INDEKS GRAĐEVINSKIH RADOVA U VELJAČI 2002.

 

Građevinski radovi u veljači 2002. veći su u odnosu na veljaču 2001. za 12,8%.

Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do veljače 2002.  veći su za 11,3% u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do veljače 2001.

U veljači 2002. godine:

-          prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 46,0% ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 54,0%;

-          prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 58,5% ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 41,5%.

 

 

1. INDEKS FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)

 

Indeks fizičkog obujma građevinskih radova

Ø 2000 = 100

2002.
Ø 1998.

2002.
Ø 1999.

2002.
Ø 2001.

2002.
1999.

2002.
2000.

2002.
2001.

verižni
indeksi

2000.

2001.

2002.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Siječanj

74,2

80,9

88,6

74,3

80,5

85,5

100,9

119,4

109,5

95,1

Veljača

92,3

88,0

99,3

83,3

90,2

95,8

104,7

107,6

112,8

112,1

Siječanj-veljača

83,2

84,4

93,9

78,8

85,4

90,6

102,9

112,9

111,3

-

 

 

1)    Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski neprilagođeni).

 

 

 

2. VREMENSKE SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA OD 2000. DO 2002.

Æ 2000 = 100

 

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

 

2000.

Izvorni indeksi

74,2

92,3

105,1

98,3

105,7

107,2

103,6

104,5

107,4

107,1

104,0

90,6

Desezonirani indeksi

98,6

101,3

101,3

99,5

98,4

100,1

97,6

99,6

99,0

100,1

101,0

104,4

Trend-ciklus

101,9

101,2

100,4

99,8

99,2

98,9

98,8

99,0

99,5

100,1

100,5

100,7

2001.

Izvorni indeksi

80,8

88,0

102,2

98,8

108,5

109,3

111,9

109,8

110,2

118,9

112,1

93,1

Desezonirani indeksi

101,4

100,3

100,2

99,7

102,4

101,7

104,1

104,1

105,5

107,4

108,3

108,9

Trend-ciklus

100,7

100,6

100,6

100,8

101,4

102,3

103,3

104,5

105,7

107,1

108,5

109,8

2002.

Izvorni indeksi

88,6

99,3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Desezonirani indeksi

112,0

112,7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Trend-ciklus

111,0

112,0

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA U 2002.

%

Vrsta građevina

vrsta  radova

ukupno

novogradnja

ostali radovi1)

 

 

 

 

Veljača

 

 

 

 

ukupno

100,0

58,5

41,5

Zgrade

46,0

31,8

14,2

Ostale građevine

54,0

26,7

27,3

 

 

 

 

Siječanj - veljača

 

 

 

 

ukupno

100,0

57,6

42,4

Zgrade

45,2

31,0

14,2

Ostale građevine

54,8

26,6

28,2

 

 

1) Rekonstrukcije (poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje.

 

 

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor i metode prikupljanja podataka

 

U ovom su priopćenju iskazani podaci prikupljeni izvještajnom metodom pomoću obrazaca Mjesečni izvještaj građevinarstva
(GRAĐ-21/M) i Tromjesečni izvještaj građevinarstva (GRAĐ-21/3M).

 

Obuhvat i usporedivost

 

Mjesečni i tromjesečni izvještaj građevinarstva prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s dvadeset i više zaposlenika, koje su u Registru poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstane u područje F - Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko 654 izvještajnih jedinica.

 

Podaci se odnose na građevinske radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske.

 

Obuhvat građevinske djelatnosti sukladan je području F - Građevinarstvo u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 3/97.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno je prema  Klasifikaciji vrsta građevina (Narodne novine, br. 11/98.). Obje su navedene klasifikacije sukladne s odgovarajućim klasifikacijama koje propisuje Statistički ured Europske unije (NACE rev. 1, Classification of Types of Construction - CC, final version).

 

 

Metoda izračunavanja indeksa

 

Indeks fizičkog obujma građevinskih radova temelji se na odrađenim satima radnika na gradilištima, a prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje Statističkog ureda Europske unije - Eurostata (Methodology of short-term indicators in industry, Rules and recommendations,1998).

 

Desezoniranje je izvršeno metodom X-12-ARIMA, verzija 0.2.6, na mjesečnoj seriji indeksa (Ø 2000=100) koja počinje s indeksom za siječanj 1996. godine. Trend-ciklus je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente (tabela D.12 iz izlazne datoteke programa X-12-ARIMA). Produžavanje izvorne serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih podataka može zbog značajki primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne promjene desezonirane serije i trend-ciklusa za više mjeseci unazad.

 

Opširnija metodološka objašnjenja za ova istraživanja objavljena su u Narodnim novinama, br. 11/98.