BROJ I STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U RUJNU 2002.
|
U
Priopćenju Broj i struktura poslovnih subjekata, koje se od 1999. objavljuje
tromjesečno i u dvojezičnoj verziji, izmijenjen je sadržaj podataka tako da
su podaci o broju registriranih pravnih osoba iz Registra poslovnih subjekata,
koji vodi Državni zavod za statistiku, dopunjeni podacima registara i
administrativnih evidencija drugih državnih institucija, kao što su Registar
poreznih obveznika, Registar računa pravnih osoba platnog prometa, Registar
aktivnih osiguranika mirovinskog osiguranja i sl. Promjena
sadržaja Priopćenja izvršena je radi što boljega razumijevanja podataka o
broju i strukturi poslovnih subjekata, a povezivanjem je omogućeno da se
pravne osobe iskažu prema aktivnosti, veličini, obliku vlasništva, te da se
ovi podaci dopune podacima o obrtu i slobodnim zanimanjima. |
1. POSLOVNI
SUBJEKTI U RUJNU 2002.
|
|
Registrirane |
Aktivni |
Udio aktivnih |
|
|
|
|
|
Ukupno
|
198 843 |
87 233 |
43,9 |
|
|
|
|
|
|
Trgovačka društva |
72 452 |
60 686 |
83,8 |
|
|
|
|
|
|
Poduzeća i zadruge |
87 397 |
16 606 |
19,0 |
|
|
|
|
|
|
Ustanove, tijela, udruge i organizacije |
38 994 |
9 941 |
25,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Subjekti u obrtu i |
- |
92 200 |
- |
Usporedba broja
pravnih osoba u registru Državnog zavoda za statistiku u odnosu na broj
aktivnih pravnih osoba u administrativnim registrima, pokazuje da je udio
aktivnih pravnih osoba manji od polovine i iznosi 43,9%. Kod
trgovačkih društava ova je razlika najmanja jer se radi o subjektima koji su
usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su
novoosnovani u skladu s tim propisom. Njihov udio prema aktivnosti ukazuje da
ih ipak oko 17% nije aktivno. Poduzeća i zadruge
jesu skupina subjekata s najvećom apsolutnom razlikom, koja se uglavnom
odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa Zakonom o
trgovačkim društvima i koji će nakon okončanja ovoga postupka biti brisani iz
Registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko 17 000,
postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkih društava. U skupini
ustanova, tijela, udruga, društava i organizacija razlika između dva podatka
nije posljedica neaktivnosti tih subjekata kao u prethodnim skupinama. Upis u
Registar Državnog zavoda za statistiku za ovu vrstu subjekata različit je u
odnosu na njihovo vođenje u administrativnim registrima, npr. Registar
Državnog zavoda za statistiku upisuje svako tijelo jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave pojedinačno, a administrativni registri se
kod vođenja rukovode računima preko kojih se odvija poslovanje ovih jedinica. Podatak o broju
subjekata obrta i slobodnih zanimanja odnosi se na broj samostalnih
poduzetnika koji zapošljavaju ili ne zapošljavaju zaposlenike i na broj osoba
koje obavljaju profesionalnu djelatnost, prema evidencijama mirovinskog
osiguranja. |

2. STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA AKTIVNOSTI
I PODRUČJIMA NKD-a U RUJNU 2002.
|
|
Pravne osobe |
Aktivne pravne
osobe |
Obrt i |
||||
|
registrirani |
struktura |
aktivni |
struktura |
profitne |
neprofitne |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
198
843 |
100 |
87
233 |
100 |
77
292 |
9
941 |
92 200 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda,
lov i šumarstvo |
3
351 |
1,7 |
1
622 |
1,9 |
1
620 |
2 |
1 033 |
|
B Ribarstvo |
530 |
0,3 |
221 |
0,3 |
221 |
- |
1 643 |
|
C Rudarstvo
i vađenje |
266 |
0,1 |
173 |
0,2 |
173 |
- |
57 |
|
D Prerađivačka
industrija |
19
380 |
9,7 |
11
073 |
12,7 |
11
062 |
11 |
11 591 |
|
E Opskrba
električnom energijom, |
199 |
0,1 |
169 |
0,2 |
168 |
1 |
- |
|
F Građevinarstvo |
12
022 |
6,0 |
6
834 |
7,8 |
6
823 |
11 |
9 691 |
|
G Trgovina
na veliko i na malo; |
83
054 |
41,8 |
34
270 |
39,3 |
34
167 |
103 |
20 905 |
|
H Hoteli i
restorani |
6
459 |
3,2 |
3
147 |
3,6 |
3
102 |
45 |
12 993 |
|
I Prijevoz,
skladištenje i veze |
9
044 |
4,5 |
4
415 |
5,1 |
4
393 |
22 |
9 463 |
|
J Financijsko
posredovanje |
1
560 |
0,8 |
971 |
1,1 |
969 |
2 |
461 |
|
K Poslovanje
nekretninama, |
20
503 |
10,3 |
12
297 |
14,1 |
12
224 |
73 |
8 815 |
|
L Javna
uprava i obrana; obvezno |
2
477 |
1,2 |
1
030 |
1,2 |
7 |
1
023 |
17 |
|
M Obrazovanje |
2
908 |
1,5 |
2
286 |
2,6 |
530 |
1
756 |
82 |
|
N Zdravstvena
zaštita i socijalna skrb |
2
610 |
1,3 |
1
247 |
1,4 |
170 |
1
077 |
5 933 |
|
O Ostale
društvene, socijalne i |
34
422 |
17,3 |
7
476 |
8,6 |
1
663 |
5
813 |
8 003 |
|
P Privatna
kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
683 |
|
Q Izvanteritorijalne
organizacije |
58 |
0,0 |
2 |
0,0 |
- |
2 |
- |
|
Nepoznato |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
830 |
|
Podaci
o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri
četvrtine, kako registriranih tako i aktivnih, subjekata otpada na četiri
područja djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila
i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih
41,8% i aktivnih 39,3%, Prerađivačka industrija s udjelom registriranih 9,7%
i aktivnih 12,7%, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s
udjelom registriranih 10,3% i aktivnih 14,1% i Ostale društvene, socijalne i
osobne uslužne djelatnosti kod kojih je razlika udjela registriranih (17,3%)
i aktivnih (8,6%) najveća. Udio
profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 88,6% i
njihova struktura po djelatnostima pokazuje da ih je 90% zastupljeno u pet
područja djelatnosti, sa sljedećim redoslijedom učestalosti: Trgovina na
veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu
uporabu i kućanstvo (44,2%), Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i
poslovne usluge (15,8%), Prerađivačka industrija (14,3%), Građevinarstvo
(8,8%) i Prijevoz, skladištenje i veze s udjelom 5,7%. Udio
neprofitnih aktivnih subjekata je 11,4% i više od polovine njih nalazi se u
djelatnosti Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti, a
preostala polovina raspoređena je na Obrazovanje (17,7%), Zdravstvenu zaštitu
i socijalnu skrb (10,8%) i Javnu upravu i obranu; obvezno socijalno
osiguranje (10,3%). Struktura
po djelatnostima poslovnih subjekata obrta i slobodnih zanimanja bitno je
ujednačenija u odnosu na strukturu pravnih osoba. Iako je i ovdje
najučestalija djelatnost Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih
vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, njezin je udio
ipak svega nešto veći od jedne petine, a uz Trgovinu još četiri djelatnosti
pokrivaju dvije trećine ukupnih subjekata. |

djelatnosti
|
Područja
djelatnosti po NKD-u |
|
A
Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
|
B
Ribarstvo |
|
C
Rudarstvo i vađenje |
|
D
Prerađivačka industrija |
|
E
Opskrba električnom energijom, plinom
i vodom |
|
F
Građevinarstvo |
|
G Trgovina na veliko i na malo; popravak
motornih vozila |
|
H
Hoteli i restorani |
|
I
Prijevoz, skladištenje i veze |
|
J
Financijsko posredovanje |
|
K
Poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i poslovne usluge |
|
L
Javna uprava i obrana, obvezno
socijalno osiguranje |
|
M
Obrazovanje |
|
N
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
|
O
Ostale društvene, socijalne i osobne
uslužne djelatnosti |
|
P
Privatna kućanstva sa zaposlenim
osobljem |
|
O
Izvanteritorijalne organizacije i
tijela |
3. STRUKTURA AKTIVNIH PRAVNIH OSOBA PREMA OBLICIMA VLASNIŠTVA I
PODRUČJIMA NKD-a
U RUJNU 2002.
|
|
Ukupno |
Oblici
vlasništva |
|||||||||
|
državno |
privatno |
zadružno |
mješovito |
nema vlasništva |
|||||||
|
broj |
udio |
broj |
udio |
broj |
udio |
broj |
udio |
broj |
udio |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
87
233 |
1
146 |
1,3 |
73
193 |
83,9 |
776 |
0,9 |
2
177 |
2,5 |
9
941 |
11,4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1
622 |
45 |
2,8 |
1
172 |
72,3 |
295 |
18,2 |
108 |
6,7 |
2 |
0,1 |
|
B Ribarstvo |
221 |
5 |
2,3 |
198 |
89,6 |
11 |
5,0 |
7 |
3,2 |
- |
- |
|
C Rudarstvo i vađenje |
173 |
7 |
4,0 |
146 |
84,4 |
3 |
1,7 |
17 |
9,8 |
- |
- |
|
D Prerađivačka industrija |
11
073 |
226 |
2,0 |
10
157 |
91,7 |
64 |
0,6 |
615 |
5,6 |
11 |
0,1 |
|
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom |
169 |
122 |
72,2 |
39 |
23,1 |
- |
- |
7 |
4,1 |
1 |
0,6 |
|
F Građevinarstvo |
6
834 |
97 |
1,4 |
6
501 |
95,1 |
59 |
0,9 |
166 |
2,4 |
11 |
0,2 |
|
G Trgovina na veliko i na malo; |
34
270 |
150 |
0,4 |
33
309 |
97,2 |
115 |
0,3 |
593 |
1,7 |
103 |
0,3 |
|
H Hoteli i restorani |
3
147 |
66 |
2,1 |
2
853 |
90,7 |
5 |
0,2 |
178 |
5,7 |
45 |
1,4 |
|
I Prijevoz, skladištenje i veze |
4
415 |
91 |
2,1 |
4
167 |
94,4 |
10 |
0,2 |
125 |
2,8 |
22 |
0,5 |
|
J Financijsko posredovanje |
971 |
30 |
3,1 |
716 |
73,7 |
186 |
19,2 |
37 |
3,8 |
2 |
0,2 |
|
K Poslovanje nekretninama, |
12
297 |
164 |
1,3 |
11
803 |
96,0 |
24 |
0,2 |
233 |
1,9 |
73 |
0,6 |
|
L Javna uprava i obrana; |
1
030 |
1 |
0,1 |
6 |
0,6 |
- |
- |
- |
- |
1
023 |
99,3 |
|
M Obrazovanje |
2
286 |
4 |
0,2 |
519 |
22,7 |
- |
- |
7 |
0,3 |
1
756 |
76,8 |
|
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
1
247 |
18 |
1,4 |
125 |
10,0 |
- |
- |
27 |
2,2 |
1
077 |
86,4 |
|
O Ostale društvene, socijalne i |
7
476 |
120 |
1,6 |
1
482 |
19,8 |
4 |
0,1 |
57 |
0,8 |
5
813 |
77,8 |
|
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Q Izvanteritorijalne organizacije |
2 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
2 |
100,0 |

Struktura aktivnih
pravnih osoba prema oblicima vlasništva ukazuje da je privatno vlasništvo
najčešći oblik u kojem se nalazi 83,9% subjekata; u državnom je vlasništvu
1,3% subjekata; u mješovitom 2,5%; u zadružnom svega 0,9%, a za 11,4% pravnih
osoba vlasništvo se ne prati. Struktura
vlasništva prema djelatnostima ukazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu
najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima, npr. Trgovina na veliko i malo;
popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i
kućanstvo s udjelom 97,2%, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne
usluge s udjelom 96,0%, Prijevoz skladištenje i veze s udjelom 94,4%.
Približno isti udjel ovog oblika vlasništva od proizvodnih djelatnosti ima
Građevinarstvo - 95,1%, Prerađivačka industrija - 91,7% i Ribarstvo - 89,6%. |
4. AKTIVNE PRAVNE
OSOBE PREMA BROJU ZAPOSLENIH U RUJNU 2002.
|
|
Ukupno |
Broj zaposlenih |
|||||
|
0 |
1 - 9 |
10 - 49 |
50 - 249 |
250 - 499 |
500 i više |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
87
233 |
33
889 |
43
598 |
7
065 |
2
231 |
261 |
189 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
1
622 |
677 |
716 |
143 |
74 |
5 |
7 |
|
B Ribarstvo |
221 |
86 |
105 |
26 |
3 |
1 |
- |
|
C Rudarstvo i vađenje |
173 |
79 |
55 |
24 |
13 |
1 |
1 |
|
D Prerađivačka industrija |
11
073 |
3
576 |
5
501 |
1
220 |
570 |
116 |
90 |
|
E Opskrba električnom energijom, |
169 |
38 |
21 |
43 |
55 |
8 |
4 |
|
F Građevinarstvo |
6
834 |
2
273 |
3
544 |
817 |
171 |
15 |
14 |
|
G Trgovina na veliko i na malo; |
34
270 |
12
258 |
19
704 |
2010 |
248 |
31 |
19 |
|
H Hoteli i restorani |
3
147 |
1
389 |
1
345 |
287 |
104 |
14 |
8 |
|
I Prijevoz, skladištenje i veze |
4
415 |
1
555 |
2
501 |
247 |
83 |
11 |
18 |
|
J Financijsko posredovanje |
971 |
314 |
539 |
66 |
37 |
8 |
7 |
|
K Poslovanje nekretninama, |
12
297 |
4
222 |
7
414 |
541 |
101 |
12 |
7 |
|
L Javna uprava i obrana; |
1
030 |
63 |
488 |
343 |
109 |
19 |
8 |
|
M Obrazovanje |
2
286 |
302 |
509 |
914 |
550 |
9 |
2 |
|
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
1
247 |
711 |
253 |
215 |
66 |
2 |
- |
|
O Ostale društvene, socijalne i |
7
476 |
6
344 |
903 |
169 |
47 |
9 |
4 |
|
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Q Izvanteritorijalne organizacije |
2 |
2 |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Promatramo li
strukturu aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, uočljivo je da
najveći udio (50,0%) imaju subjekti s jednim do devet zaposlenih, zatim 38,8%
subjekata nema zaposlenih, 8,1% je onih s 10 do 49 zaposlenih, a udio srednje
velikih subjekata s 50 do 249 zaposlenih je 2,6%,
dok svega 0,5% otpada na velike subjekte s više od 250 zaposlenih. Uočljivo je,
također, da ravnomjerniju strukturu prema djelatnostima imaju srednje veliki
i veliki subjekti u odnosu na male. Mali su subjekti najbrojniji u
djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo u kojoj se udio izrazito smanjuje u
odnosu na veličinu subjekata. Srednje veliki subjekti najzastupljeniji su u
Prerađivačkoj industriji s udjelom 25,5%; u tom se području nalazi i 47,6%
velikih subjekata. |
5. TRGOVAČKA DRUŠTVA PREMA
PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA I AKTIVNOSTI U RUJNU 2002.
|
|
Pravno
ustrojbeni oblici |
||||||||||||||||
|
ukupno |
dionička
društva |
društva s |
komanditna |
javna |
glavne podružnice |
ostali pravno |
|
||||||||||
|
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
registrirani |
aktivni |
||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
Ukupno |
72
452 |
60
686 |
2
083 |
1
972 |
69
806 |
58
313 |
107 |
86 |
173 |
139 |
208 |
150 |
75 |
26 |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||
|
A Poljoprivreda,
lov i šumarstvo |
1
320 |
1
092 |
95 |
90 |
1216 |
997 |
3 |
1 |
6 |
4 |
- |
- |
- |
- |
|||
|
B Ribarstvo |
209 |
177 |
11 |
11 |
198 |
166 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|||
|
C Rudarstvo
i vađenje |
187 |
157 |
19 |
19 |
167 |
137 |
- |
- |
- |
- |
1 |
1 |
- |
- |
|||
|
D Prerađivačka
industrija |
10
084 |
8
771 |
739 |
706 |
9
305 |
8
036 |
4 |
3 |
12 |
9 |
22 |
17 |
2 |
- |
|||
|
E Opskrba
električnom energijom, |
175 |
162 |
8 |
7 |
166 |
154 |
1 |
1 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|||
|
F Građevinarstvo |
6
614 |
5
566 |
219 |
206 |
6
330 |
5
309 |
2 |
2 |
6 |
5 |
57 |
44 |
- |
- |
|||
|
G Trgovina
na veliko i na malo; |
32
281 |
26
312 |
341 |
315 |
31
838 |
25
932 |
14 |
11 |
23 |
13 |
63 |
40 |
2 |
1 |
|||
|
H Hoteli i
restorani |
3
304 |
2
659 |
191 |
184 |
3
103 |
2
470 |
- |
- |
4 |
1 |
6 |
4 |
- |
- |
|||
|
I Prijevoz,
skladištenje i veze |
4
125 |
3
457 |
98 |
92 |
4
003 |
3
347 |
2 |
2 |
6 |
6 |
15 |
9 |
1 |
1 |
|||
|
J Financijsko
posredovanje |
793 |
683 |
125 |
119 |
659 |
559 |
1 |
1 |
- |
- |
3 |
1 |
5 |
3 |
|||
|
K Poslovanje
nekretninama, |
10
943 |
9
642 |
170 |
161 |
10
545 |
9
290 |
79 |
64 |
111 |
97 |
37 |
30 |
1 |
- |
|||
|
L Javna
uprava i obrana; |
10 |
7 |
4 |
3 |
6 |
4 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|||
|
M Obrazovanje |
476 |
429 |
3 |
3 |
472 |
425 |
- |
- |
1 |
1 |
- |
- |
- |
- |
|||
|
N Zdravstvena
zaštita i socijalna skrb |
154 |
142 |
18 |
17 |
136 |
125 |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|||
|
O Ostale
društvene, socijalne i |
1
777 |
1
430 |
42 |
39 |
1662 |
1362 |
1 |
1 |
4 |
3 |
4 |
4 |
64 |
21 |
|||
|
P Privatna
kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|||
|
Q Izvanteritorijalne
organizacije i tijela |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
- |
|||
U strukturi
trgovačkih društava, prema pravno ustrojbenim oblicima, izrazito prevladava
oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio čak 96,3%
registriranih i 96,1% aktivnih. Dioničko društvo je prema brojnosti drugi
oblik na koji otpada 2,9% registriranih i 3,2% aktivnih, a svi ostali oblici
trgovačkih društava čine preostalih 0,7%. |
6. REGISTRIRANE NEPROFITNE
PRAVNE OSOBE PREMA AKTIVNOSTI I PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA
U RUJNU 2002.
|
|
Ukupno |
Udio |
Grupe pravno
ustrojbenih oblika |
||
|
udruge,
ustanove, |
tijela državne |
neusklađeni |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
38
994 |
25,5 |
36 487 |
1 849 |
658 |
|
|
|
|
|
|
|
|
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo |
15 |
13,3 |
5 |
- |
10 |
|
B Ribarstvo |
1 |
- |
- |
- |
1 |
|
C Rudarstvo i vađenje |
2 |
- |
- |
- |
2 |
|
D Prerađivačka industrija |
91 |
12,1 |
13 |
- |
78 |
|
E Opskrba električnom energijom, |
3 |
33,3 |
1 |
- |
2 |
|
F Građevinarstvo |
78 |
14,1 |
7 |
- |
71 |
|
G Trgovina na veliko i na malo; |
172 |
59,9 |
151 |
- |
21 |
|
H Hoteli i restorani |
54 |
83,3 |
42 |
- |
12 |
|
I Prijevoz, skladištenje i veze |
35 |
62,9 |
29 |
- |
6 |
|
J Financijsko posredovanje |
4 |
50,0 |
4 |
- |
- |
|
K Poslovanje nekretninama, |
128 |
57,0 |
88 |
- |
40 |
|
L Javna uprava i obrana; |
2
466 |
41,5 |
602 |
1 849 |
15 |
|
M Obrazovanje |
2
058 |
85,3 |
1 776 |
- |
282 |
|
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb |
2
390 |
45,1 |
2 335 |
- |
55 |
|
O Ostale društvene, socijalne i |
31
439 |
18,5 |
31 376 |
- |
63 |
|
P Privatna kućanstva sa |
- |
- |
- |
- |
- |
|
Q Izvanteritorijalne organizacije |
58 |
3,4 |
58 |
- |
- |
|
Struktura
registriranih neprofitnih pravnih osoba prema vrstama pravno ustrojbenih
oblika pokazuje da 93,6% čine udruge, ustanove, udruženja, fondovi i slične
organizacije; 4,7% odnosi se na tijela državne vlasti i tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, a preostalih 1,7% predstavlja neusklađene
subjekte. Promatramo
li njihovu aktivnost, uočit ćemo da je svega nešto više od jedne četvrtine
(25,5%) aktivnih. Njihova struktura po djelatnostima pokazuje da su ovo
subjekti iz četiri područja djelatnosti: Ostale društvene, socijalne i osobne
uslužne djelatnosti, gdje ih je registrirano čak 80.6% s udjelom aktivnih
svega 18,5%; Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, gdje ih je
registrirano 6,3%, od čega je 41,5% aktivnih; Zdravstvena zaštita i socijalna
skrb sa sličnim udjelom registriranih i aktivnih te Obrazovanje sa svega 5,3%
registriranih, ali s najvećim udjelom aktivnih (85,3%). |
7. STRUKTURA
POSLOVNIH SUBJEKATA PO ŽUPANIJAMA U RUJNU 2002.
|
|
Registrirane |
Trgovačka
društva |
Poduzeća i
zadruge |
Registrirane ustanove, |
Subjekti u
obrtu i |
|||
|
registrirana |
aktivna |
registrirani |
aktivni |
|||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Republika Hrvatska |
198 843 |
72 452 |
60 687 |
87 397 |
16 606 |
38 993 |
92 200 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
I. Zagrebačka županija |
12 463 |
3 910 |
3 300 |
6 419 |
1 648 |
2 134 |
6 255 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
II. Krapinsko-zagorska |
3 741 |
1 049 |
911 |
1 498 |
372 |
1 194 |
2 933 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
III. Sisačko-moslavačka |
5 140 |
1 048 |
912 |
2 187 |
734 |
1 905 |
2 498 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
IV. Karlovačka županija |
4 539 |
1 654 |
1 452 |
1 541 |
213 |
1 344 |
2 519 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
V. Varaždinska županija |
5 819 |
2 328 |
2 013 |
1 926 |
322 |
1 565 |
3 196 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
VI. Koprivničko-križevačka |
3 603 |
1 366 |
1 131 |
1 071 |
132 |
1 166 |
1 814 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
VII. Bjelovarsko-bilogorska |
4 045 |
1 578 |
1 261 |
1 083 |
61 |
1 384 |
1 904 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
VIII. Primorsko-goranska |
16 442 |
6 694 |
5 580 |
6 790 |
1 261 |
2 958 |
8 763 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
IX. Ličko-senjska županija |
1 620 |
521 |
450 |
468 |
84 |
631 |
1 000 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
X. Virovitičko-podravska |
2 248 |
763 |
647 |
562 |
69 |
923 |
1 309 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XI. Požeško-slavonska |
2 478 |
676 |
591 |
1 027 |
181 |
775 |
1 107 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XII. Brodsko-posavska |
4 344 |
1 403 |
1 132 |
1 632 |
229 |
1 309 |
3 149 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XIII. Zadarska županija |
5 870 |
1 696 |
1 451 |
2 729 |
453 |
1 445 |
4 073 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XIV. Osječko-baranjska |
7 612 |
3 884 |
3 246 |
889 |
218 |
2 839 |
4 263 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XV. Šibensko-kninska |
4 319 |
1 263 |
1 083 |
1 983 |
316 |
1 073 |
2 341 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XVI. Vukovarsko-srijemska |
3 381 |
1 501 |
1 152 |
428 |
106 |
1 452 |
2 935 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XVII. Splitsko-dalmatinska |
25 240 |
8 358 |
7 134 |
13 353 |
1 225 |
3 529 |
10 275 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XVIII. Istarska županija |
13 812 |
5 563 |
4 741 |
6 163 |
929 |
2 086 |
7 721 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XIX. Dubrovačko-neretvanska |
4 838 |
1 956 |
1 733 |
1 364 |
309 |
1 518 |
2 594 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
XX. Međimurska županija |
4 335 |
1 664 |
1 437 |
1 736 |
559 |
955 |
1 949 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Grad Zagreb |
62 954 |
23 597 |
19 330 |
32 548 |
7 185 |
6 809 |
19 602 |
|
Podaci o teritorijalnoj
raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto
manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih
osoba) smješteno u Gradu Zagrebu, dok je udio Grada Zagreba za subjekte obrta
i slobodnih zanimanja bitno manji i iznosi 21,3%. Splitsko-dalmatinska
županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih
osoba s udjelima 12,7%, odnosno 11,1%. Još tri županije imaju više
od 5% udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (8,3%), Istarska
(6,9%) i Zagrebačka (6,3%). Isti je redoslijed ovih županija i kod broja
fizičkih osoba. Teritorijalna
struktura aktivnih trgovačkih društava, poduzeća i zadruga ipak je različita
u odnosu na strukturu registriranih. Tako je, npr. udio Grada Zagreba u
skupinama ovih subjekata kod registriranih 32,6%, a kod aktivnih 31,9%, dok
je udio po brojnosti druge županije Splitsko-dalmatinske u aktivnima veći
(11,8%) nego u registriranim subjektima (11,5%). |
8. OSNIVANJE,
BRISANJE I USKLAĐENJE REGISTRIRANIH PRAVNIH OSOBA U 2002.
|
|
I. tromjesečje |
II. tromjesečje |
III. tromjesečje |
|
|
|
|
|
|
Osnivanje |
1 900 |
2 115 |
1 777 |
|
od toga: |
|
|
|
|
trgovačka društva |
1 273 |
1 324 |
1 091 |
|
ostali |
627 |
791 |
686 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Brisanje |
233 |
1 955 |
351 |
|
od toga: |
|
|
|
|
poduzeća |
92 |
915 |
79 |
|
trgovačka društva |
105 |
635 |
199 |
|
ostalo |
36 |
405 |
73 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Usklađenja prema Zakonu
o |
2 436 |
1 161 |
461 |
|
Podaci o promjenama
registriranih subjekata, raspoređeni u tri skupine: osnivanje, brisanje i
usklađenje, pokazuju da se u naznačenom razdoblju smanjuje broj osnivanja,
brisanja i usklađenja. Udio trgovačkih
društava u broju novoosnovanih subjekata iznosi približno dvije trećine u
promatranom razdoblju. |
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA Izvori i metode prikupljanja podataka Na
temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br.
98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br.
3/97. i 7/97.) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 22/95.), Državni
zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata. Registar poslovnih
subjekata obuhvaća pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te dijelove ovih subjekata, što
znači da se u Registar za sada ne upisuju fizičke osobe koje obavljaju
djelatnost sukladno propisima. Upisom
u Registar svakom se subjektu dodjeljuje sedmeroznamenkasti matični broj, a
dijelu subjekta određuje se redni broj uz matični broj. Svakom subjektu i njegovu
dijelu upisanom u Registar dodjeljuje se i šifra djelatnosti prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u). Nacionalna
klasifikacija djelatnosti (NKD) utemeljena je na Europskoj klasifikaciji
djelatnosti - NACE, Rev. 1. - koja je obvezatna za države članice Europske
unije. Subjekti upisani u Registar razvrstavaju se prema
djelatnosti koju pretežito obavljaju na takav način da se prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti (NKD-u) utvrđuje podrazred glavne djelatnosti. Kada
je za subjekt rješenjem o upisu u Registar kod nadležnog tijela ili propisom
utvrđeno obavljanje više djelatnosti, prvo razvrstavanje prema NKD-u provodi
se po prijedlogu subjekta upisa. Svako sljedeće razvrstavanje subjekta, kojim
se mijenja glavna djelatnost, provodi se: 1)
na zahtjev subjekta
i 2)
po službenoj
dužnosti na temelju promjene rješenja o upisu u Registar kod nadležnog tijela
ili promjene propisa, odnosno na temelju podataka iz statističkih
istraživanja. Djelatnost
dijelova subjekata utvrđuje se prema rješenju o upisu u registar kod
nadležnog tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni
osnivanja, neovisno o djelatnosti subjekta u čijem su sastavu. Upis
prijava, promjena i odjava subjekta prati se dnevnom ažurnošću Registra.
Izvori za Registar su: 1) registri
što ih vode: - trgovački sudovi; - ministarstva (na primjer: Ministarstvo
pravosuđa, uprave i 2) zakoni,
odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama. Struktura
upisanih subjekata prema pravnoj osnovi upisa je sljedeća: - trgovačka
društva, poduzeća, zadruge i ustanove, upisani na temelju rješenja
registarskog tijela (trgovački sudovi), čine 82.2% upisanih subjekata
Registra; - tijela državne
vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upisani
na temelju zakona s udjelom od 0,9% i - ostali subjekti,
npr. udruge, društva, zaklade, upisani na temelju posebnih zakona s udjelom
od 16,9%. Poteškoće u
ažuriranju
znatnog broja jedinica Registra nastaju kao posljedica dugotrajnih
prijelaznih razdoblja u kojima registarska tijela usklađuju subjekte prema
novoj zakonodavnoj regulativi što odgađa i postupak brisanja onih subjekata
koji nisu niti podnijeli zahtjev za usklađenje u skladu s novim propisima. Nedostatak u obuhvatu Registra odnosi se na poslovne subjekte koji
obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja. Podatke Registra poslovnih subjekata povezali smo pomoću
matičnog broja s administrativnim bazama, čime smo dobivenim rezultatima
učinili podatke iz ovoga Priopćenja upotrebljivijima. Definicije Poslovni subjekti su pravne osobe i fizičke osobe koje
obavljaju djelatnost sukladno propisima, te tijela državne vlasti i tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Registrirane pravne osobe su jedinice
upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a
odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge,
političke stranke i ostale neusklađene jedinice koje su imale pravni
subjektivitet prema prije važećim zakonima, zatim tijela državne vlasti i
tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Aktivne pravne osobe su jedinice upisane u Registar
poslovnih subjekata, navedene u prethodnoj definiciji, za koje je status
aktivnosti utvrđen prema podacima Registra poreznih obveznika (godišnja
prijava poreza na dobit ili dohodak za 2001.) i podacima Registra platnog
prometa (godišnji financijski statistički izvještaj za 2001.). Da bi se
dobilo ažurno stanje podataka, tim su podacima dodane sve promjene jedinica
registra (osnivanja, brisanja i promjene) u razdoblju od siječnja 2002. do
rujna 2002. prema postupcima vođenja u Registru poslovnih subjekata. Fizičke osobe su jedinice koje obavljaju djelatnost
u skladu s propisima, a odnose se na obrt i raznovrsne oblike slobodnih
zanimanja. Podaci o ovim jedinicama dani su prema evidencijama aktivnih
osiguranika mirovinskog osiguranja. Glavna
djelatnost je
djelatnost koja se, za subjekte koji ostvaruju dobit proizvodnjom, prometom
robe ili pružanjem usluga na tržištu, utvrđuje prema najvećem udjelu u
ukupnoj dodanoj vrijednosti, a za subjekte koji ne ostvaruju dobit
proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, prema najvećem
udjelu broja zaposlenih po platnoj listi i isplaćenim bruto plaćama. Matični
broj stalna
je oznaka svakog subjekta. Matični se broj rabi u svim statističkim
istraživanjima i kod razmjene podataka sa sudovima, tijelima državne vlasti,
tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti, a određuje se postupkom dodjele kontrolnog
broja po modulu 11. Pravno ustrojbeni oblik je obilježje jedinica Registra
utvrđeno zakonom na temelju kojega je jedinica osnovana (npr. dioničko
društvo, društvo s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o trgovačkim
društvima). Oblik vlasništva je obilježje jedinica Registra koje
ukazuje na vlasničku strukturu jedinice. Broj zaposlenih koristi se za iskazivanje veličine i
strukture pravnih osoba, a dobiven je na temelju godišnjeg financijskog
statističkog izvještaja za potrebe platnog prometa. U svrhu dobivanja ažurnog
stanja ovih podataka danih u tabelama, podaci su usklađeni s redovitim
mjesečnim statističkim istraživanjem kojim se prati zaposlenost. Kratice NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti DPZ Društveno-politička zajednica OUR Organizacija udruženog rada Znakovi - nema pojave 0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene
mjerne jedinice |