POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2001. i 2002.

POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2001. i 2002.

Državni zavod za statistiku prvi put objavljuje podatke iz područja statističkog praćenja siromaštva odnosno podatke o pokazateljima siromaštva.

Pokazatelji siromaštva izračunani su na temelju podataka ukupnog neto dohotka koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi utvrđenoga Anketom o potrošnji kućanstava za 2001. i 2002.

Najzanimljiviji pokazatelj je stopa rizika od siromaštva, koja je u 2001. iznosila 17,2%, dok u 2002. iznosi 18,2%.

Prag rizika od siromaštva u 2001. iznosi 17 965,52 kuna godišnje za samačko kućanstvo odnosno 37 727,60 kuna godišnje za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece, dok u 2002. prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo iznosi 19 253,86 kuna godišnje, a za kućanstvo s dvoje odraslih i dvoje djece 40 433,10 kuna godišnje.

1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

	Dohodak u 2001.		Dohodak u 2002.
	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi

Stopa rizika od siromaštva, %	17,2	20,5	18,2	21,9
Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo
u kunama	17 965,52	15 240,23	19 253,86	16 809,60
Prag rizika od siromaštva za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece
u kunama	37 727,60	32 004,49	40 433,10	35 300,16
Stopa rizika od siromaštva prema godinama i spolu, %
muškarci	15,4	19,1	17,7	21,6
žene	18,7	21,8	18,6	22,2
0 – 15 godina	15,9	21,3	16,7	21,7
muškarci	13,9	20,3	17,9	22,9
žene	18,0	22,5	15,4	20,3
16 – 24 godine	15,2	18,3	16,4	20,4
muškarci	16,9	19,3	19,0	24,4
žene	13,6	17,3	13,5	16,1
25 – 49 godina	13,3	17,5	13,9	17,6
muškarci	12,6	17,3	14,0	17,4
žene	14,0	17,8	13,7	17,8
50 – 64 godine	14,7	17,0	17,6	21,3
muškarci	13,8	15,9	16,9	21,2
žene	15,5	18,0	18,3	21,4
65 i više godina	28,5	29,7	29,0	31,6
muškarci	23,5	24,9	25,6	27,8
žene	31,8	32,9	31,2	34,0
Stopa rizika od siromaštva prema najčešćem statusu u aktivnosti, %
Zaposleni	5,2	5,5	5,8	6,5
muškarci	6,0	5,9	6,6	6,9
žene	4,1	5,1	4,9	5,9
Samozaposleni	20,1	38,0	19,0	37,6
muškarci	20,0	39,5	17,3	38,3
žene	20,2	35,8	21,0	36,8
Nezaposleni	32,2	32,6	35,0	38,1
muškarci	35,6	32,8	42,5	45,2
žene	29,6	32,5	28,1	31,5
Umirovljenici	21,3	19,8	23,2	24,0
muškarci	19,4	19,5	23,7	24,0
žene	22,9	20,0	22,9	23,9
Ostali ekonomski neaktivni	20,0	25,5	21,3	26,1
muškarci	15,8	21,0	19,5	24,8
žene	22,7	28,5	22,7	27,2
Stopa rizika od siromaštva prema tipu kućanstva i godinama, %
Samačko kućanstvo	33,3	31,1	35,1	38,3
muškarci	22,4	21,6	28,6	34,8
žene	36,7	34,0	37,5	39,6
Samačko kućanstvo, osoba mlađa od 30 godina	5,7	10,4	13,5	17,4
Samačko kućanstvo, osoba stara između 30 i 64 godine	26,1	24,5	26,2	30,6
Samačko kućanstvo, osoba stara 65 godina i više	40,4	37,1	41,2	43,6
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, obje mlađe od 65 godina	11,9	14,8	16,3	21,0
Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece, barem jedna stara 65 godina i više	27,5	27,3	30,1	32,8
Druga kućanstva bez uzdržavanih članova	9,7	15,9	9,4	11,0
Samohrani roditelj s jednim ili više uzdržavane djece	28,9	27,1	27,7	36,6

1. POKAZATELJI SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ

(nastavak)

	Dohodak u 2001.		Dohodak u 2002.
	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi	s dohotkom u naturi	bez dohotka u naturi

Dvije odrasle osobe s jednim djetetom	13,0	14,3	11,2	14,5
Dvije odrasle osobe s dvoje djece	14,9	19,3	12,8	16,8
Dvije odrasle osobe s troje i više djece	15,9	30,0	24,9	32,1
Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom	16,8	19,0	15,0	18,4
Stopa rizika od siromaštva prema statusu vlasnika stana, %
stanar ili podstanar (ugovorena, zaštićena i puna najamnina)	20,7	17,2	18,9	18,5
vlasnik ili stanuje besplatno	17,0	20,7	18,1	22,1
Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni omjer (S80/S20)	4,3	5,5	4,5	5,4
Ginijev koeficijent	0,28	0,31	0,29	0,31
Relativni jaz rizika od siromaštva, %	22,7	32,7	23,2	28,7
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva
40%	5,8	10,7	6,3	9,8
50%	10,5	15,3	11,7	15,4
70%	24,1	27,5	26,0	29,7
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, %
Dohodak isključuje socijalne transfere	34,7	38,8	33,7	38,2
Dohodak isključuje mirovine i socijalne transfere	42,9	47,4	40,0	45,0

Pokazatelji siromaštva izračunani su na temelju dviju koncepcija izračuna neto dohotka ovisno o tome uključuje li dohodak novčana i naturalna primanja (u tablici 1. stupac “s dohotkom u naturi”) ili samo novčana primanja (u tablici 1. stupac “bez dohotka u naturi”) kako bi se pokazao utjecaj nature na dohodak, a prema tome i na stopu i prag rizika od siromaštva.

Kvintilni omjer (S80/S20) koji upozorava na promjene u gornjem i donjem kvintilu za 2001. iznosio je 4,3, dok je u 2002. porastao na 4,5.

Ginijev koeficijent kao mjera nejednakosti dohotka uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i u 2001. iznosio je 0,28, dok je u 2002. porastao na 0,29.

Pokazatelj koji mjeri razliku između praga rizika od siromaštva i medijana dohotka siromašnih jest relativni jaz rizika od siromaštva, koji je za Hrvatsku u 2001. iznosio 22,8%, da bi u 2002. godini porastao na 23,2%.

Iz podataka pokazatelja raspršenosti oko praga rizika od siromaštva zaključuje se da je dosta osoba locirano upravo iznad 60-postotnog praga pa je prema tome 70-postotna stopa rizika bitno veća, o čemu govori razlika između 18,2% i 26% osoba, što predstavlja razliku od 7,8% osoba za 2002. Navedena razlika bila je nešto manja u 2001. i iznosila je 6,9% osoba ako se usporede podaci 60-postotne stope od 17,2% osoba i 70-postotne stope kada je bilo 24,1% osoba.

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, kada su iz dohotka isključeni socijalni transferi, iznosi 34,7% u 2001., dok u 2002. iznosi 33,7%. Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera, kada dohodak isključuje mirovine i socijalne transfere, iznosi 42,9% u 2001., a u 2002. godini 40,0%.

Podaci za zemlje članice EU-a (tablica 2.) ne uključuju primanja u naturi, dok podaci za zemlje ACC-a (tablica 3.) uključuju primanja u naturi.

2. POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA HRVATSKE I ZEMALJA ČLANICA EU-a

	2001.	2002.	1999.
	Hrvatska		EU 15	Austrija	Belgija	Danska	Finska	Francuska	Grčka

Stopa rizika od siromaštva, %	17	18	15	12	13	11	11	15	21	1
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (dohodak isključuje socijalne transfere), %	35	34	24	23	25	24	21	24	22	2
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (dohodak isključuje mirovine i socijalne transfere), %	43	40	40	39	40	34	33	41	38	3
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva
40%	6	6	5	4	3	2	2	4	9	4
50%	11	12	9	6	7	6	5	8	14	5
70%	24	26	23	20	22	18	19	24	28	6
Prag rizika od siromaštva
Za samačko kućanstvo, u eurima	2 405¹⁾	2 600¹⁾	7 342	8 628	8 520	11 641	8 093	8 289	3 810	7
Za dvoje odraslih i dvoje djece, u eurima	5 051¹⁾	5 459¹⁾	15 418	18 118	17 892	24 446	16 995	17 406	8 000	8
Ginijev koeficijent	0,28	0,29	0,29	0,26	0,29	0,23	0,25	0,29	0,34	9
Kvintilni omjer (S80/S20)	4,3	4,5	4,6	3,7	4,2	3,2	3,4	4,4	6,2	10
Relativni jaz rizika od siromaštva, %	23	23	22	18	18	18	16	18	28	11

1) Za preračunavanje pokazatelja "prag rizika od siromaštva" iz kuna u eure korišten je srednji godišnji devizni tečaj HNB-a, prema kojem je u 2001.
1 EUR = 7,468966 kuna, a u 2002. 1 EUR = 7,406773 kuna.

	1999.
	Irska	Italija	Luksemburg	Nizozemska	Njemačka	Portugal	Španjolska	Švedska	Velika Britanija

1	18	18	13	11	11	21	19	9	19
2	30	21	24	21	21	27	23	28	30
3	37	41	41	35	40	39	39	43	42

4	4	7	2	3	3	7	7	3	7
5	11	12	6	6	6	13	13	5	11
6	28	26	22	18	17	28	26	17	27

7	6 656	5 604	12 762	7 668	8 762	3 168	4 491	8 503	8 288
8	13 977	11 768	26 800	16 103	18 399	6 652	9 430	17 855	17 405
9	0,32	0,30	0,27	0,26	0,25	0,36	0,33	0,23	0,32
10	4,9	4,9	3,9	3,7	3,6	6,4	5,7	3,2	5,2
11	21	27	15	19	20	23	27	19	22

Izvor: Eurostat – NewCronos, Theme 3, Domain ILC

3. POKAZATELJI SIROMAŠTVA, USPOREDBA HRVATSKE I ZEMALJA ACC-a

	2001.	2002.	1999.		1996.	2000.
	Hrvatska		ACC¹⁾	Bugarska	Češka	Estonija

Stopa rizika od siromaštva, %	17	18	14	14	8	18	1
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (dohodak isključuje socijalne transfere), %	35	34	27	17	19	26	2
Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera (dohodak isključuje mirovine i socijalne transfere), %	43	40	43	35	35	42	3
Raspršenost oko praga rizika od siromaštva
40%	6	6	4	4	1	6	4
50%	11	12	8	8	3	12	5
70%	24	26	21	22	16	27	6
Prag rizika od siromaštva
Za samačko kućanstvo, u eurima	2 405²⁾	2 600²⁾	1 488	630	1 537	1 143	7
Za dvoje odraslih i dvoje djece, u eurima	5 051²⁾	5 459²⁾	3 124	1 323	3 227	2 400	8
Ginijev koeficijent	0,28	0,29	0,28	0,25	0,24	0,36	9
Kvintilni omjer (S80/S20 )	4,3	4,5	4,2	3,6	3,3	6,3	10
Relativni jaz rizika od siromaštva, %	23	23	19	20	13	25	11

1) Kratica ACC (Acceding and Candidate Countries) označava zemlje u procesu pridruživanja i zemlje kandidate za EU.

2) za preračunavanje pokazatelja "prag rizika od siromaštva" iz kuna u eure korišten je srednji godišnji devizni tečaj HNB-a, prema kojem je u 2001.
1 EUR = 7,468966 kuna, a u 2002. 1 EUR = 7,406773 kuna.

	1999.
	Latvija	Litva	Poljska	Rumunjska	Slovenija

1	16	17	15	16	11
2	22	22	28	22	18
3	45	38	46	39	37

4	6	6	4	5	3
5	10	11	8	9	6
6	24	24	22	24	19

7	942	960	1 338	346	3 921
8	1 976	2 015	2 809	727	8 233
9	0,31	0,31	0,28	0,29	0,22
10	5,1	5,0	4,2	4,4	3,2
11	25	24	20	21	18

Izvor: Eurostat – NewCronos, Theme 3, Domain ILC

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Pokazatelji siromaštva za Hrvatsku izračunani su iz podataka prikupljenih statističkim istraživanjem Anketa o potrošnji kućanstava za 2001. i 2002.

Pokazatelji siromaštva za zemlje EU-a i zemlje kandidate preuzeti su iz Eurostatove baze podataka NewCronos.

Definicije

Pokazatelji siromaštva ili laekenski pokazatelji prihvaćeni su na zasjedanju Europskog vijeća u Laekenu (Belgija), u prosincu 2001. Lista pokazatelja sadržava 18 pokazatelja koji pokrivaju područja: dohodak i siromaštvo, nezaposlenost, zdravstvo, obrazovanje. Ovo priopćenje sadržava pokazatelje siromaštva i dohotka.

U izračunu pokazatelja siromaštva za Republiku Hrvatsku korištena je Eurostatova metodologija: «Laeken indicators, Detailed calculation methodology, Luxembourg 2003».

Ukupan dohodak kućanstva je ukupan neto dohodak koji prima kućanstvo i svi njegovi članovi. Obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od vlasništva, mirovine (starosne i obiteljske), socijalne transfere, ostale transfere koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva. U ukupan dohodak nisu uključeni transferi plaćeni drugim kućanstvima i imputirana stambena renta.[K1]

Pokazatelji su izračunani na temelju dviju koncepcija dohotka. Prema prvoj, u dohodak su uključena novčana primanja i primanja u naturi, npr. vrijednost vlastite proizvodnje i drugi oblici primanja u naturi (korist u naturi na temelju neposredne pogodbe, vrijednost primljenih poklona u naturi, vrijednost korištenja poslovnog automobila u privatne svrhe). Prema drugoj, u dohodak su uključena samo novčana primanja.

Odrasli ekvivalent je mjerilo s pomoću kojeg se svi članovi u jednom kućanstvu svode na odraslu osobu. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda. Radi toga se u svijetu koriste različite ekvivalentne ljestvice koje se međusobno razlikuju po koeficijentima. Za izračun pokazatelja siromaštva korištena je modificirana OECD-ova ljestvica prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1; svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3.[K2]

Ekvivalentni dohodak računa se tako da se ukupan dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba čiji je ekvivalentni neto dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Prag rizika od siromaštva definiran je kao 60% medijana ekvivalentnog dohotka svih kućanstava.

Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje udio populacije koja ima ekvivalentni neto dohodak prije socijalnih transfera ispod praga rizika od siromaštva. Kod ovog pokazatelja treba razlikovati dvije definicije dohotka ovisno o tome smatraju li se mirovine socijalnim transferima ili ne. Navedeni pokazatelj treba koristiti samo u vezi sa stopom rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera radi mjerenja utjecaja socijalnih transfera jer, sam za sebe, taj pokazatelj ništa ne govori.[K3]

Socijalni transferi obuhvaćaju primanja vezana uz nezaposlenost, dječji doplatak, porodni dopust, naknade za opremu novorođenčadi, naknade za bolovanja preko 42 dana, naknade za tjelesno oštećenje i tuđu njegu, socijalnu pomoć, naknadu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za školovanje, primanja od drugih osoba za stanovanje.

Kvintilni omjer (S80/S20) predstavlja odnos između ekvivalentnog dohotka 20% osoba s najvišim dohotkom i 20% osoba s najnižim dohotkom.

Ginijev koeficijent je mjera nejednakosti dohotka koja uzima u obzir cijelu distribuciju dohotka i poprima vrijednosti između 0 i 1. Što je vrijednost bliža 1, to je nejednakost veća.

Relativni jaz rizika od siromaštva je razlika između praga rizika od siromaštva i medijana ekvivalentnog dohotka osoba koje se nalaze ispod praga rizika od siromaštva, a izražen je kao postotak od praga rizika od siromaštva.

Kratice

EU Europska unija

OECD Organizacija za europsku suradnju i razvoj