraživanje temelji se na preporukama Eurostata i Svjetske turističke organizacije (WTO).

Izvještajne jedinice su svi poslovni subjekti (poduzeća/ trgovačka društva, obrtnici, zadruge, ustanove, udruge itd.) i njihovi dijelovi koji obavljaju djelatnost pružanja usluga smještaja turistima; zdravstvene ustanove za svoje objekte u kojima osobe borave radi medicinske rehabilitacije (osobe same snose naknadu za taj boravak); poslovni subjekti i njihovi dijelovi koji se bave posredovanjem u pružanju smještajnih usluga (putničke agencije); poslovni subjekti koji se bave posredovanjem u smještaju gostiju u seoskim kućanstvima; turističke zajednice i druga ovlaštena tijela za privatne sobe, apartmane ili kuće koje neposredno iznajmljuju građani/kućanstva; poslovni subjekti i njihovi dijelovi za svoja odmarališta; poslovni subjekti koji su osnovali ili vode brigu i nadzor nad planinarskim domovima; vojne ustanove za svoje ugostiteljske objekte za smještaj gostiju; poslovni subjekti koji za vrijeme školskih praznika koriste škole, domove i slične objekte kao privremene smještajne kapacitete; poslovni subjekt Vagoni za spavanje i objedovanje i poslovni subjekt riječnog i pomorskog prometa (samo redovne linije).

Svi podaci po vrstama objekata, prikazani su prema Pravilnicima iz Narodnih novina, broj 17/82; 22, 26/89 i 24/90.

Obuhvat

Istraživanjem su obuhvaćene sve pravne osobe i njihovi dijelovi, fizičke osobe te kućanstva koja iznajmljuju smještajne objekte turistima. Počevši od 1. 1. 2001. u zbirnim tabelama obuhvaćen je promet ostvaren u svim komercijalnim objektima, uključujući i luke nautičkog turizma. Bazna godina je iskazana na isti način.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor), koji se prati posebnim statističkim istraživanjem (obrazac TU-11v).

U tabelama 5 i 7 ovog priopćenja posebno je iskazan promet ostvaren u lukama nautičkog turizma, u skladu s preporukama Eurostata.

Definicije

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista, radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Turist je registriran u svakom mjestu ili objektu gdje boravi i zbog toga, u slučaju promjene mjesta ili objekta, dolazi do njegova ponovnog bilježenja, a time i do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Domaći turist je svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj koja u nekom mjestu u Hrvatskoj izvan mjesta svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist je svaka osoba s prebivalištem izvan Hrvatske koja privremeno boravi u Hrvatskoj i koja provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj turista.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su po teritorijalnom ustroju prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 10/97, 124/97, 68/98, 22/99, 117/99 i 128/99).

Kratice

tis. tisuća

Znakovi

- nema pojave

% postotak