ANKETA O POTROŠNJI KUĆANSTAVA

OSNOVNE KARAKTERISTIKE POTROŠNJE I PRIMANJA KUĆANSTAVA

OD 2001. DO 2003.¹⁾

Osobna potrošnja kućanstva, iskazana izdacima za proizvode i usluge kojima se podmiruju životne potrebe članova kućanstva, u 2003. u prosjeku je iznosila 65 593 kune, što je porast za 1,3% u odnosu na 2002.

Od 1999., otkad pratimo kontinuirani rast osobne potrošnje, to je najmanji iznos postotnog povećanja, koje je u prijašnjim godinama iznosilo između 4 i 11%.

Struktura osobne potrošnje kućanstava iskazana je s pomoću 12 osnovnih skupina potrošnje. Struktura tih skupina u odnosu na ukupnu osobnu potrošnju relativno je konstantna, što znači da se postotni udio pojedinih skupina nije bitno promjenio u promatrane tri godine.

1. OSOBNA POTROŠNJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

Skupine potrošnje	Prosječna godišnja osobna potrošnja po kućanstvu u kunama			Struktura prosječne osobne potrošnje, %
	2001.	2002.	2003.	2001.	2002.	2003.
OSOBNA POTROŠNJA – UKUPNO	61 141	64 736	65 593	100,00	100,00	100,00
Hrana i bezalkoholna pića	20 585	20 816	21 382	33,67	32,15	32,60
Alkoholna pića i duhan	2 486	2 575	2 752	4,07	3,98	4,19
Odjeća i obuća	5 585	5 735	5 465	9,13	8,86	8,33
Stanovanje i potrošnja energenata	8 187	8 875	9 037	13,39	13,71	13,78
Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje	3 450	3 573	3 520	5,64	5,52	5,37
Zdravstvo	1 232	1 442	1 388	2,01	2,23	2,11
Prijevoz	7 028	7 167	7 509	11,49	11,07	11,45
Komunikacije	2 127	3 115	3 257	3,48	4,81	4,97
Rekreacija i kultura	3 576	4 155	4 054	5,85	6,42	6,18
Obrazovanje	505	439	439	0,83	0,68	0,67
Hoteli i restorani	1 821	2 049	1 813	2,98	3,16	2,76
Ostala dobra i usluge^2)	4 559	4 795	4 977	7,46	7,41	7,59

1) Vidi u Metodološkim objašnjenjima pod Osnovnim definicijama, 1. odlomak.

2) Skupina Ostala dobra i usluge u 2003. ne obuhvaća izdatke kućanstava za obiteljske svečanosti, već su oni iskazani kao dio ukupno upotrijebljenih sredstava kućanstva (tablica 2). Do promjene je došlo zbog metodoloških usklađivanja.

U 2003., najveći udio, oko trećinu osobne potrošnje, čine izdaci za Hranu i bezalkoholna pića, 32,60%.

Na drugom mjestu po visini udjela nalazi se skupina Stanovanje i potrošnja energenata, čiji se udio kontinuirano povećava te u 2003. iznosi 13,78%.

Prijevoz je na trećem mjestu po visini udjela u osobnoj potrošnji i u 2003. iznosi 11,45%. Slijede Odjeća i obuća s 8,33% udjela, Ostala dobra i usluge sa 7,59%, Rekreacija i kultura s 6,18% te Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje s 5,37%.

Sve ostale skupine u osobnoj potrošnji sudjeluju s udjelom manjim od 5%. Kontinuirani rast udjela u osobnoj potrošnji bilježi se kod Komunikacija, čiji udio u 2003. iznosi 4,97%, dok izdaci za Obrazovanje imaju najniži udio, 0,67%, i jedina su skupina potrošnje čiji je udio manji od 1%.

2. UKUPNA UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

ž

	Prosječna ukupna upotrijebljena sredstva u kunama			Struktura ukupnih upotrijebljenih sredstava, %
	2001.	2002.	2003.	2001.	2002.	2003.
UKUPNA UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA	71 027	77 331	77 917	100,00	100,00	100,00
Osobna potrošnja:	61 141	64 736	65 593	86,08	83,71	84,18
novčana potrošnja	58 169	61 636	62 364	81,90	79,70	80,04
naturalna potrošnja	2 972	3 100	3 229	4,18	4,01	4,14
Štednja	1 652	2 311	1 578	2,33	2,99	2,03
Otplate zajmova i kredita s kamatama	2 159	2 899	3 788	3,04	3,75	4,86
Investicije u kuću, stan i imanje	6 075	7 385	6 459	8,55	9,55	8,29
Obiteljske svečanosti	^1)	^1)	499	^1)	^1)	0,64

1) Izdatak za Obiteljske svečanosti je do 2003. bio sadržan u Osobnoj potrošnji, u skupini Ostala dobra i usluge.

Osobna potrošnja, kao najvažniji dio ukupnih upotrijebljenih sredstava, najrealniji je iskaz stvarne potrošnje, a čine je dvije kategorije: novčana potrošnja, kojom kućanstva u najvećoj mjeri osiguravaju dobra i usluge potrebne za život, i naturalna potrošnja, koja uključuje izračunanu vrijednost dobara i usluga stvorenih vlastitom proizvodnjom i utrošenih u kućanstvu.

Podaci o strukturi u promatranim godinama upućuju na dominantan udio novčane potrošnje u osobnoj potrošnji, 95%, ali i u ukupno upotrijebljenim sredstvima kućanstva na koju otpada oko 80% ukupno upotrijebljenih sredstava.

3. RASPOLOŽIVI DOHODAK PO IZVORIMA STJECANJA, PROSJEK PO KUĆANSTVU¹⁾

Vrste raspoloživog dohotka	Prosječni godišnji raspoloživi dohodak po kućanstvu u kunama			Struktura ukupno raspoloživog dohotka, %
	2001.	2002.	2003.	2001.	2002.	2003.
UKUPAN RASPOLOŽIVI DOHODAK	58 471	62 489	62 018	100,00	100,00	100,00
Od nesamostalnog rada	27 490	31 492	31 745	47,01	50,40	51,19
Od samostalne djelatnosti	10 744	11 397	10 612	18,37	18,24	17,11
Od imovine	798	644	144	1,37	1,03	0,23
Od mirovina	13 247	12 432	11 287	22,66	19,90	18,20
Od naknada vezanih za nezaposlenost	424	451	512	0,72	0,72	0,83
Od ostalih tekućih primanja	3 993	4 171	6 521	6,83	6,67	10,51
Ostali dohodak i tekući transferi	1 775	1 902	1 197	3,04	3,04	1,93

1) U 2003. došlo je do promjena u obuhvatu pojedinih definicija dohotka koje su opisane u Metodološkim objašnjenjima na kraju Priopćenja.

Distribucija sredstava u raspoloživom dohotku kućanstava temeljena je na sredstvima koja su ostvarili svi članovi kućanstva prema ponuđenim izvorima stjecanja. Kako bi ti podaci bili što kvalitetniji, pojedinačni su se podaci po vrstama primanja gdje god je moguće prikupljali za svakoga pojedinog člana kućanstva, međutim, neke se vrste primanja specifično odnose na kućanstvo pa su tako i prikupljene, npr. primanja od poljoprivrede, dobit od imovine i primanja od najma. Podaci o raspoloživom dohotku prikupljeni su u neto iskazu.

Radi usklađivanja s relevantnim međunarodnim standardima, vodeći računa o definiciji dohotka korištenoj pri izračunu pokazatelja siromaštva (vidi Priopćenje 13.2.2. od 26. veljače 2004.), izvršene su promjene u definiranju dohotka kućanstva. Promjene su izvršene na podacima za 2003., a njihov je utjecaj različit za pojedine vrste dohotka. Stoga pri usporedbi podataka s prethodnim godinama treba voditi računa o tim metodološkim promjenama.

Tako je dohodak od nesamostalnog rada prema novoj definiciji umanjen za iznos otpremnina (koje su sada uključene u naknade vezane za nezaposlenost), a uvećan za prihod ostvaren radom preko studentskog servisa.

U dohodak od samostalne djelatnosti uključen je i dohodak od najma poslovnog prostora, pokretne imovine i zemlje, koji je prije bio sadržan u dohotku od imovine.

Iz obuhvata Mirovina isključene su invalidske mirovine te su sada uključene u Ostala tekuća primanja, koja uključuju i naknade vezane za školovanje (prije su bila iskazana zajedno s naknadama za nezaposlenost).

Iz kategorije Ostali dohodak i tekući transferi izostavljena su primanja na ime oštećenja i uništenja imovine te prihodi od prodaje imovine.

Detaljan pregled obuhvata definicija dohodovnih stavki nalazi se u Metodološkim objašnjenjima na kraju Priopćenja.

Struktura ukupnoga raspoloživog dohotka u 2003. pokazuje da se 69% prosječnog dohotka kućanstva odnosi na primarnu raspodjelu odnosno dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti te dohodak od imovine.

Od dohotka koji kućanstva ostvaruju kroz sekundarnu raspodjelu odnosno sve ostale vrste dohotka, najvažniji je udio Mirovina, koje čine 58% sekundarne raspodjele dohotka.

4. UKUPNA RASPOLOŽIVA SREDSTVA, PROSJEK PO KUĆANSTVU

	Ukupna raspoloživa sredstva u kunama			Struktura ukupno raspoloživih sredstava, %
	2001.	2002.	2003.	2001.	2002.	2003.
RASPOLOŽIVA SREDSTVA – UKUPNO	64 288	69 344	71 878	100,00	100,00	100,00
Ukupan raspoloživi dohodak	58 471	62 489	62 018	90,95	90,12	86,28
Podignuti krediti	4 126	5 453	7 619	6,42	7,86	10,60
Podignuti štedni ulozi	1 691	1 402	1 628	2,63	2,02	2,27
Ostala raspoloživa sredstva	^1)	^1)	613	^1)	^1)	0,85

1) Ostala raspoloživa sredstva obuhvaćaju primanja od osiguranja i prodaje imovine koja su u prethodnim godinama bila obuhvaćena u Ostalom dohotku i tekućim transferima.

Najvažniji udio u ukupno raspoloživim sredstvima ima ukupno raspoloživi dohodak, 86,28%.

Udio podignutih kredita u ukupno raspoloživim sredstvima u kontinuiranu je porastu i u 2003. iznosi 10,60%.

5. KARAKTERISTIKE ANKETIRANIH KUĆANSTAVA

%

	2001.	2002.	2003.
PODACI O ANKETIRANIM KUĆANSTVIMA
Broj anketiranih kućanstava	3 309	3 287	2 985
Broj anketiranih osoba	9 458	9 275	8 546
STRUKTURA KUĆANSTAVA PREMA BROJU ČLANOVA
Samačka kućanstva	23,7	24,5	24,4
Parovi bez djece	20,0	18,9	20,3
Parovi s djecom	13,6	13,4	12,6
1 dijete	4,4	5,0	4,2
2 djeteta	7,3	6,3	6,4
3 i više djece	1,9	2,1	2,0
Parovi sa starijom djecom	7,0	9,3	8,5
Parovi s odraslom djecom	16,6	14,5	15,6
Kućanstva s više generacija	18,1	17,9	17,7
Kućanstva s nesrodnicima	1,2	1,5	0,9
OPREMLJENOST KUĆANSTAVA TRAJNIM DOBRIMA
Automobil	53,0	55,3	53,5
Drugi automobil	6,0	7,0	8,3
Motocikl do 50 ccm	0,9	0,7	1,3
Motocikl preko 50 ccm	1,7	0,9	0,7
TV u boji	90,2	91,6	92,8
Drugi TV	7,7	11,2	11,5
HI-FI	27,3	33,5	33,3
Videorekorder	39,8	45,1	44,3
Osobno računalo	13,5	18,8	20,9
Stroj za pranje rublja	86,4	85,1	86,1
Stroj za pranje posuđa	10,1	11,6	12,4
Hladnjak	91,9	91,9	92,7
Zamrzivač	69,9	68,3	70,1
Mikrovalna pećnica	7,7	10,0	12,9

Opremljenost kućanstava gotovo svim trajnim dobrima u kontinuiranu je porastu. Osnovnim trajnim dobrima kao što su hladnjak, televizor u boji te stroj za pranje rublja opremljena je većina kućanstava. Više od polovine kućanstava ima automobil, a postotak kućanstava koja posjeduju više od jednog automobila također raste. Uz porast broja kućanstava koja imaju jedan televizor u boji, sve više kućanstava posjeduje i drugi televizor, 11,5%. Udio kućanstava koja posjeduju stroj za pranje posuđa također raste i u 2003. iznosi 12,4%. Najveći porast opremljenosti nekim trajnim dobrom bilježi se kod osobnih računala i mikrovalnih pećnica. Osobna računala u 2003. imalo je 20,9% kućanstava (8,9% u 1998., otkad se provodi ovo istraživanje), a mikrovalnih pećnica 12,9% kućanstava, što su ujedno i najveća povećanja u opremljenosti trajnim dobrima u odnosu na 2002.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Državni zavod za statistiku u suradnji s uredima državne uprave u županijama, nadležnima za poslove službene statistike, od 1998. provodi Anketu o potrošnji kućanstava na reprezentativnom uzorku. Anketa se provodi u skladu s metodološkim preporukama Europske unije te međunarodnim standardima i klasifikacijama.

Svrha provođenja Ankete jest dati prikaz životnih uvjeta individualnih kućanstava, tj. dati sliku visine i strukture novčane i naturalne potrošnje kućanstava prema obilježjima koja opisuju karakteristike kućanstva kao što su primanja kućanstva, društveno-ekonomske karakteristike, broj članova kućanstva i sl. Struktura potrošnje prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP-HBS (Classification of individual consumption by purpose adopted for the Household Budget Surveys).

Najuži cilj provođenja Ankete jest dobiti podatke na kojima će se temeljiti izračun pondera koji se koriste za praćenje indeksa potrošačkih cijena te mjerenje finalne potrošnje kućanstava, što predstavlja dio sustava nacionalnih računa. Podaci Ankete koriste se i za procjenu turističke potrošnje domaćeg stanovništva pri sastavljanju Satelitskih računa turizma.

Metodologijom Ankete o potrošnji kućanstava obuhvaćena su samo privatna, individualna kućanstva u Republici Hrvatskoj, tj. isključeno je stanovništvo smješteno u domovima, internatima, zatvorima i bolnicama te potrošnja stranih turista.

Anketa je godišnje istraživanje i podaci se prikupljaju 12 mjeseci te se ovo razdoblje poklapa s kalendarskom godinom, kao i u većini drugih zemalja. Provedba je kontinuirana, a anketiranje na terenu odvija se u 26 dvotjednih intervala cijele godine.

Anketari su proveli Anketu u izabranim stambenim jedinicama s pomoću tri vrste upitnika. Podaci su prikupljeni intervjuom za većinu pitanja o potrošnji, osim za hranu, piće i duhan, za koje su podaci dobiveni dnevnikom vođenim u kućanstvima 14 dana.

Osnovne definicije

Radi usklađivanja s metodološkim preporukama Eurostata za ovo statističko istraživanje u izračunu osobne potrošnje kućanstava (u manjoj mjeri) te izračunu raspoloživog dohotka kućanstva (u većoj mjeri) došlo je do promjena u obuhvatu pojedinih kategorija. Stoga korisnike koji se prvi put koriste podacima iz ovog istraživanja upućujemo na prethodne publikacije radi potpunijeg uvida u obuhvat kategorija koje su se primjenivale u izračunima do 2003.

Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo).

Potrošnja kao glavni cilj ovoga statističkog istraživanja iskazuje se razinom i strukturom ukupno upotrijebljenih sredstava koja uključuju osobnu potrošnju, sredstva stavljena na štednju, otplaćene zajmove i kredite s kamatama, investicije u kuću, stan i imanje te izdatke za obiteljske svečanosti.

Osobna potrošnja kućanstva podrazumijeva novčanu i naturalnu potrošnju proizvoda i usluga koji služe za podmirivanje životnih potreba članova tog kućanstva. Struktura izdataka za potrošnju prati se prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP-HBS, koja ih razvrstava na 12 glavnih skupina: Hrana i bezalkoholna pića, Alkoholna pića i duhan, Odjeća i obuća, Stanovanje, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje, Zdravstvo, Prijevoz, Komunikacije, Rekreacija i kultura, Obrazovanje, Hoteli i restorani, Ostala dobra i usluge.

Novčana potrošnja obuhvaća izdatke u novcu koje je kućanstvo imalo u godini dana za kupnju proizvoda i usluga potrebnih u kućanstvu za život i rad.

Naturalna potrošnja podrazumijeva potrošnju prehrambenih i neprehrambenih proizvoda proizvedenih na vlastitom poljoprivrednom imanju ili radnji i utrošenih za potrebe u vlastitom kućanstvu.

Ukupna raspoloživa sredstva kućanstava uključuju ukupno raspoloživi dohodak kućanstva, iznose podignutih kredita, podignutih štednih uloga te ostala raspoloživa sredstva.

Sve stavke ukupno raspoloživih sredstava iskazane su u neto iznosima.

Ukupno raspoloživi dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine, mirovine, naknade vezane uz nezaposlenost, ostala tekuća primanja te ostali dohodak i tekuće transfere.

Dohodak od nesamostalnog rada uključuje sva primanja iz radnog odnosa iz zemlje i inozemstva, regres za godišnji odmor, naknadu za topli obrok, naknadu za prijevoz, naknadu za odvojeni život, jubilarne i ostale nagrade, posebne primitke u novcu i naturi te primitke od rada preko studentskog ili đačkog servisa.

Dohodak od samostalne djelatnosti uključuje prihod ostvaren radom u vlastitom obrtu, poduzeću, slobodnom zanimanju, poljoprivrednom gospodarstvu, od autorskih djela, povremenog i privremenog rada, prihod u novcu i naturi ostvaren neposrednom pogodbom, primanja od iznajmljivanja poslovnog prostora, zemlje i pokretne imovine te vrijednost dobara i usluga proizvedenih u vlastitoj proizvodnji i utrošenih ili korištenih u vlastitom kućanstvu.

Dohodak od imovine uključuje primanja od dobiti na patente, licence i autorska prava, kamata na štedne uloge, obveznica i drugih vrijednosnih papira, dividendi na dionice, primanja od iznajmljivanja stana, kuće, vikendice, garaže i soba, umanjena za iznose plaćenih zateznih kamata i kamata plaćenih za podignute kredite.

Mirovine uključuju primanja na ime starosne mirovine ostvarene u zemlji ili inozemstvu.

Naknade vezane za nezaposlenost uključuju naknade za nezaposlenost i prekvalifikaciju te otpremnine i naknade za otkaz.

Ostala tekuća primanja uključuju obiteljske mirovine, primanja vezana za obitelj (dječji doplatak, naknadu za porodni dopust, primanja za opremu novorođenčadi, primanja na ime alimentacije, umanjena za alimentacije plaćene drugome), primanja na teret bolovanja, naknade za tjelesno oštećenje, primanja za zdravstvenu rehabilitaciju, invalidske mirovine, naknadu za troškove stanovanja primljenu od drugih osoba, socijalnu pomoć te stipendije i nagrade za školovanje.

Ostali dohodak i tekući transferi predstavljaju razliku primljenih i danih transfera. Primljeni transferi uključuju primanja na ime primitaka i darova u novcu i naturi iz zemlje i inozemstva. Dani transferi uključuju izdatke za darove u novcu i naturi osobama u zemlji ili inozemstvu te plaćanja kazni i globa.

Ostala raspoloživa sredstva uključuju primanja na ime osiguranja osoba u slučaju ozljede, invalidnosti ili smrti, primanja na ime oštećenja i uništenja imovine, primanja na ime nacionalizirane i eksproprirane imovine, primanja od prodaje dionica, vrijednosnih papira te nepokretne i pokretne imovine.

Nacrt i veličina uzorka

U 2003. korišteni okvir za izbor uzorka stanova nastanjenih privatnim kućanstvima temeljio se na podacima dobivenim Popisom stanovništva 2001., isto kao za Anketu u 2002. godini. U 2001. okvir korišten za izbor uzorka temeljio se na podacima o potrošačima iz baze podataka Hrvatske elektroprivrede.

Uzorak za Anketu o potrošnji kućanstava u 2003. izabran je u dvije etape. U prvoj etapi izabrano je 26 uzoraka od po 13 skupina susjednih popisnih krugova, nazvanih segmenti, za svaki od 26 dvotjednih razdoblja, iz skupa od 717 segmenata prethodno izabranih za Anketu o radnoj snazi 2003. U drugoj etapi iz svakog od ukupno 338 izabranih segmenata izabrano je 12 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima, koji nisu bili prethodno izabrani za Anketu o radnoj snazi 2003. Tako je izabrano 4 056 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima. U svakome izabranom nastanjenom stanu anketirana su sva privatna kućanstva. Uspješno je anketirano 2 985 privatnih kućanstava. Stopa odgovora na razini privatnog kućanstva jest 75%.

Sljedeća tablica prikazuje koeficijente varijacije koji su indikatori preciznosti procjena za najvažnije pokazatelje u Anketi o potrošnji kućanstava.

Naziv varijable	Koeficijent varijacije %
	2001.	2002.	2003.
UKUPNO UPOTRIJEBLJENA SREDSTVA	4,08	2,33	2,14
Osobna potrošnja	3,05	1,77	1,81
Hrana i bezalkoholna pića	2,31	1,53	1,64
Alkoholna pića i duhan	3,21	2,87	3,12
Odjeća i obuća	3,62	3,38	3,46
Stanovanje i potrošnja energenata	2,97	2,23	2,05
Pokućstvo, oprema za kuću i održavanje	8,92	3,88	3,99
Zdravstvo	5,95	3,93	4,94
Prijevoz	8,72	4,32	4,72
Komunikacije	3,11	2,55	2,40
Rekreacija i kultura	4,41	3,35	3,70
Obrazovanje	31,03	9,53	8,22
Hoteli i restorani	5,38	4,28	4,82
Ostala dobra i usluge	4,16	2,81	2,95
Štednja	11,38	15,69	8,71
Otplata zajmova i kredita s kamatama	8,98	5,48	5,18
Investicije u stan, kuću i imanje	21,27	12,79	10,60
UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA	2,36	2,12	2,24
Raspoloživi dohodak	2,30	1,88	1,86
Dohodak od nesamostalnog rada	4,10	2,95	3,33
Dohodak od samostalne djelatnosti	8,36	5,36	4,96
Dohodak od imovine	17,32	12,69	2,98
Dohodak od mirovine	3,96	2,96	3,70
Dohodak od naknade vezane za nezaposlenost	15,60	10,62	14,85
Ostala tekuća primanja	6,16	4,32	4,62
Ostali dohodak i tekući transferi	19,53	17,69	16,59
Podignuti krediti	11,84	8,81	9,04
Podignuti štedni ulozi	17,04	26,19	14,48

.