INDEKSI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE – VREMENSKE SERIJE

Industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od listopada do prosinca 2003. veća je od proizvodnje ostvarene u istom razdoblju prethodne godine za 1,5%. Što se tiče područja NKD-a, Rudarstvo i vađenje bilježi povećanje za 1,6% i Prerađivačka industrija za 2,1%, a Opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježi smanjenje za 2,5%, dok prema GIG-u Intermedijarni proizvodi osim energije bilježe povećanje za 2,0%, Trajni proizvodi za široku potrošnju za 7,1% i Netrajni proizvodi za široku potrošnju za 3,3%, a Energija bilježe smanjenje za 1,0% i Kapitalni proizvodi za 4,0%.

Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od listopada do prosinca 2003., u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja od srpnja do rujna 2003., manja je za 0,4%. Po područjima NKD-a Rudarstvo i vađenje i Prerađivačka industrija ostvarili su proizvodnju jednaku onoj iz poredbenog razdoblja, odnosno stope promjena za oba područja iznose 0,0%, a Opskrba električnom energijom, plinom i vodom bilježi smanjenje za 3,6%. Prema GIG-u Intermedijarni proizvodi osim energije bilježe povećanje za 0,8%, Kapitalni proizvodi i Netrajni proizvodi za široku potrošnju za 0,2% i Trajni proizvodi za široku potrošnju za 5,6%, dok Energija bilježi smanjenje za 3,8%.

Svi navedeni pokazatelji izračunani su na temelju indeksa trend-ciklusa i prikazani su u grafikonu sa stupcima

1. STOPE PROMJENA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE IZRAČUNANE NA TEMELJU INDEKSA TREND-CIKLUSA

Industrijska proizvodnja ukupno i prema područjima NKD-a	Stope promjena		GIG – Glavne industrijske grupacije prema ekonomskoj namjeni	Stope promjena
Industrijska proizvodnja ukupno i prema područjima NKD-a	X. – XII. 2003. X. – XII. 2002.	X. – XII. 2003. VII. – IX. 2003.		X. – XII. 2003. X. – XII. 2002.	X. – XII. 2003. VII. – IX. 2003.

Ukupno C, D, E	1,5	-0,4	AE – Energija	-1,0	-3,8
			AI – Intermedijarni proizvodi, osim energije	2,0	0,8
C – Rudarstvo i vađenje	1,6	0,0	B – Kapitalni proizvodi	-4,0	0,2
D – Prerađivačka industrija	2,1	0,0	CD – Trajni proizvodi za široku potrošnju	7,1	5,6
E – Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	-2,5	-3,6	CN – Netrajni proizvodi za široku potrošnju	3,3	0,2

2. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE UKUPNO I PREMA PODRUČJIMA NKD-a

2000 = 100

	Ukupno C, D i E			C – Rudarstvo i vađenje			D – Prerađivačka industrija			E – Opskrba električnom energijom, plinom i vodom
	izvorni indeksi	desezonirani indeksi	trend-ciklus	izvorni indeksi	desezonirani indeksi	trend-ciklus	izvorni indeksi	desezonirani indeksi	trend-ciklus	izvorni indeksi	desezonirani indeksi	trend-ciklus

2001.
XII.	105,3	107,7	106,4	102,1	104,4	105,6	100,5	106,2	106,8	136,6	119,3	101,6
2002.
I.	99,9	107,7	107,0	97,2	107,1	107,2	96,8	109,2	107,6	122,4	99,4	100,8
II.	98,5	107,3	107,6	99,6	110,4	108,4	97,1	108,7	108,3	107,3	93,2	100,6
III.	109,8	107,8	108,2	114,1	109,9	108,6	110,1	108,7	108,7	105,2	98,0	101,7
IV.	109,2	109,2	108,9	106,2	109,6	107,9	110,4	109,6	109,0	101,2	103,8	103,9
V.	114,4	109,7	109,7	132,1	129,4	132,7	115,6	108,5	109,3	96,8	106,9	106,7
VI.	109,0	110,0	110,9	123,1	133,3	131,7	109,9	108,8	110,0	95,1	111,8	109,6
VII.	118,2	112,9	112,3	132,0	128,9	131,5	119,7	111,7	111,2	100,4	112,7	111,7
VIII.	107,7	112,4	113,7	135,7	130,8	132,0	106,7	111,4	112,8	101,1	111,9	112,4
IX.	118,7	116,5	114,9	104,1	100,0	99,5	121,5	117,6	114,4	105,2	112,6	111,9
X.	122,9	115,6	115,5	136,1	123,8	121,3	124,2	115,0	115,4	106,3	111,9	110,8
XI.	119,1	116,8	115,7	133,6	128,2	121,3	119,2	117,3	115,8	112,0	107,7	109,7
XII.	114,0	115,0	115,5	118,8	120,7	120,7	112,0	116,1	115,8	125,6	107,9	108,8
2003.
I.	100,6	108,7	115,3	101,5	112,0	119,9	96,7	109,4	115,6	129,6	107,2	108,4
II.	105,3	114,3	115,4	105,8	116,4	119,3	102,6	114,4	115,7	124,6	110,8	108,3
III.	116,4	114,5	115,7	127,9	127,9	119,4	115,5	114,2	116,0	116,6	109,8	108,8
IV.	118,1	117,8	116,3	120,6	119,3	120,1	120,0	118,7	116,6	103,6	106,5	109,7
V.	121,5	118,3	116,9	131,1	129,6	121,1	124,1	118,7	117,2	97,5	108,8	110,6
VI.	116,6	116,0	117,4	115,5	124,1	122,1	119,5	116,6	117,7	96,8	112,3	111,4
VII.	123,4	118,1	117,7	121,2	118,9	122,8	126,1	118,2	118,0	105,9	117,3	111,7
VIII.	111,0	117,4	117,8	126,9	123,5	123,2	110,3	117,1	118,1	108,2	119,0	111,3
IX.	122,1	117,8	117,6	128,2	123,0	123,2	124,5	118,3	118,1	101,6	108,2	110,2
X.	125,6	118,2	117,4	134,6	122,2	123,1	127,8	118,7	118,0	104,5	109,8	108,5
XI.	118,6	117,8	117,2	130,8	125,6	123,0	119,2	118,9	118,1	108,9	105,9	106,9
XII.	116,5	116,2	117,1	121,2	122,4	123,2	115,3	117,7	118,1	123,4	105,2	105,9

3. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PO GIG-u PREMA EKONOMSKOJ NAMJENI

2000 = 100

	Energija			Intermedijarni proizvodi, osim energije			Kapitalni proizvodi			Trajni proizvodi za široku potrošnju			Netrajni proizvodi za široku potrošnju
	izvorni indeksi	desezo-nirani indeksi	trend- -ciklus	izvorni indeksi	desezo-nirani indeksi	trend- -ciklus	izvorni indeksi	desezo-nirani indeksi	trend- -ciklus	izvorni indeksi	desezo-nirani indeksi	trend- -ciklus	izvorni indeksi	desezo-nirani indeksi	trend- -ciklus

2001.
XII.	126,9	111,2	99,7	89,2	99,5	102,7	115,3	115,6	117,6	72,8	79,0	93,0	108,1	110,2	109,6
2002.
I.	117,9	99,9	99,0	87,1	105,7	104,9	108,6	131,6	116,3	98,3	94,4	94,3	100,1	112,2	109,9
II.	106,1	97,4	98,7	102,2	110,0	107,2	97,7	109,9	114,7	95,8	98,0	95,3	92,1	108,3	110,1
III.	104,5	97,7	99,3	115,9	109,2	109,1	120,7	116,0	113,9	99,3	95,4	96,1	104,8	110,2	110,1
IV.	96,1	100,5	100,7	120,9	111,4	110,3	114,3	115,4	114,6	99,1	97,1	96,8	104,7	111,8	110,1
V.	94,5	102,7	102,8	119,5	111,2	111,1	127,7	113,3	117,1	103,0	95,4	97,5	116,5	109,8	110,5
VI.	97,5	113,7	105,1	110,4	107,7	111,9	103,9	103,7	120,5	102,6	99,2	98,6	116,1	109,5	111,2
VII.	100,2	108,5	107,1	116,6	114,4	113,1	126,7	126,1	123,7	95,0	99,4	100,1	128,4	113,3	112,4
VIII.	101,7	107,6	108,1	102,1	113,2	114,7	117,9	127,2	126,1	81,0	102,1	101,6	114,4	110,7	113,9
IX.	100,4	109,4	108,0	122,3	117,9	116,2	137,9	131,6	126,8	100,3	102,5	102,7	120,4	118,4	115,6
X.	108,6	109,3	107,3	128,0	117,0	117,1	138,7	125,2	125,7	112,0	104,5	103,1	122,0	115,7	117,1
XI.	108,6	103,2	106,3	122,6	118,8	117,3	122,8	118,9	123,0	110,3	106,3	103,2	122,1	120,7	118,2
XII.	120,8	106,1	105,6	105,9	117,5	117,0	121,6	122,8	119,7	89,9	98,7	103,3	119,1	118,8	118,8
2003
I.	119,6	102,6	105,5	88,0	106,4	116,5	99,9	116,9	116,8	89,2	86,9	103,6	105,7	118,5	119,3
II.	116,8	108,5	106,1	106,7	114,3	116,2	98,8	112,3	115,1	101,9	103,3	103,9	102,0	120,2	119,7
III.	111,9	106,3	107,2	125,5	115,2	116,1	117,3	112,5	114,6	114,2	107,2	104,0	111,4	118,4	120,2
IV.	104,1	107,9	108,6	126,0	119,5	116,2	128,6	129,8	115,0	110,6	105,9	103,8	116,3	120,9	120,9
V.	102,5	110,6	109,6	125,0	116,8	116,6	126,7	115,3	115,9	110,6	104,2	103,5	128,4	123,8	121,5
VI.	94,9	110,7	110,2	116,2	114,3	117,2	122,2	118,9	117,0	100,0	98,4	103,1	128,3	120,9	121,9
VII.	101,3	109,4	110,3	122,6	120,0	117,9	117,7	119,0	117,6	98,8	102,9	103,3	139,7	121,7	121,9
VIII.	106,8	112,0	109,8	104,4	115,8	118,6	100,7	112,8	117,7	81,8	105,8	104,4	125,1	123,0	121,7
IX	98,3	106,3	108,5	131,4	126,7	119,2	131,9	123,4	117,5	105,3	105,9	106,4	123,5	120,7	121,4
X.	109,3	108,9	106,9	133,8	122,5	119,6	133,5	117,1	117,4	115,1	109,7	108,6	126,0	120,3	121,5
XI.	109,3	105,6	105,2	124,2	120,2	119,7	109,8	111,5	117,7	113,4	108,3	110,7	123,3	122,1	121,9
XII.	114,5	99,4	104,0	105,0	117,2	119,3	128,1	122,0	118,4	109,2	116,0	112,2	126,8	122,8	122,5

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Desezoniranje je izvršeno metodom X-12-ARIMA, verzija 0.2.5, na mjesečnoj seriji indeksa koja počinje indeksom za siječanj 1992. Trend-ciklus je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice (tablica D12 iz X-12-ARIMA, verzija 0.2.5). Produžavanje serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih opažanja za svaki idući mjesec može zbog svojstava primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne ispravke desezoniranih indeksa i trend-ciklusa za nekoliko mjeseci unatrag.

Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje objavljuju se za pet Glavnih industrijskih grupacija (GIG) – agregiranih skupina ili odjeljaka¹⁾unutar područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD-a²⁾) C, D i E prema pretežnoj ekonomskoj namjeni konačne uporabe svih proizvoda (dobara i usluga) unutar istih odjeljaka ili skupina.

Indeksi fizičkog obujma za GIG prema ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obračunani su na osnovi Metodologije za kratkoročne industrijske pokazatelje³⁾ Statističkog ureda Europske unije – Eurostata.

Primijenjenom metodom obračunani su indeksi za pet Glavnih industrijskih grupacija agregiranih na temelju kriterija GIG-a, tako da su skupine NKD-a grupirane prema pretežnoj ekonomskoj namjeni proizvoda razvrstanih unutar istih skupina. Proizvodima razvrstanima unutar iste skupine dodijeljena je ista oznaka GIG-a bez obzira na njihovu moguću pojedinačnu različitost. Grupiranje na razini skupina ili odjeljaka NKD-a prema GIG-u s oznakama kratica izvršeno je na sljedeći način:

AE – Energija (Energy): odjeljci 10, 11, 23 i 40

Al – Intermedijarni proizvodi, osim energije (Intermediate goods, except energy): odjeljci 14, 20, 21, 25 – 27 i 37 te skupine 15.6, 15.7, 17.1 – 17.3, 24.1 – 24.4, 24.6, 24.7, 28.4, 28.5, 28.7, 31.2 – 31.6, 32.1 i 34.3

B – Kapitalni proizvodi (Capital goods): odjeljak 30 i skupine 28.1 – 28.3, 28.6, 29.1 – 29.6, 31.1, 32.2, 33.1 – 33.3, 34.1, 34.2, 35.1 i 35.2

CD – Trajni proizvodi za široku potrošnju (Durable consumer goods): skupine 29.7, 32.3, 33.4, 33.5, 35.4, 35.5, 36.1 – 36.3

CN – Netrajni proizvodi za široku potrošnju (Non-durable consumer goods): odjeljci 16, 18, 19 i 22 te skupine 15.1 –15.5, 15.8, 15.9, 17.4 – 17.7, 24.5, 36.4 – 36.6.

Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje prema kriteriju GIG-a prvi put su objavljeni u Priopćenju br. 8/1997. i nisu usporedivi s do tada objavljenima indeksima fizičkog obujma prema ekonomskoj namjeni industrijskih proizvoda u priopćenjima i ostalim publikacijama DZS-a.

1) Razina odjeljka znači da su sve skupine unutar tog odjeljka razvrstane u istu ekonomsku namjenu.

2) Nacionalna klasifikacija djelatnosti – NKD, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, 1997.

3) MANUAL – Methodology for short term indicators in industry – Eurostat June 1996 (revised version).

Sadašnje grupiranje izvršeno je na razini skupina NKD-a prema pretežnoj ekonomskoj namjeni za određenu glavnu industrijsku grupaciju, kako je već objašnjeno. Dosadašnjom metodom obračuna indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje prema ekonomskoj namjeni proizvoda grupiranje je izvršeno počevši od razine proizvoda izravnim dodjeljivanjem oznake ekonomske namjene u odnosu na tri glavne grupacije industrijskih proizvoda za svaki pojedinačni proizvod i njihovim agregiranjem na temelju iste ekonomske namjene.

Time je izvršen obračun tih agregata bez obzira na njihovu pripadnost određenoj skupini Jedinstvene klasifikacije djelatnosti. Nazivi i oznake za te tri glavne ekonomske namjene bili su sljedeći:

A – Sredstva rada (equipment and machinery)

B – Reprodukcijski materijal (production materials)

C – Roba za široku potrošnju (consumer goods).

1) Razina odjeljka znači da su sve skupine unutar tog odjeljka razvrstane u istu ekonomsku namjenu.

2) Nacionalna klasifikacija djelatnosti – NKD, Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, 1997.

3) MANUAL – Methodology for short term indicators in industry – Eurostat June 1996 (revised version).

Kratice

GIG Glavne industrijske grupacije

NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Indeksi fizičkog obujma za GIG prema ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obračunani su na osnovi Metodologije za kratkoročne industrijske pokazatelje3) Statističkog ureda Europske unije – Eurostata.

CD – Trajni proizvodi za široku potrošnju (Durable consumer goods): skupine 29.7, 32.3, 33.4, 33.5, 35.4, 35.5, 36.1 – 36.3

Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje prema kriteriju GIG-a prvi put su objavljeni u Priopćenju br. 8/1997. i nisu usporedivi s do tada objavljenima indeksima fizičkog obujma prema ekonomskoj namjeni industrijskih proizvoda u priopćenjima i ostalim publikacijama DZS-a.

Indeksi fizičkog obujma za GIG prema ekonomskoj namjeni industrijske proizvodnje obračunani su na osnovi Metodologije za kratkoročne industrijske pokazatelje³⁾ Statističkog ureda Europske unije – Eurostata.