|
Građevinski radovi u ožujku 2002. veći su u odnosu na
ožujak 2001. za 9,5%. Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do ožujka
2002. veći su za 10,6% u usporedbi s
radovima u razdoblju od siječnja do ožujka 2001. U ožujku 2002. godine: -
prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 45,6%
ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 54,4%; -
prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno
58,4% ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju
41,6%. |
1. INDEKS FIZIČKOG
OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Indeks
fizičkog obujma građevinskih radova |
|||||||||
|
Ø
2000 = 100 |
2002. |
2002. |
2002. |
2002. |
2002. |
2002. |
verižni |
|||
|
2000. |
2001. |
2002. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj |
74,2 |
80,9 |
88,6 |
74,3 |
80,5 |
85,5 |
100,9 |
119,4 |
109,5 |
95,1 |
|
Veljača |
92,3 |
88,0 |
99,3 |
83,3 |
90,2 |
95,8 |
104,7 |
107,6 |
112,8 |
112,1 |
|
Ožujak |
105,1 |
102,2 |
111,9 |
93,9 |
101,7 |
108,0 |
92,1 |
106,5 |
109,5 |
112,7 |
|
Siječanj
- ožujak |
90,5 |
90,3 |
99,9 |
83,9 |
90,8 |
96,4 |
98,6 |
110,4 |
110,6 |
- |
1) Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski neprilagođeni).
2. VREMENSKE SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA
OD 2000. DO 2002.
Æ2000 = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
|
|
|||||||||||||
|
2000. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
74,2 |
92,3 |
105,1 |
98,3 |
105,7 |
107,2 |
103,6 |
104,5 |
107,4 |
107,1 |
104,0 |
90,6 |
|
|
Desezonirani indeksi |
98,4 |
101,1 |
101,5 |
99,5 |
98,5 |
100,2 |
97,6 |
99,6 |
99,0 |
100,1 |
100,9 |
104,3 |
|
|
Trend-ciklus |
101,9 |
101,1 |
100,5 |
99,9 |
99,3 |
99,0 |
98,9 |
99,1 |
99,5 |
100,0 |
100,4 |
100,6 |
|
|
2001. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
80,8 |
88,0 |
102,2 |
98,8 |
108,5 |
109,3 |
111,9 |
109,8 |
110,2 |
118,9 |
112,1 |
93,1 |
|
|
Desezonirani indeksi |
101,2 |
100,0 |
100,6 |
99,8 |
102,5 |
101,8 |
104,1 |
104,1 |
105,5 |
107,3 |
108,2 |
108,7 |
|
|
Trend-ciklus |
100,6 |
100,6 |
100,6 |
100,9 |
101,5 |
102,4 |
103,4 |
104,5 |
105,7 |
107,0 |
108,4 |
109,6 |
|
|
2002. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
88,6 |
99,3 |
111,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani indeksi |
111,7 |
112,3 |
111,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
110,5 |
111,2 |
111,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA U 2002.
%
|
Vrsta građevina |
vrsta
radova |
||
|
ukupno |
novogradnja |
ostali radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
Ožujak |
|||
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
58,4 |
41,6 |
|
Zgrade |
45,6 |
30,9 |
14,7 |
|
Ostale
građevine |
54,4 |
27,5 |
26,9 |
|
Siječanj - ožujak |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
57,9 |
42,1 |
|
Zgrade |
45,3 |
31,0 |
14,3 |
|
Ostale
građevine |
54,7 |
26,9 |
27,8 |
1) Rekonstrukcije
(poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje.
|
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA Izvor i metode prikupljanja podataka U ovom su priopćenju iskazani podaci
prikupljeni izvještajnom metodom pomoću obrazaca Mjesečni izvještaj
građevinarstva Obuhvat i
usporedivost Mjesečni
i tromjesečni izvještaj
građevinarstva prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s dvadeset i
više zaposlenika, koje su u Registru poslovnih subjekata prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti razvrstane u područje F - Građevinarstvo. Prosječno
se godišnje obuhvaća oko 654 izvještajnih jedinica. Podaci se odnose na
građevinske radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i
održavanju postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske. Obuhvat građevinske
djelatnosti sukladan je području F - Građevinarstvo
u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 3/97.), a
razvrstavanje građevina i radova izvršeno je prema Klasifikaciji vrsta građevina (Narodne novine, br. 11/98.).
Obje su navedene klasifikacije sukladne s odgovarajućim klasifikacijama koje
propisuje Statistički ured Europske unije (NACE rev. 1, Classification of Types of Construction - CC, final
version). Metoda
izračunavanja indeksa Indeks fizičkog
obujma građevinskih radova temelji se na odrađenim satima radnika na
gradilištima, a prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje
Statističkog ureda Europske unije - Eurostata (Methodology of short-term indicators in industry,
Rules and recommendations,1998). Desezoniranje je
izvršeno metodom X-12-ARIMA, verzija 0.2.6, na mjesečnoj seriji indeksa (Ø 2000=100) koja počinje s indeksom za
siječanj 1996. godine. Trend-ciklus je serija desezoniranih indeksa iz koje
je isključen utjecaj slučajne komponente (tabela D.12 iz izlazne datoteke
programa X-12-ARIMA). Produžavanje izvorne serije indeksa dodavanjem novih
mjesečnih podataka može zbog značajki primijenjene metode desezoniranja
prouzročiti naknadne promjene desezonirane serije i trend-ciklusa za više
mjeseci unazad. Opširnija
metodološka objašnjenja za ova istraživanja objavljena su u Narodnim
novinama, br. 11/98. |