BROJ I STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U PROSINCU 2002.

U priopćenju Broj i struktura poslovnih subjekata, koje se od 1999. godine objavljuje tromjesečno i u dvojezičnoj verziji, izmijenjen je sadržaj podataka tako da su podaci o broju registriranih pravnih osoba iz Registra poslovnih subjekata, koji vodi Državni zavod za statistiku, dopunjeni podacima registara i administrativnih evidencija drugih državnih institucija, kao što su Registar poreznih obveznika, Registar računa pravnih osoba platnog prometa, Registar aktivnih osiguranika mirovinskog osiguranja i sl.

Promjena sadržaja priopćenja izvršena je radi što boljega razumijevanja podataka o broju i strukturi poslovnih subjekata, a povezivanjem je omogućeno da se pravne osobe iskažu prema aktivnosti, veličini, obliku vlasništva, te da se ovi podaci dopune podacima o obrtu i slobodnim zanimanjima.

1. POSLOVNI SUBJEKTI U PROSINCU 2002.

	Registrirane pravne osobe	Aktivni subjekti	Udio aktivnih pravnih osoba
Ukupno	200 341	88 300	44,1
Trgovačka društva	74 127	62 196	83,9
Poduzeća i zadruge	86 800	16 186	18,6
Ustanove, tijela, udruge i organizacije	39 414	9 918	25,2
Subjekti u obrtu i slobodnim zanimanjima	-	92 065	-

Usporedba broja pravnih osoba u Registru Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na broj aktivnih pravnih osoba u administrativnim registrima pokazuje da je udio aktivnih pravnih osoba manji od polovine i iznosi 44,1%.

Kod trgovačkih društava ova je razlika najmanja jer se radi o subjektima koji su usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Njihov udio prema aktivnosti ukazuje da ih ipak oko 16,1% nije aktivno.

Poduzeća i zadruge su skupina subjekata s najvećom apsolutnom razlikom, koja se uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima i koji će nakon okončanja ovoga postupka biti brisani iz Registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko 16 000, postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkih društava.

U skupini ustanova, tijela, udruga, društava i organizacija razlika između dva podatka nije posljedica neaktivnosti tih subjekata kao u prethodnim skupinama. Upis u Registar Državnog zavoda za statistiku za ovu vrstu subjekata različit je u odnosu na njihovo vođenje u administrativnim registrima, npr. Registar Državnog zavoda za statistiku upisuje svako tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pojedinačno, a administrativni registri se kod vođenja rukovode računima preko kojih se odvija poslovanje ovih jedinica.

Podatak o broju subjekata obrta i slobodnih zanimanja odnosi se na broj samostalnih poduzetnika koji zapošljavaju ili ne zapošljavaju zaposlenike i na broj osoba koje obavljaju profesionalnu djelatnost, prema evidencijama mirovinskog osiguranja.

2. STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PREMA AKTIVNOSTI I PODRUČJIMA NKD-a U PROSINCU 2002.

	Pravne osobe				Aktivne pravne osobe		Obrt i slobodna zanimanja
	registrirani	struktura registri- ranih	aktivni	struktura aktivnih	profitne	neprofitne
Ukupno	200 341	100	88 300	100	78 382	9 918	92 065
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	3 378	1,7	1 645	1,9	1 643	2	1 071
B Ribarstvo	535	0,3	225	0,3	225	-	1 646
C Rudarstvo i vađenje	271	0,1	178	0,2	178	-	65
D Prerađivačka industrija	19 537	9,8	11 221	12,7	11 210	11	11 611
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	203	0,1	173	0,2	172	1	-
F Građevinarstvo	12 146	6,1	6 955	7,9	6 944	11	9 757
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	83 320	41,6	34 607	39,2	34 504	103	20 936
H Hoteli i restorani	6 541	3,3	3 229	3,7	3 184	45	12 689
I Prijevoz, skladištenje i veze	9 092	4,5	4 459	5,0	4 437	22	9 377
J Financijsko posredovanje	1 556	0,8	966	1,1	964	2	476
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	20 803	10,4	12 563	14,2	12 489	74	8 869
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	2 646	1,3	1 029	1,2	7	1 022	13
M Obrazovanje	2 930	1,5	2 292	2,6	536	1 756	87
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	2 635	1,3	1 237	1,4	175	1 062	5 945
O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	34 691	17,3	7 520	8,5	1 714	5 806	8 055
P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	-	-	-	-	-	-	666
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela	57	0,0	1	0,0	-	1	-
Nepoznato	-	-	-	-	-	-	802

Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine kako registriranih tako i aktivnih subjekata otpada na četiri područja djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih 41,6% i aktivnih 39,2%, Prerađivačka industrija s udjelom registriranih 9,8% i aktivnih 12,7%, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom registriranih 10,4% i aktivnih 14,2% i Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti kod kojih je razlika udjela registriranih (17,3%) i aktivnih (8,5%) najveća.

Udio profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 88,8% i njihova struktura po djelatnostima pokazuje da ih je 90% zastupljeno u pet područja djelatnosti sa sljedećim redoslijedom učestalosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (44,0%), Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (15,9%), Prerađivačka industrija (14,3%), Građevinarstvo (8,9%) i Prijevoz, skladištenje i veze s udjelom 5,7%.

Udio neprofitnih aktivnih subjekata je 11,2% i više od polovine njih nalazi se u djelatnosti Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti, a preostala polovina raspoređena je na Obrazovanje (17,7%), Zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb (10,7%) i Javnu upravu i obranu; obvezno socijalno osiguranje (10,3%).

Struktura po djelatnostima poslovnih subjekata obrta i slobodnih zanimanja bitno je ujednačenija u odnosu na strukturu pravnih osoba. Iako je i ovdje najučestalija djelatnost Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, njezin je udio ipak svega nešto veći od jedne petine, a uz Trgovinu još četiri djelatnosti pokrivaju dvije trećine ukupnih subjekata.

3. STRUKTURA AKTIVNIH PRAVNIH OSOBA PREMA OBLICIMA VLASNIŠTVA I PODRUČJIMA NKD-a
U PROSINCU 2002.

	Ukupno	Oblici vlasništva
		državno		privatno		zadružno		mješovito		nema vlasništva
		broj pravnih osoba	udio u uku- pnom	broj pravnih osoba	udio u uku- pnom	broj pravnih osoba	udio u uku- pnom	broj pravnih osoba	udio u uku- pnom	broj pravnih osoba	udio u uku- pnom
Ukupno	88 300	1 144	1,3	74 243	84,1	800	0,9	2 195	2,5	9 918	11,2
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	1 645	43	2,6	1 183	71,9	309	18,8	108	6,6	2	0,1
B Ribarstvo	225	5	2,2	201	89,3	12	5,3	7	3,1	-	-
C Rudarstvo i vađenje	178	7	3,9	151	84,8	3	1,7	17	9,6	-	-
D Prerađivačka industrija	11 221	225	2,0	10 304	91,8	68	0,6	613	5,5	11	0,1
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	173	124	71,7	40	23,1	-	-	8	4,6	1	0,6
F Građevinarstvo	6 955	97	1,4	6 615	95,1	60	0,9	172	2,5	11	0,2
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	34 607	149	0,4	33 646	97,2	115	0,3	594	1,7	103	0,3
H Hoteli i restorani	3 229	66	2,0	2 929	90,7	7	0,2	182	5,6	45	1,4
I Prijevoz, skladištenje i veze	4 459	92	2,1	4 208	94,4	10	0,2	127	2,8	22	0,5
J Financijsko posredovanje	966	29	3,0	711	73,6	187	19,4	37	3,8	2	0,2
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	12 563	164	1,3	12 066	96,0	24	0,2	235	1,9	74	0,6
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	1 029	1	0,1	6	0,6	-	-	-	-	1 022	99,3
M Obrazovanje	2 292	4	0,2	525	22,9	-	-	7	0,3	1 756	76,6
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	1 237	18	1,5	129	10,4	-	-	28	2,3	1 062	85,9
O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	7 520	120	1,6	1 529	20,3	5	0,1	60	0,8	5 806	77,2
P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela	1	-	-	-	-	-	-	-	-	1	100,0

Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva ukazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik u kojem se nalazi 84,1% subjekata; u državnom je vlasništvu 1,3% subjekata; u mješovitom 2,5%; u zadružnom svega 0,9%, a za 11,2% pravnih osoba vlasništvo se ne prati.

Struktura vlasništva prema djelatnostima ukazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima, npr. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom 97,2%, Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom 96,0%, Prijevoz skladištenje i veze s udjelom 94,4%. Približno isti udjel ovog oblika vlasništva od proizvodnih djelatnosti ima Građevinarstvo (95,1%), Prerađivačka industrija (91,7%) i Ribarstvo (89,6)%.

4. AKTIVNE PRAVNE OSOBE PREMA BROJU ZAPOSLENIH U PROSINCU 2002.

	Ukupno	Broj zaposlenih
		0	1 - 9	10 - 49	50 - 249	250 - 499	500 i više
Ukupno	88 300	35 011	43 551	7 059	2 230	261	188
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	1 645	702	716	142	74	5	6
B Ribarstvo	225	90	105	26	3	1	-
C Rudarstvo i vađenje	178	84	55	24	13	1	1
D Prerađivačka industrija	11 221	3 724	5 497	1 225	569	116	90
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	173	42	21	43	55	8	4
F Građevinarstvo	6 955	2 399	3 538	818	171	15	14
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	34 607	12 632	19 677	2 000	248	31	19
H Hoteli i restorani	3 229	1 473	1 343	287	104	14	8
I Prijevoz, skladištenje i veze	4 459	1 604	2 498	245	83	11	18
J Financijsko posredovanje	966	314	534	66	37	8	7
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	12 563	4 489	7 412	542	101	12	7
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	1 029	63	488	343	108	19	8
M Obrazovanje	2 292	306	511	914	550	9	2
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	1 237	701	253	215	66	2	-
O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	7 520	6 387	903	169	48	9	4
P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	-	-	-	-	-	-	-
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela	1	1	-	-	-	-	-

Promatramo li strukturu aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, uočljivo je da najveći udio (49,3%) imaju subjekti s jednim do devet zaposlenih, zatim 39,7% subjekata nema zaposlenih, 8,0% je onih s 10 do 49 zaposlenih, a udio srednje velikih subjekata s 50 do 249 zaposlenih je 2,5%, dok svega 0,5% otpada na velike subjekte s više od 250 zaposlenih.

Uočljivo je, također, da ravnomjerniju strukturu prema djelatnostima imaju srednje veliki i veliki subjekti u odnosu na male. Mali su subjekti najbrojniji u djelatnosti Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo u kojoj se udio izrazito smanjuje u odnosu na veličinu subjekata. Srednje veliki subjekti najzastupljeniji su u Prerađivačkoj industriji s udjelom 25,5%; u tom se području nalazi i 47,9% velikih subjekata.

5. TRGOVAČKA DRUŠTVA PREMA PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA I AKTIVNOSTI U PROSINCU 2002.

	Pravno ustrojbeni oblici
	ukupno		dionička društva		društva s ograničenom odgovornošću		komanditna društva		javna trgovačka društva		glavne podružnice inozemnih trgovačkih društava ili inozemnih trgovaca pojedinaca		ostali pravno ustrojbeni oblici
	registrirani	aktivni	registrirani	aktivni	registrirani	aktivni	registrirani	aktivni	registrirani	aktivni	registrirani	aktivni		registrirani	aktivni
Ukupno	74 127	62 196	2 084	1 971	71 461	59 809	111	89	174	140	221	160		76	27
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	1 339	1 109	95	90	1 235	1 014	3	1	6	4	-	-		-	-
B Ribarstvo	212	180	11	11	201	169	-	-	-	-	-	-		-	-
C Rudarstvo i vađenje	192	162	19	19	172	142	-	-	-	-	1	1		-	-
D Prerađivačka industrija	10 320	8 980	738	705	9 541	8 246	4	3	12	9	23	17		2	-
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	180	167	8	7	171	159	1	1	-	-	-	-		-	-
F Građevinarstvo	6 780	5 721	219	206	6 493	5 462	2	2	6	5	60	46		-	-
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	32 863	26 847	342	316	32 415	26 62	15	12	23	13	66	43		2	1
H Hoteli i restorani	3 408	2 753	191	183	3 207	2 565	-	-	4	1	6	4		-	-
I Prijevoz, skladištenje i veze	4 213	3 534	98	92	4 090	3 424	2	2	6	6	16	9		1	1
J Financijsko posredovanje	791	679	124	118	658	556	1	1	-	-	3	1		5	3
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	11 325	9 977	171	161	10 917	9 617	82	66	112	98	42	35		1	-
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	10	7	4	3	6	4	-	-	-	-	-	-		-	-
M Obrazovanje	490	441	3	3	486	437	-	-	1	1	-	-		-	-
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	161	149	18	17	143	132	-	-	-	-	-	-		-	-
O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	1 843	1 490	43	40	1 726	1 420	1	1	4	3	4	4		65	22
P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-		-	-
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-		-	-

U strukturi trgovačkih društava, prema pravno ustrojbenim oblicima, izrazito prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću čiji je udio čak 96,4% registriranih i 96,2% aktivnih. Dioničko društvo je prema brojnosti drugi oblik na koji otpada 2,8% registriranih i 3,2% aktivnih, a svi ostali oblici trgovačkih društava čine preostalih 0,7%.

6. REGISTRIRANE NEPROFITNE PRAVNE OSOBE PREMA AKTIVNOSTI I PRAVNO USTROJBENIM OBLICIMA
U PROSINCU 2002.

	Ukupno registrirani	Udio aktivnih	Grupe pravno ustrojbenih oblika
			udruge, ustanove, gospodarska udruženja, fondovi, pravosuđe, zaklade, fundacije, političke stranke, društvene organizacije, udruge građana i ostale organizacije	tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave	neusklađeni OUR-i i ustanove, zadruge i organi DPZ-a
Ukupno	39 414	25,2	36 753	2 016	645
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo	15	13,3	5	-	10
B Ribarstvo	1	-	-	-	1
C Rudarstvo i vađenje	2	-	-	-	2
D Prerađivačka industrija	91	12,1	13	-	78
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	3	33,3	1	-	2
F Građevinarstvo	78	14,1	7	-	71
G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo	173	59,5	152	-	21
H Hoteli i restorani	54	83,3	42	-	12
I Prijevoz, skladištenje i veze	35	62,9	29	-	6
J Financijsko posredovanje	4	50,0	4	-	-
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	131	56,5	91	-	40
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje	2 635	38,8	604	2 016	15
M Obrazovanje	2 074	84,7	1 801	-	273
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb	2 410	44,1	2 359	-	51
O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti	31 651	18,3	31 588	-	63
P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	-	-	-	-	-
Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela	57	1,8	57	-	-

Struktura registriranih neprofitnih pravnih osoba prema vrstama pravno ustrojbenih oblika pokazuje da 93,2% čine udruge, ustanove, udruženja, fondovi i slične organizacije; 5,1% odnosi se na tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a preostalih 1,6% predstavlja neusklađene subjekte.

Promatramo li njihovu aktivnost, uočit ćemo da je svega nešto više od jedne četvrtine (25,2%) aktivnih. Njihova struktura po djelatnostima pokazuje da su ovo subjekti iz četiri područja djelatnosti: Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti, gdje ih je registrirano čak 80,3% s udjelom aktivnih svega 18,3%; Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, gdje ih je registrirano 6,7%, od čega je 38,8% aktivnih; Zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa sličnim udjelom registriranih i aktivnih te Obrazovanje sa svega 5,3% registriranih, ali s najvećim udjelom aktivnih (84,7%).

7. STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA PO ŽUPANIJAMA U PROSINCU 2002.

	Registrirane pravne osobe ukupno	Trgovačka društva		Poduzeća i zadruge		Registrirane ustanove, tijela, udruge i organizacije	Subjekti u obrtu i slobodnim zanimanjima
		registrirana	aktivna	registrirani	aktivni
Republika Hrvatska	200 341	74 127	62 196	86 800	16 186	39 414	92 065
I. Zagrebačka županija	12 501	4 020	3 397	6 374	1 611	2 107	6 277
II. Krapinsko-zagorska županija	3 776	1 076	934	1 496	371	1 204	2 939
III. Sisačko-moslavačka županija	5 187	1 070	931	2 179	728	1 938	2 507
IV. Karlovačka županija	4 596	1 676	1 472	1 538	211	1 382	2 535
V. Varaždinska županija	5 844	2 366	2 048	1 918	314	1 560	3 214
VI. Koprivničko-križevačka županija	3 633	1 382	1 146	1 070	131	1 181	1 814
VII. Bjelovarsko-bilogorska županija	4 083	1 603	1 282	1 083	62	1 397	1 906
VIII. Primorsko-goranska županija	16 596	6 847	5 705	6 750	1 226	2 999	8 745
IX. Ličko-senjska županija	1 633	531	459	466	82	636	1 006
X. Virovitičko-podravska županija	2 277	777	659	562	69	938	1 321
XI. Požeško-slavonska županija	2 410	640	570	987	160	783	1 116
XII. Brodsko-posavska županija	4 385	1 419	1 146	1 625	226	1 341	3 087
XIII. Zadarska županija	5 819	1 753	1 504	2 715	441	1 351	4 013
XIV. Osječko-baranjska županija	7 646	3 894	3 280	870	209	2 882	4 323
XV. Šibensko-kninska županija	4 388	1 312	1 131	1 978	313	1 098	2 298
XVI. Vukovarsko-srijemska županija	3 394	1 507	1 157	424	105	1 463	2 954
XVII. Splitsko-dalmatinska županija	25 424	8 535	7 292	13 318	1 210	3 571	10 175
XVIII. Istarska županija	13 977	5 702	4 860	6 143	911	2 132	7 749
XIX. Dubrovačko-neretvanska županija	4 846	2 002	1 777	1 314	296	1 530	2 510
XX. Međimurska županija	4 377	1 677	1 469	1 732	555	968	1 945
Grad Zagreb	63 549	24 338	19 977	32 258	6 955	6 953	19 631

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu, dok je udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno manji i iznosi 21,3%. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba s udjelima 12,7%, odnosno 11,1%.

Još tri županije imaju više od 5% udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (8,3%), Istarska (7,0%) i Zagrebačka (6,2%). Isti je redoslijed ovih županija i kod broja fizičkih osoba.

Teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava, poduzeća i zadruga ipak je različita u odnosu na strukturu registriranih. Tako je, npr. udio Grada Zagreba u skupinama ovih subjekata kod registriranih 32,8%, a kod aktivnih 32,1%, dok je udio po brojnosti druge županije Splitsko-
-dalmatinske u aktivnima veći (11,7%), nego u registriranim subjektima (11,5%).

8. OSNIVANJE, BRISANJE I USKLAĐENJE REGISTRIRANIH PRAVNIH OSOBA U 2002.

	I. tromjesečje	II. tromjesečje	III. tromjesečje	IV. tromjesečje
Osnivanje	1 900	2 115	1 777	2 087
od toga:
trgovačka društva	1 273	1 324	1 091	1 327
ostali	627	791	686	760
Brisanje	233	1 955	351	592
od toga:
poduzeća	92	915	79	63
trgovačka društva	105	635	199	217
ostalo	36	405	73	312
Usklađenja prema Zakonu o trgovačkim društvima	2 436	1 161	461	594

Podaci o promjenama registriranih subjekata, raspoređeni u tri skupine: osnivanje, brisanje i usklađenje, pokazuju da se u naznačenom razdoblju povećava broj osnivanja, brisanja i usklađenja.

Udio trgovačkih društava u broju novoosnovanih subjekata iznosi približno dvije trećine u promatranom razdoblju.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 3/97. i 7/97.) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 22/95.), Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata. Registar poslovnih subjekata obuhvaća pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te dijelove ovih subjekata, što znači da se u Registar za sada ne upisuju fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima.

Upisom u Registar svakom se subjektu dodjeljuje sedmeroznamenkasti matični broj, a dijelu subjekta određuje se redni broj uz matični broj.

Svakom subjektu i njegovu dijelu upisanom u Registar dodjeljuje se i šifra djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u).

Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) utemeljena je na Europskoj klasifikaciji djelatnosti - NACE, Rev. 1. - koja je obvezatna za države članice Europske unije.

Subjekti upisani u Registar razvrstavaju se prema djelatnosti koju pretežito obavljaju na takav način da se prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD-u) utvrđuje podrazred glavne djelatnosti. Kada je za subjekt rješenjem o upisu u Registar kod nadležnog tijela ili propisom utvrđeno obavljanje više djelatnosti, prvo razvrstavanje prema NKD-u provodi se po prijedlogu subjekta upisa. Svako sljedeće razvrstavanje subjekta, kojim se mijenja glavna djelatnost, provodi se:

1) na zahtjev subjekta i

2) po službenoj dužnosti na temelju promjene rješenja o upisu u Registar kod nadležnog tijela ili promjene propisa, odnosno na temelju podataka iz statističkih istraživanja.

Djelatnost dijelova subjekata utvrđuje se prema rješenju o upisu u registar kod nadležnog tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti subjekta u čijem su sastavu.

Upis prijava, promjena i odjava subjekta prati se dnevnom ažurnošću Registra. Izvori za Registar su:

1) registri što ih vode:

- trgovački sudovi

- ministarstva (na primjer: Ministarstvo pravosuđa, uprave i
lokalne samouprave, Ministarstvo rada i socijalne skrbi)
- uredi državne uprave u županijama
- druga registarska tijela;

2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama.

Struktura upisanih subjekata prema pravnoj osnovi upisa je sljedeća:

- trgovačka društva, poduzeća, zadruge i ustanove, upisani na temelju rješenja registarskog tijela (trgovački sudovi), čine 82,14% upisanih subjekata Registra

- tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upisani na temelju zakona s udjelom od 1,01% i

- ostali subjekti, npr. udruge, društva, zaklade, upisani na temelju posebnih zakona s udjelom od 16,85%.

Poteškoće u ažuriranju znatnog broja jedinica Registra nastaju kao posljedica dugotrajnih prijelaznih razdoblja u kojima registarska tijela usklađuju subjekte prema novoj zakonodavnoj regulativi što odgađa i postupak brisanja onih subjekata koji nisu ni podnijeli zahtjev za usklađenje u skladu s novim propisima.

Nedostatak u obuhvatu Registra odnosi se na poslovne subjekte koji obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja.

Podatke Registra poslovnih subjekata povezali smo pomoću matičnog broja s administrativnim bazama, čime smo dobivenim rezultatima učinili podatke iz ovoga Priopćenja upotrebljivijima.

Definicije

Poslovni subjekti su pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost sukladno propisima te tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Registrirane pravne osobe su jedinice upisane u Registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku, a odnose se na trgovačka društva, poduzeća, ustanove, zadruge, udruge, političke stranke i ostale neusklađene jedinice koje su imale pravni subjektivitet prema prije važećim zakonima, zatim tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Aktivne pravne osobe su jedinice upisane u Registar poslovnih subjekata, navedene u prethodnoj definiciji, za koje je status aktivnosti utvrđen prema podacima Registra poreznih obveznika (godišnja prijava poreza na dobit ili dohodak za 2000.) i podacima Registra platnog prometa (godišnji financijski statistički izvještaj za 2000.). Da bi se dobilo ažurno stanje podataka, tim su podacima dodane sve promjene jedinica registra (osnivanja, brisanja i promjene) u razdoblju od siječnja 2001. do lipnja 2002. prema postupcima vođenja u Registru poslovnih subjekata.

Fizičke osobe su jedinice koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, a odnose se na obrt i raznovrsne oblike slobodnih zanimanja. Podaci o ovim jedinicama dani su prema evidencijama aktivnih osiguranika mirovinskog osiguranja.

Glavna djelatnost je djelatnost koja se, za subjekte koji ostvaruju dobit proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, utvrđuje prema najvećem udjelu u ukupnoj dodanoj vrijednosti, a za subjekte koji ne ostvaruju dobit proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, prema najvećem udjelu broja zaposlenih po platnoj listi i isplaćenim bruto plaćama.

Matični broj stalna je oznaka svakog subjekta. Matični se broj rabi u svim statističkim istraživanjima i kod razmjene podataka sa sudovima, tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, a određuje se postupkom dodjele kontrolnog broja po modulu 11.

Pravno ustrojbeni oblik je obilježje jedinica Registra utvrđeno zakonom na temelju kojega je jedinica osnovana (npr. dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću prema Zakonu o trgovačkim društvima).