ANKETA O POTROŠNJI KUĆANSTAVA

OSNOVNE KARAKTERISTIKE POTROŠNJE I PRIMANJA KUĆANSTAVA

OD 2000. DO 2002.

Državni zavod za statistiku u suradnji sa županijskim statističkim uredima od 1998. provodi Anketu o potrošnji kućanstava. Anketa se provodi na reprezentativnom uzorku kućanstava i metodološki je sukladna s međunarodnim standardima i standardima i preporukama Europske unije. Ovo priopćenje sadrži osnovne podatke o visini i strukturi prosječne godišnje potrošnje i primanja po kućanstvu, kao i podatke o karakteristikama anketiranih kućanstava.

Za pravilno i potpuno korištenje podataka u Metodološkim objašnjenjima na kraju Priopćenja dane su definicije temeljnih kategorija i klasifikacija korištenih u ovom istraživanju.

1. OSOBNA POTROŠNJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

Grupe potrošnje	Prosječna godišnja osobna potrošnja po kućanstvu u kunama			Struktura osobne potrošnje, %
	2000.	2001.	2002.	2000.	2001.	2002.
Osobna potrošnja – ukupno	58 613	61 141	64 736	100,00	100,00	100,00
Hrana i bezalkoholna pića	18 845	20 585	20 816	32,15	33,67	32,15
Alkoholna pića i duhan	2 273	2 486	2 575	3,89	4,07	3,98
Odjeća i obuća	5 907	5 585	5 735	10,08	9,13	8,86
Stanovanje i potrošnja energenata^1)	7 811	8 187	8 875	13,33	13,39	13,71
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje	2 880	3 450	3 573	4,91	5,64	5,52
Zdravstvo	1 228	1 232	1 442	2,09	2,01	2,23
Prijevoz	7 156	7 028	7 167	12,20	11,49	11,07
Komunikacije	1 619	2 127	3 115	2,76	3,48	4,81
Rekreacija i kultura	3 931	3 576	4 155	6,71	5,85	6,42
Obrazovanje	431	505	439	0,73	0,83	0,68
Hoteli i restorani	2 155	1 821	2 049	3,68	2,98	3,16
Ostala dobra i usluge	4 377	4 559	4 795	7,47	7,46	7,41

1) U troškove stanovanja nije uključena imputirana renta.

Karakteristike osobne potrošnje kućanstava iskazane su s pomoću 12 osnovnih grupa proizvoda i usluga kojima se kućanstvo koristi za podmirivanje životnih potreba, uz analitički prikaz njihova udjela u ukupnoj osobnoj potrošnji.

Ukupna osobna potrošnja porasla je za oko 5% u odnosu na prethodnu godinu i u 2002. iznosi 64 736 kuna. Struktura osobne potrošnje ne razlikuje se bitno u odnosu na prijašnje godine. Od početka provođenja istraživanja 1998. godine najveći udio, oko trećine ukupne osobne potrošnje, otpada na Hranu i bezalkoholna pića. U 2002. došlo je do blagog pada njenog udjela s 33,67% u 2001. na 32,15%. Udio te grupe u ukupnoj potrošnji vidljivo se smanjio u posljednje tri godine u odnosu na 1998. i 1999., kada je iznosio oko 38%.

Na drugom mjestu po visini udjela nalazi se grupa Stanovanje i potrošnja energenata, čiji se udio u ukupnoj potrošnji kontinuirano povećava te u 2002. iznosi 13,71%. Osim Stanovanja i potrošnje energenata, kontinuirani rast udjela u osobnoj potrošnji pratimo i kod Komunikacija, čiji se udio u 2002. povećao s 3,48% u 2001. na 4,81% ukupne osobne potrošnje.

Usprkos kontinuiranom padu njegova udjela od 2000., kada je iznosio 12,20%, Prijevoz je na trećem mjestu po visini udjela u ukupnoj osobnoj potrošnji i u 2002. iznosi 11,07%. Sve ostale grupe u osobnoj potrošnji sudjeluju s udjelom manjim od 10%. Obrazovanje je grupa potrošnje s najnižim udjelom i izdaci samo za tu grupu iznose manje od jednog postotnog boda.

2. UKUPNA UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

ž

	Prosječna ukupna upotrijebljena sredstva u kunama			Struktura ukupnih upotrijebljenih sredstava, %
	2000.	2001.	2002.	2000.	2001.	2002.
Ukupna upotrijebljena sredstva	68 754	71 027	77 331	100,00	100,00	100,00
Osobna potrošnja:	58 613	61 141	64 736	85,25	86,08	83,71
novčana potrošnja	55 918	58 169	61 636	81,33	81,90	79,70
naturalna potrošnja	2 695	2 972	3 100	3,92	4,18	4,01
Štednja	2 384	1 652	2 311	3,47	2,33	2,99
Otplate zajmova i kredita s kamatama	2 148	2 159	2 899	3,12	3,04	3,75
Investicije u kuću, stan i imanje	5 609	6 075	7 385	8,16	8,55	9,55

Kategorija ukupno upotrijebljenih sredstava kućanstava uz osobnu potrošnju uključuje i vrijednosti štednje, otplate zajmova i kredita s kamatom investicije u stan, kuću i imanje.

Osobna potrošnja, kao najvažniji dio ukupnih upotrijebljenih sredstava, najrealniji je iskaz stvarne potrošnje, a čine je dvije kategorije: novčana potrošnja, kojom kućanstva u najvećoj mjeri osiguravaju dobra i usluge potrebne za život, i naturalna potrošnja, koja uključuje izračunanu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu. Podaci o strukturi u promatranim godinama upućuju na dominantan udio novčane potrošnje u osobnoj potrošnji, ali i u ukupnim upotrijebljenim sredstvima kućanstva, na koja otpada 95% osobne potrošnje ili oko 80% ukupnih upotrijebljenih sredstava.

3. RASPOLOŽIVI DOHODAK PO IZVORIMA STJECANJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

Vrste raspoloživog dohotka	Prosječni godišnji raspoloživi dohodak po kućanstvu u kunama			Struktura ukupno raspoloživog dohotka, %
	2000.	2001.	2002.	2000.	2001.	2002.
Ukupan raspoloživi dohodak	59 271	58 471	62 489	100,00	100,00	100,00
Od nesamostalnog rada	29 600*	27 490	31 492	49,94	47,01	50,40
Od samostalne djelatnosti	10 166	10 744	11 397	17,15	18,37	18,24
od vlastitog obrta i slobodnih zanimanja	3 996	3 698	3 926	6,74	6,32	6,28
od povremenih poslova i autorskih djela	578	990	1 273	0,98	1,69	2,04
preko studentskog servisa	99	61	109	0,17	0,10	0,18
na temelju neposredne pogodbe	850	647	682	1,43	1,11	1,09
od poljoprivrede	4 643	5 348	5 407	7,83	9,15	8,65
Od imovine	726	798	644	1,22	1,37	1,03
Od mirovina	10 685	13 247	12 432	18,03	22,66	19,90
Od naknada vezanih za nezaposlenost i školovanje	377	424	451	0,64	0,72	0,72
Od ostalih tekućih primanja	3 107	3 993	4 171	5,24	6,83	6,67
Od tekućih transfera, ostalog dohotka i ostalih izvora financiranja	4 610	1 775	1 902	7,78	3,04	3,04

Distribucija sredstava u raspoloživom dohotku kućanstava temeljena je na sredstvima koja su ostvarili svi članovi kućanstva prema ponuđenim izvorima stjecanja. Kako bi ti podaci bili što kvalitetniji, pojedinačni su se podaci po vrstama primanja gdje god je moguće prikupljali za svakog pojedinog člana kućanstva, međutim neke se vrste primanja specifično odnose na kućanstvo pa su tako i prikupljene, npr. primanja od poljoprivrede, dobit od imovine i primanja od najma.

Podaci o raspoloživom dohotku prikupljeni su u neto iskazu, a obuhvaćaju dohodak od nesamostalnog i samostalnog rada, imovine, mirovine, naknade vezane za nezaposlenost i školovanje, ostalih tekućih primanja te od tekućih transfera, ostalog dohotka i ostalih izvora financiranja potrošnje.

Struktura ukupnog raspoloživog dohotka pokazuje da je oko dvije trećine dohotka ostvareno plaćama i nadnicama zaposlenika te dohotkom od samostalne aktivnosti, tj. samostalnim radom, a preostala trećina odnosi se na sekundarnu raspodjelu u kojoj je najvažniji udio mirovina s 19,90% u 2002.

4. UKUPNA RASPOLOŽIVA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

	Ukupna raspoloživa sredstva u kunama			Struktura ukupno raspoloživih sredstava, %
	2000.	2001.	2002.	2000.	2001.	2002.
Raspoloživa sredstva - ukupno	64 619	64 288	69 344	100,00	100,00	100,00
Ukupan raspoloživi dohodak	59 271	58 471	62 489	91,72	90,95	90,12
Podignuti krediti	3 934	4 126	5 453	6,09	6,42	7,86
Podignuti štedni ulozi	1 414	1 691	1 402	2,19	2,63	2,02

Ukupna raspoloživa sredstva sastoje se od ukupno raspoloživog dohotka, podignutih kredita i podignutih štednih uloga. Raspoloživi dohodak najvažniji je udio ukupno raspoloživih sredstava i kontinuirano iznosi oko 90%. Udio Podignutih kredita u ukupno raspoloživim sredstvima u porastu je i u 2002. godini iznosi 7,87%.

OSNOVNE KARAKTERISTIKE ANKETIRANIH KUĆANSTAVA

5. OSNOVNI PODACI O ANKETIRANIM KUĆANSTVIMA

	2000.	2001.	2002.
Broj anketiranih kućanstava	2 865	3 309	3 287
Broj anketiranih osoba	8 151	9 458	9 275
Prosječan broj zaposlenih članova po kućanstvu	1,02	1,09	1,11
Prosječan broj nezaposlenih članova po kućanstvu	0,22	0,23	0,30
Prosječan broj umirovljenika po kućanstvu	0,59	0,65	0,63
Prosječan broj nesposobnih za rad po kućanstvu	0,04	0,06	0,05
Prosječan broj ostalih neaktivnih članova po kućanstvu	0,83	0,85	0,88

6. STRUKTURA KUĆANSTAVA PREMA BROJU ČLANOVA

%

	2000.	2001.	2002.
Samačka kućanstava	25,1	23,7	24,5
Parovi bez djece	19,8	20,0	18,9
Parovi s djecom	13,5	13,6	13,4
- 1 dijete	5,5	4,4	5,0
- 2 djeteta	6,3	7,3	6,3
- 3 i više djece	1,7	1,9	2,1
Parovi sa starijom djecom	9,0	7,0	9,3
Parovi s odraslom djecom	14,4	16,6	14,5
Kućanstva s više generacija	17,4	18,1	17,9
Kućanstva s nesrodnicima	0,8	1,2	1,5

7. OPSKRBLJENOST KUĆANSTAVA TRAJNIM DOBRIMA

%

	2000.	2001.	2002.
Automobil	52,2	53,0	55,3
Drugi automobil	6,4	6,0	7,0
Motocikl do 50 ccm	0,9	0,9	0,7
Motocikl preko 50 ccm	1,3	1,7	0,9
TV u boji	89,4	90,2	91,6
Drugi TV	7,9	7,7	11,2
HI-FI	26,5	27,3	33,5
Videorekorder	41,8	39,8	45,1
Osobno računalo	13,2	13,5	18,8
Stroj za pranje rublja	84,4	86,4	85,1
Stroj za pranje posuđa	9,1	10,1	11,6
Hladnjak	91,5	91,9	91,9
Zamrzivač	68,0	69,9	68,3
Mikrovalna pećnica	6,2	7,7	10,0

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

U izradi metodologije za Anketu o potrošnji kućanstava korištena je Metodologija EU-a: Household Budget Surveys in the EU – Methodology and recommendations for harmonization 1997., broj 361, usklađena između Statističkog ureda EU - Eurostata i nacionalnih statističkih službi zemalja EU-a.

Prema ovoj metodologiji, glavne su karakteristike ovog istraživanja:

- provodi se najčešće kao godišnje istraživanje

- istraživanjem se prikupljaju podaci o strukturi potrošnje po namjeni, podaci o dohotku i njegovim izvorima i podaci o društveno-ekonomskim i demografskim karakteristikama kućanstava

- struktura potrošnje prati se prema klasifikaciji COICOP-HBS - Classification of individual consumption by purpose.

- lista varijabli potrebnih za objavljivanje podataka propisana je metodologijom EU-a.

Podaci za Anketu, koja se kao godišnje istraživanje u RH provodi od 1998., prikupljaju se 12 mjeseci i u većini zemalja kao i kod nas ovo se razdoblje poklapa s kalendarskom godinom. Provedba je kontinuirana, a anketiranje na terenu odvija se u 26 dvotjednih intervala tijekom cijele godine.

Svrha provođenja Ankete o potrošnji kućanstava je dati prikaz životnih uvjeta individualnih kućanstava, tj. dati sliku visine i strukture novčane i naturalne potrošnje kućanstava prema obilježjima koja opisuju karakteristike kućanstva kao što su primanja kućanstva, društveno-ekonomske karakteristike, broj članova kućanstva i sl.

Najuži cilj provođenja Ankete je dobiti podatke na kojima će se temeljiti izračun pondera koji se koriste za praćenje indeksa potrošačkih cijena, kao i u svrhu mjerenja finalne potrošnje kućanstava, što predstavlja dio sustava nacionalnih računa neophodnih u mjerenju bruto domaćeg proizvoda. Podaci Ankete koriste se i za procjenu turističke potrošnje domaćeg stanovništva pri sastavljanju Satelitskih računa turizma.

Metodologijom Ankete o potrošnji kućanstava obuhvaćena su samo privatna, individualna kućanstva u Republici Hrvatskoj, tj. isključeno je stanovništvo smješteno u domovima, internatima, zatvorima i bolnicama, kao i potrošnja stranih turista.

Anketari su proveli Anketu u izabranim jedinicama s pomoću tri vrste upitnika. Podaci su prikupljeni intervjuom za većinu pitanja o potrošnji, osim za hranu, piće i duhan, za koje su podaci dobiveni dnevnikom vođenim u kućanstvima 14 dana.

Temeljna načela i definicije

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo).

Potrošnja kao glavni cilj ovog statističkog istraživanja koja se iskazuje razinom i strukturom ukupno upotrijebljenih sredstava koja uključuju osobnu potrošnju, sredstva stavljena na štednju, otplaćene zajmove i kredite s kamatama, investicije u kuću, stan i imanje.

Osobna potrošnja kućanstva podrazumijeva novčanu i naturalnu potrošnju za proizvode i usluge koji služe za podmirivanje životnih potreba članova tog kućanstva.

Novčana potrošnja obuhvaća izdatke u novcu koje je kućanstvo imalo u godini dana za kupnju proizvoda i usluga potrebnih u kućanstvu za život i rad.

Naturalna potrošnja podrazumijeva potrošnju prehrambenih i neprehrambenih proizvoda proizvedenih na vlastitom poljoprivred-nom imanju ili radnji i utrošenih za potrebe u vlastitom kućanstvu.

Ukupna raspoloživa sredstva kućanstava uključuju ukupno raspoloživi dohodak kućanstva, iznose podignutih zajmova, kredita i podignutih štednih uloga.

Ukupno raspoloživi dohodak obuhvaća:

Plaće iz zemlje i inozemstva uključujući sva primanja iz radnog odnosa umanjena za poreze i doprinose, kao i regres za godišnji odmor, naknadu za prijevoz, naknadu za topli obrok, naknadu za odvojeni život, naknadu za otkaz, otpremninu, jubilarne i ostale nagrade, posebne primitke u novcu i naturi.

Samostalni rad uključuje prihod ostvaren radom u vlastitom obrtu, poduzeću, slobodnoj profesiji poljoprivrednom gospodarstvu te od autorskih djela, povremenog i privremenog rada, rada preko studentskog ili đačkog servisa, prihod u novcu i naturi ostvaren neposrednom pogodbom i sl. a umanjen za poreze, doprinose i materijalne troškove proizvodnje i namijenjen podmirenju osobnih potreba kućanstva. Podatak je dobiven na temelju slobodnog iskaza vlasnika i zbog problematike njegova utvrđivanja tijekom godine najčešće se u istraživanjima ovog tipa smatra nedovoljno obuhvatnim i pouzdanim.

Mirovine uključuju primanja na ime starosne i invalidske mirovine ostvarene u zemlji ili inozemstvu.

Naknade vezane uz nezaposlenost i školovanje uključuju naknadu za prekvalifikaciju i nezaposlenost te stipendije i primanja za školovanje.

Ostala tekuća primanja uključuju primanja vezana za obitelj, dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, primanja za opremu novorođenčadi, primanja na ime alimentacije, primanja na teret bolovanja i invalidnosti, obiteljske mirovine, naknadu za troškove stanovanja od drugih osoba, primanja za zdravstvenu rehabilitaciju, socijalnu pomoć, nagrade za školovanje.

Ostali dohodak uključuje primanja na ime osiguranja osoba i imovine, primanja na ime nacionalizirane i eksproprirane imovine.

Tekući neto transferi predstavljaju razliku između primljenih i danih transfera.

Primljeni transferi uključuju primanja na ime dobitaka i darova u novcu i naturi iz zemlje i inozemstva.

Dani transferi uključuju izdatke za darove u novcu i naturi osobama u zemlji ili inozemstvu.

Vlasnički dohodak uključuje dobit od dividendi na dionice, dobit od patenata, autorskih prava, dobit od kamata na štedne uloge, primanja od najma stana, zemlje, pokretne i nepokretne imovine.

Neto ostali izvori financiranja potrošnje predstavljaju razliku između primljenih i danih ostalih izvora financiranja.

Primljeni ostali izvori financiranja uključuju primanja od prodaje dionica i ostalih vrijednosnica, primanja od prodaje nepokretne i pokretne imovine, novčane iznose posuđene od drugih osoba.

Dani ostali izvori financiranja uključuju novac posuđen osobama izvan kućanstva, plaćanje kazni i globa, plaćanje zateznih kamata, plaćanje kamata na kredite. Osim toga, od neto ostalih izvora financiranja odbijaju se prije neodbijeni porezi koji se odnose na poreze na stan, vikendicu, automobil i slične poreze.

Upotrebljena klasifikacija osobne potrošnje

Klasifikacija proizvoda i usluga osobne potrošnje, COICOP, razvrstava troškove na 12 glavnih grupa:

- Hrana i bezalkoholna pića uključuju proizvode od žitarica, meso i mesne prerađevine, ribu i riblje prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode, ulja i masnoće, voće i voćne prerađevine, povrće i prerađevine, šećer, džem, čokoladu i konditorske proizvode, začine, dodatke jelu, osvježavajuća pića kao što su limunade, sirupi za pripremu napitaka, čaj i kakao.

- Alkoholna pića i duhan uključuju vina svih vrsta, piva, žestoka alkoholna pića i duhan.

- Odjeća i obuća uključuju sve vrste muške, ženske i dječje odjeće i obuće.

- Stanovanje obuhvaća stambene rente, plaćanje komunalija, električne energije, vode, plina, popravaka u stanu, proizvoda i usluga za redovito održavanje stana.

- Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje uključuju izdatke za kupnju pokućstva, kućnog tekstila, popravke namještaja, restauracije. Ova grupa obuhvaća i izdatke za kupnju velikih i malih kućanskih aparata, pribora za kuću i vrt, posuđa.

- Zdravstvo obuhvaća izdatke za bolničke i nebolničke usluge, kupnju lijekova kao i izdatke za participaciju ili privatne zdravstvene usluge. Ova grupa ne uključuje zdravstvene usluge, lijekove i pomagala koje kućanstvo koristi na osnovi zdravstvenog osiguranja.

- Prijevoz uključuje kupnju novih i rabljenih vozila, kupnju rezervnih dijelova, izdatke za popravak vozila, kupnju goriva i maziva. Ova grupa uključuje i izdatke za javni prijevoz željeznicom, cestom, morem i zrakom.

- Komunikacije obuhvaćaju kupnju, održavanje i popravak telekomunikacijske opreme, isto kao i poštanske usluge, izdatke za telefonske impulse, pretplatu, instalaciju itd.

- Rekreacija i kultura obuhvaća izdatke za kupnju opreme za sport i rekreaciju, opreme za kulturu, npr. televizora, fotografske opreme. Uključuje i kupnju različitih društvenih igara, isto kao i izdatke za kućne ljubimce, usluge veterinara, plaćanje ulaznica za stadione, hipodrome itd., izdatke za igre na sreću, kupnju školskih i ostalih knjiga, opreme za crtanje i pisanje.

- Obrazovanje obuhvaća izdatke za predškolsko, osnovnoškolsko i visokoškolsko obrazovanje. Ova grupa uključuje izdatke za privatne škole, izdatke za upisnine, sate stranih jezika, glazbene škole i slično.

- Hoteli i restorani obuhvaćaju usluge u gostionicama, restoranima, kantinama i sl.

- Ostala dobra i usluge obuhvaćaju izdatke za usluge osobne njege, kupnju aparata za osobnu njegu, kupnju nakita, osobnih predmeta, plaćanje financijskih usluga, usluga javnih bilježnika, različitih pristojbi, svečanosti itd.

Nacrt i veličina uzorka

Uzorak za Anketu o potrošnji kućanstava dizajniran je kao samoponderirajući dvoetapni uzorak i povezan je s dizajnom uzorka za Anketu o radnoj snazi. Jedinice izbora u prvoj etapi su segmenti, a u drugoj etapi nastanjeni stanovi.

U 2000. i 2001. godini korišten je okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede, koja sadrži adrese svih kućanstava s područja RH, dok je u 2002. korišten novi okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva 2001.

Uzorak za Anketu o potrošnji kućanstava u 2002. izabran je u dvije etape. U prvoj etapi izabrano je 26 uzoraka od po 13 skupina susjednih popisnih krugova, nazvanih segmenti, za svaki od 26 dvotjednih razdoblja, iz skupa od 717 segmenata prethodno izabranih za Anketu o radnoj snazi 2002. U drugoj etapi iz svakog od ukupno 338 izabranih segmenata izabrano je 12 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima, koji nisu bili prethodno izabrani za Anketu o radnoj snazi u I. i II. polugodištu 2002. Tako je izabrano 4 056 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima.

U svakom izabranom nastanjenom stanu anketirana su sva privatna kućanstva. Uspješno je anketirano 3 287 privatnih kućanstava. Stopa odgovora na razini privatnog kućanstva je 78%.

Anketiranim privatnim kućanstvima i njihovim članovima dodijeljene su težine da bi se dobile procjene za cijelu populaciju privatnih kućanstava.

Težine su dobivene na sljedeći način: prvo su izračunane težine koje su umnožak težina zbog nacrta uzorka i težina zbog neodgovora. Zbog male veličine uzorka, težine su korigirane tzv. metodom Raking tako da daju distribuciju kućanstava s obzirom na broj članova i distribuciju članova kućanstava po spolu iste kao u Anketi o radnoj snazi u II. polugodištu 2002. Pritom su kućanstva podijeljena u pet kategorija: jednočlana, dvočlana, tročlana, četveročlana, i pet-i-više-člana kućanstva. Uzorak za Anketu o radnoj snazi u II. polugodištu 2002. mnogo je veći, te su i ove distribucije točnije. Za primjenu metode Raking važno je da su obilježja iz dva izvora definirana i mjerena na isti način, što vrijedi za veličinu kućanstva i spol u dvije ankete. Na kraju su težine pomnožene s dva različita tzv. inflacijska faktora, koji skaliraju težine na veličinu populacije. Tako se dobio uteženi broj kućanstava 1 455 116 i uteženi broj osoba 4 272 590, koji odgovaraju rezultatima Popisa stanovništva 2001. Na taj način dobivene su težine kućanstava i težine osoba.

Na kraju Priopćenja dana je tabela s koeficijentima varijacije koji su indikatori preciznosti procjena za najvažnije pokazatelje u Anketi o potrošnji kućanstava 2002.

Naziv varijable	Koeficijent varijacije %
	2000.	2001.	2002.
Zaposleni članovi kućanstva	2,24	2,42	2,23
Nezaposleni članovi kućanstva	4,63	6,56	4,54
Umirovljenici po kućanstvu	2,66	3,16	2,31
Nesposobni za rad po kućanstvu	10,77	14,06	8,83
Ostali neaktivni članovi po kućanstvu	2,64	4,16	2,89
UKUPNO UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA	2,67	4,08	2,33
OSOBNA POTROŠNJA	1,63	3,05	1,77
Hrana i bezalkoholna pića	1,24	2,31	1,53
Alkoholna pića i duhan	2,94	3,21	2,87
Odjeća i obuća	3,26	3,62	3,38
Stanovanje i potrošnja energenata	1,91	2,97	2,23
Pokućstvo, oprema za kuću i održavanje	3,99	8,92	3,88
Zdravstvo	4,47	5,95	3,93
Prijevoz	5,43	8,72	4,32
Komunikacije	2,49	3,11	2,55
Rekreacija i kultura	2,87	4,41	3,35
Obrazovanje	11,66	31,03	9,53
Hoteli i restorani	4,08	5,38	4,28
Ostala dobra i usluge	3,04	4,16	2,81
ŠTEDNJA	9,70	11,38	15,69
OTPLATA ZAJMOVA I KREDITA S KAMATAMA	7,91	8,98	5,48
INVESTICIJE U STAN, KUĆU I IMANJE	16,25	21,27	12,79
UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA	2,51	2,36	2,12
RASPOLOŽIVI DOHODAK	2,38	2,30	1,88
Dohodak od nesamostalnog rada	3,04	4,10	2,95
Dohodak od samostalne djelatnosti	6,11	8,36	5,36
Dohodak od imovine	14,88	17,32	12,69
Dohodak od mirovine	3,07	3,96	2,96
Dohodak od naknade vezane za nezaposlenost i školovanje	18,96	15,60	10,62
Dohodak od ostalih tekućih primanja	5,32	6,16	4,32
Dohodak od tekućih transfera, ostalog dohotka i ostalih izvora financiranja	12,87	19,53	17,69
PODIGNUTI KREDITI	12,62	11,84	8,81
PODIGNUTI ŠTEDNI ULOZI	12,79	17,04	26,19

Znakovi

* ispravljeni podatak