|
Građevinski
radovi u siječnju 2002. veći su u odnosu na siječanj 2001. za 9,5%. U
siječnju 2002. godine: -
prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 44,2%
ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 55,8%; -
prema vrsti
gradnje, na novim je građevinama odrađeno 56,6% ukupnih sati rada, a na
rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 43,4%. |
1.
INDEKS FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Indeks
fizičkog obujma građevinskih radova |
|||||||||
|
Ø
2000 = 100 |
2002. |
2002. |
2002. |
2002. |
2002. |
2002. |
verižni |
|||
|
2000. |
2001. |
2002. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj |
74,2 |
80,9 |
88,6 |
74,3 |
80,5 |
85,5 |
100,9 |
119,4 |
109,5 |
95,1 |
1) Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski
neprilagođeni).
2. VREMENSKE
SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA OD 2000. DO 2002.
Æ 2000 = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
|
|
|||||||||||||
|
2000. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
74,2 |
92,3 |
105,1 |
98,3 |
105,7 |
107,2 |
103,6 |
104,5 |
107,4 |
107,1 |
104,0 |
90,6 |
|
|
Desezonirani
indeksi |
99,4 |
101,5 |
101,4 |
99,5 |
98,5 |
100,0 |
97,6 |
99,5 |
98,9 |
99,9 |
100,6 |
103,5 |
|
Trend-ciklus
|
101,6 |
100,9 |
100,4 |
99,8 |
99,3 |
98,9 |
98,7 |
98,9 |
99,5 |
100,2 |
100,8 |
101,2 |
|
|
2001. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
80,9 |
88,0 |
102,2 |
98,8 |
108,5 |
109,3 |
111,9 |
109,8 |
110,2 |
118,9 |
112,1 |
93,1 |
|
|
Desezonirani
indeksi |
102,7 |
100,8 |
100,3 |
99,7 |
102,5 |
101,7 |
104,1 |
104,0 |
105,4 |
107,2 |
107,9 |
107,7 |
|
Trend-ciklus
|
101,3 |
101,2 |
101,0 |
101,0 |
101,4 |
102,3 |
103,4 |
104,5 |
105,6 |
106,6 |
107,6 |
108,5 |
|
|
2002. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
88,6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani
indeksi |
113,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus
|
109,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. STRUKTURA
ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA U 2002.
%
|
Vrsta
građevina |
vrsta
radova |
||
|
ukupno |
novogradnja |
ostali
radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj |
|
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
56,6 |
43,4 |
|
Zgrade |
44,2 |
30,1 |
14,1 |
|
Ostale građevine |
55,8 |
26,5 |
29,3 |
1) Rekonstrukcije
(poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje.
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvor i metode prikupljanja
podataka U
ovom su priopćenju iskazani
podaci prikupljeni izvještajnom metodom pomoću obrazaca Mjesečni izvještaj
građevinarstva (GRAĐ-21/M) i Tromjesečni izvještaj građevinarstva
(GRAĐ-21/3M). Obuhvat i
usporedivost Mjesečni i tromjesečni
izvještaj građevinarstva prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s
dvadeset i više zaposlenika, koje su u Registru poslovnih subjekata prema
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstane u područje F -
Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko 590 izvještajnih jedinica. Podaci
se odnose na građevinske radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama,
popravcima i održavanju postojećih građevina) izvršene na području Republike
Hrvatske. Obuhvat
građevinske djelatnosti sukladan je području F - Građevinarstvo u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne
novine, br. 3/97.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno je prema Klasifikaciji vrsta građevina (Narodne
novine, br. 11/98.). Obje su navedene klasifikacije sukladne s odgovarajućim
klasifikacijama koje propisuje Statistički ured Europske unije (NACE rev. 1, Classification of Types of
Construction - CC, final version). Metoda
izračunavanja indeksa Indeks
fizičkog obujma građevinskih radova temelji se na odrađenim satima radnika na
gradilištima, a prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje
Statističkog ureda Europske unije - Eurostata (Methodology of short-term indicators in industry,
Rules and recommendations,1998). Desezoniranje
je izvršeno metodom X-12-ARIMA, verzija 0.2.6, na mjesečnoj seriji indeksa
koja počinje s indeksom za siječanj 1995. godine. Trend-ciklus je serija
desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente
(tabela D.12 iz izlazne datoteke programa X-12-ARIMA). Produžavanje izvorne
serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih podataka može zbog značajki
primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne promjene desezonirane
serije i trend-ciklusa za više mjeseci unazad. Opširnija
metodološka objašnjenja za ova istraživanja objavljena su u Narodnim
novinama, br. 11/98. |