POKAZATELJI SIROMAŠTVA OD 2001. DO 2003.

Pokazatelji siromaštva izračunani su na temelju podataka ukupnog neto dohotka koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi utvrđenoga Anketom o potrošnji kućanstava za 2001., 2002. i 2003. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini).

Stopa rizika od siromaštva predstavlja postotak osoba koje žive u kućanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva i u 2003. ta stopa iznosi 16,9%, dok je u 2002. iznosila 18,2%, a u 2001. 17,2%.

Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka te u 2003. iznosi 18 895,88 kuna godišnje za samačko kućanstvo odnosno 39 681,35 kuna godišnje za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece. Osobe koje žive ispod praga rizika od siromaštva u nepovoljnijem su položaju od ostalih, ali ne žive nužno u neimaštini.

1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

	Dohodak u 2001.		Dohodak u 2002.		Dohodak u 2003.
	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi
Stopa rizika od siromaštva, %	17,2	20,5	18,2	21,9	16,9	18,9
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u kunama	17 965,52	15 240,23	19 253,86	16 809,60	18 895,88	17 376,04
Prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece u kunama	37 727,60	32 004,49	40 433,10	35 300,16	39 681,35	36 489,68
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu, %
muškarci	15,4	19,1	17,7	21,6	15,8	17,7
žene	18,7	21,8	18,6	22,2	17,9	20,1
0 – 15 godina	15,9	21,3	16,7	21,7	15,2	16,6
muškarci	13,9	20,3	17,9	22,9	15,6	16,4
žene	18,0	22,5	15,4	20,3	14,7	16,7
16 – 24 godine	15,2	18,3	16,4	20,4	15,4	17,2
muškarci	16,9	19,3	19,0	24,4	16,2	17,0
žene	13,6	17,3	13,5	16,1	14,6	17,3
25 – 49 godina	13,3	17,5	13,9	17,6	12,5	14,2
muškarci	12,6	17,3	14,0	17,4	12,4	14,0
žene	14,0	17,8	13,7	17,8	12,7	14,3
50 – 64 godine	14,7	17,0	17,6	21,3	15,5	16,7
muškarci	13,8	15,9	16,9	21,2	15,4	16,7
žene	15,5	18,0	18,3	21,4	15,5	16,6
65 i više godina	28,5	29,7	29,0	31,6	27,9	32,2
muškarci	23,5	24,9	25,6	27,8	23,6	28,6
žene	31,8	32,9	31,2	34,0	30,6	34,4
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti, %
Zaposleni	5,2	5,5	5,8	6,5	5,2	5,6
muškarci	6,0	5,9	6,6	6,9	6,0	6,6
žene	4,1	5,1	4,9	5,9	4,3	4,3
Samozaposleni	20,1	38,0	19,0	37,6	18,4	25,5
muškarci	20,0	39,5	17,3	38,3	16,8	22,8
žene	20,2	35,8	21,0	36,8	20,1	28,5
Nezaposleni	32,2	32,6	35,0	38,1	32,4	34,1
muškarci	35,6	32,8	42,5	45,2	39,7	40,6
žene	29,6	32,5	28,1	31,5	26,6	28,9
Umirovljenici	21,3	19,8	23,2	24,0	20,7	22,4
muškarci	19,4	19,5	23,7	24,0	20,3	23,3
žene	22,9	20,0	22,9	23,9	21,0	21,7
Ostali ekonomski neaktivni	20,0	25,5	21,3	26,1	20,3	22,6
muškarci	15,8	21,0	19,5	24,8	17,7	18,8
žene	22,7	28,5	22,7	27,2	22,0	25,1
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama, %
Samačko kućanstvo	33,3	31,1	35,1	38,3	34,7	37,3
muškarci	22,4	21,6	28,6	34,8	28,3	32,0
žene	36,7	34,0	37,5	39,6	37,3	39,4
Samačko kućanstvo, osoba stara između 30 i 64 godine	26,1	24,5	26,2	30,6	(24,7)	26,5
Samačko kućanstvo, osoba stara 65 godina i više	40,4	37,1	41,2	43,6	41,8	44,9
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe od 65 godina	11,9	14,8	16,3	21,0	11,8	13,3
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 godina i više	27,5	27,3	30,1	32,8	26,1	30,4

1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

(nastavak)

	Dohodak u 2001.		Dohodak u 2002.		Dohodak u 2003.
	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi
Druga kućanstva bez uzdržavanih članova	9,7	15,9	9,4	11,0	9,3	11,1
Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece	28,9	27,1	27,7	36,6	(29,1)	(31,8)
Dvije odrasle osobe s jednim djetetom	13,0	14,3	11,2	14,5	14,9	14,7
Dvije odrasle osobe s dvoje djece	14,9	19,3	12,8	16,8	13,7	15,2
Dvije odrasle osobe s troje i više djece	15,9	30,0	24,9	32,1	19,1	21,6
Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom	16,8	19,0	15,0	18,4	13,0	15,2
Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, %
stanar ili podstanar (ugovorena, zaštićena i puna najamnina)	20,7	17,2	18,9	18,5	20,2	20,2
vlasnik ili stanuje besplatno	17,0	20,7	18,1	22,1	16,8	18,9
Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)	4,3	5,5	4,5	5,4	4,4	5,0
Ginijev koeficijent	0,28	0,31	0,29	0,31	0,29	0,30
Relativni jaz rizika od siromaštva, %	22,7	32,7	23,2	28,7	21,1	24,2
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva
40%	5,8	10,7	6,3	9,8	5,2	6,8
50%	10,5	15,3	11,7	15,4	10,2	12,1
70%	24,1	27,5	26,0	29,7	24,6	25,7
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %
Dohodak isključuje socijalne transfere	34,7	38,8	33,7	38,2	33,3	35,3
Dohodak isključuje mirovine i socijalne transfere	42,9	47,4	40,0	45,0	42,3	43,8

Pokazatelji siromaštva izračunani su na temelju dviju koncepcija izračuna neto dohotka, ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja (u tablici 1. stupac “s dohotkom u naturi”) ili samo novčana primanja (u tablici 1. stupac “bez dohotka u naturi”), kako bi se pokazao utjecaj nature na dohodak, a prema tome i na stopu i prag rizika od siromaštva.

Kvintilni omjer (S80/S20), koji upozorava na promjene u gornjem i donjem kvintilu ekvivalentnog dohotka, za 2003. iznosi 4,4, dok je u 2002. iznosio 4,5.

Ginijev koeficijent kao mjera nejednakosti dohotka uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i u 2003. se u odnosu na 2002. nije promijenio te iznosi 0,29.

Relativni jaz rizika od siromaštva bilježi pad sa 23,2% u 2002. na 21,1% u 2003., što upozorava na smanjenje razlike praga rizika od siromašva i medijana dohotka osoba koje su ispod praga rizika od siromaštva.

Iz podataka pokazatelja raspršenosti oko praga rizika od siromaštva zaključuje se da je dosta osoba locirano upravo iznad 60-postotnog praga pa je prema tome 70-postotna stopa rizika bitno veća, o čemu govori razlika između 16,9% i 24,6% osoba, što je razlika od 7,7% osoba za 2003. Navedena razlika bila je nešto veća u 2002. i iznosila je 7,8% osoba.

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, kada su iz dohotka isključeni socijalni transferi, iznosi 33,3% u 2003., dok je u 2002. iznosila 33,7%. Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, kada dohodak isključuje i mirovine i socijalne transfere, iznosi 42,3% u 2003., dok je u 2002. iznosila 40,0%.

2. USPOREDBA HRVATSKE I ZEMALJA EUROPSKE UNIJE¹⁾

	Pokazatelji siromaštva (bez dohotka u naturi)
	Stopa rizika od siromaštva	Kvintilni omjer (S80/S20)	Ginijev koeficijent	Relativni jaz rizika od siromaštva	Dohodak isključuje socijalne transfere	Dohodak isključuje mirovine i socijalne transfere
Hrvatska
2001.	21	5,5	0,31	33	39	47
2002.	22	5,4	0,31	29	38	45
2003.	19	5,0	0,30	24	35	44
EU 25	15	4,4	0,28	22	24	40
EU 15	15	4,4	0,28	22	24	39
Belgija	13	4,0	0,28	15	23	38
Danska	11	3,1	0,22	13	21	31
Njemačka	11	3,6	0,25	19	21	39
Francuska	15	4,0	0,27	19	24	40
Grčka	20	5,7	0,33	28	23	39
Italija	19	4,8	0,29	28	22	42
Irska	21	4,5	0,29	24	30	36
Luxembourg	12	3,8	0,27	17	23	40
Nizozemska	11	3,8	0,26	20	21	36
Austrija	12	3,5	0,24	19	22	38
Portugal	20	6,5	0,37	22	24	37
Finska	11	3,5	0,24	17	19	30
Velika Britanija	17	4,9	0,31	23	29	40
Španjolska	19	5,5	0,33	24	23	37
Švedska	10	3,4	0,24	17	27	43
Estonija^2)	18	6,1	0,35	24	25	42
Češka^2)	8	3,4	0,25	16	18	36
Cipar^2)	16	4,4	0,29	24	18	24
Letonija^2)	16	5,5	0,34	20	24	43
Litva^2)	17	4,9	0,32	22	24	41
Mađarska^2)	10	3,4	0,23	16	20	44
Malta^2)	15	4,5	0,30	18	21	30
Poljska^2)	15	4,5	0,30	22	30	48
Slovenija^2)	11	3,2	0,22	18	17	37
Slovačka^2)	5	2,7	0,21	12	19	34

Izvo/: Eurostat – New Cronos

1) Referentna godina za sve zemlje EU-a je 2001. osim za Cipar, za koji je referentna godina 1997., Letoniju 2002., Maltu 2000., Sloveniju 2000. te Slovačku 2003., za koju su podaci imputirani.

2) Zemlje koje su postale članice Europske unije 1. svibnja 2004.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Pokazatelji siromaštva za Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava za 2001., 2002. i 2003. Anketa je provedena na uzorku slučajno izabranih privatnih kućanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. nema panelnog dijela uzorka (kućanstva se ne ponavljaju u sljedećoj godini), a takav nacrt uzorka nije pogodan za praćenje pojave kroz vrijeme.

Pokazatelji siromaštva za zemlje EU-a preuzeti su iz Eurostatove baze podataka NewCronos.

Definicije

Pokazatelji siromaštva ili laekenski pokazatelji prihvaćeni su na zasjedanju Europskog vijeća u Laekenu (Belgija), u prosincu 2001. Lista pokazatelja sadržava 18 pokazatelja koji pokrivaju područja: financijsko siromaštvo, zaposlenost, zdravstvo, obrazovanje. Ovo priopćenje sadržava monetarne pokazatelje siromaštva.

U izračunu pokazatelja siromaštva za Republiku Hrvatsku korištena je Eurostatova metodologija "Laeken indicators, Detailed calculation methodology, Luxembourg 2003".

Ukupan dohodak kućanstva jest ukupan neto dohodak koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi. Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od vlasništva, mirovine (starosne i obiteljske), socijalne transfere, ostale transfere koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva. U ukupan dohodak nisu uključeni transferi plaćeni drugim kućanstvima i imputirana stambena renta.

Pokazatelji su izračunani na temelju dviju koncepcija dohotka. Prema prvoj, u dohodak su uključena novčana primanja i primanja u naturi, npr. vrijednost vlastite proizvodnje i drugi oblici primanja u naturi (korist u naturi na temelju neposredne pogodbe, vrijednost primljenih darova u naturi, vrijednost korištenja poslovnog automobila u privatne svrhe). Prema drugoj, u dohodak su uključena samo novčana primanja.

Odrasli ekvivalent jest mjerilo s pomoću kojega se svi članovi u jednom kućanstvu svode na odraslu osobu. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda. Radi toga se u svijetu koriste različite ekvivalentne ljestvice koje se međusobno razlikuju po koeficijentima. Za izračun pokazatelja siromaštva korištena je modificirana OECD-ova ljestvica, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.

Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici.

Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba čiji je ekvivalentni neto dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Prag rizika od siromaštva definiran je kao 60% medijana ekvivalentnog dohotka svih kućanstava. Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka. Međutim, ovaj pokazatelj ne mjeri toliko siromaštvo kao takvo, već više nejednakost distribucije dohotka unutar populacije.

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje udio populacije koja ima ekvivalentni neto dohodak prije socijalnih transfera ispod praga rizika od siromaštva. Kod ovog pokazatelja treba razlikovati dvije definicije dohotka ovisno o tome smatraju li se mirovine socijalnim transferima ili ne. Navedenim pokazateljem treba se koristiti u kombinaciji sa stopom rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera.

Socijalni transferi obuhvaćaju primanja vezana uz nezaposlenost, dječji doplatak, porodni dopust, naknade za opremu novorođenčadi, naknade za bolovanja duža od 42 dana, naknade za tjelesno oštećenje i tuđu njegu, socijalnu pomoć, naknadu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za školovanje, primanja od drugih osoba za stanovanje.

Kvintilni omjer (S80/S20) odnos je ekvivalentnog dohotka 20% osoba s najvišim dohotkom i 20% osoba s najnižim dohotkom.

Ginijev koeficijent jest mjera nejednakosti dohotka koja uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i poprima vrijednosti između 0 i 1. Što je vrijednost bliža 1, to je nejednakost veća.

Relativni jaz rizika od siromaštva jest razlika praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje se nalaze ispod praga rizika od siromaštva, a izražen je kao postotak od praga rizika od siromaštva.

Kratice

EU Europska unija

OECD Organizacija za europsku suradnju i razvoj

Znakovi

( ) nedovoljno pouzdana procjena