Ukupna industrijska proizvodnja u studenome
2004. veća je za 5,9% u usporedbi sa studenim 2003., a u razdoblju od siječnja
do studenoga 2004. veća je za
3,1% od proizvodnje u istom razdoblju 2003. U
usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska proizvodnja
u studenome 2004. veća je za 8,0%.
Prema područjima djelatnosti NKD-a 2002. u
studenome 2004. u usporedbi sa studenim 2003. proizvodnja u Rudarstvu i vađenju
manja je za 12,2%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 7,9%, a u Opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom veća je za 1,6%.
Prema GIG-u u studenome 2004. Energija je manja za 0,5%,
Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 0,5%, Kapitalni proizvodi
veći su za 36,4%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 6,7%, a
Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 5,7% u usporedbi s studenim
2003.
Ako usporedimo proizvodnju u razdoblju od
siječnja do studenoga 2004. s istim razdobljem u 2003. prema područjima NKD-a
2002., proizvodnja u Rudarstvu i vađenju manja je za 3,0%, u Prerađivačkoj
industriji veća je za 3,4%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom
veća je za 4,3%.
Ako usporedimo promjene u razdoblju od siječnja
do studenoga 2004. s istim razdobljem u 2003. prema GIG-u, onda je Energija
veća za 2,6%, Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 5,7%, Kapitalni
proizvodi veći su za 5,4%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za
6,3%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 0,1%.
Studeni 2004. ima jedan radni dan više od studenoga 2003., što na mjesečne indekse razina utječe
oko 2,5%. Indekse
industrijske proizvodnje s desezoniranim podacima objavljujemo u priopćenju
2.1.3., koje u pravilu izlazi dva tjedna nakon ovog priopćenja.
1. INDEKSI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA GIG-u I PO ODJELJCIMA NKD-a
2002.
U STUDENOME 2004.
|
|
Struktura |
XI. 2004. |
XI. 2004. |
I. – XI. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
U K U P N O |
100,00 |
108,0 |
105,9 |
103,1 |
|
|
|
|
|
|
PREMA GIG-u
|
|
|
|
|
|
AE Energija |
16,62 |
101,2 |
99,5 |
102,6 |
|
AI Intermedijarni proizvodi osim energije |
33,80 |
106,4 |
100,5 |
105,7 |
|
B Kapitalni proizvodi |
10,65 |
127,0 |
136,4 |
105,4 |
|
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju |
2,79 |
116,2 |
106,7 |
106,3 |
|
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
34,07 |
107,4 |
105,7 |
99,9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I
ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
C RUDARSTVO I VAĐENJE |
5,71 |
94,1 |
87,8 |
97,0 |
|
11 Vađenje sirove nafte i zemnog plina;
uslužne |
4,01 |
96,7 |
94,3 |
99,4 |
|
14 Vađenje
ostalih ruda i kamena |
1,70 |
87,9 |
77,5 |
91,9 |
|
|
|
|
|
|
|
D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
82,51 |
110,0 |
107,9 |
103,4 |
|
15 Proizvodnja hrane i
pića |
20,64 |
103,7 |
107,5 |
102,1 |
|
16 Proizvodnja duhanskih
proizvoda |
2,28 |
97,9 |
114,0 |
102,7 |
|
17 Proizvodnja
tekstila |
1,67 |
98,9 |
86,5 |
94,6 |
|
18 Proizvodnja
odjeće; dorada i bojenje krzna |
2,76 |
82,7 |
80,2 |
74,5 |
|
19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja
kovčega i torba, |
1,24 |
110,1 |
111,3 |
96,8 |
|
20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva
i pluta, |
2,70 |
107,6 |
102,1 |
110,3 |
|
21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od
papira |
3,32 |
105,4 |
103,1 |
101,2 |
|
22 Izdavačka i tiskarska djelatnost te
umnožavanje |
7,25 |
132,2 |
112,9 |
106,4 |
|
23 Proizvodnja koksa,
naftnih derivata i |
2,90 |
100,6 |
97,6 |
97,3 |
|
24 Proizvodnja
kemikalija i kemijskih proizvoda |
7,33 |
107,2 |
111,6 |
107,7 |
|
25 Proizvodnja
proizvoda od gume i plastike |
2,49 |
103,6 |
96,6 |
101,1 |
|
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
5,54 |
100,7 |
105,6 |
101,3 |
|
27 Proizvodnja metala |
1,20 |
111,0 |
98,1 |
127,8 |
|
28 Proizvodnja proizvoda
od metala, osim strojeva |
4,88 |
115,2 |
102,9 |
105,8 |
|
29 Proizvodnja
strojeva i uređaja, d. n. |
3,33 |
164,1 |
155,9 |
114,7 |
|
30 Proizvodnja uredskih
strojeva i računala |
0,44 |
119,1 |
199,5 |
69,4 |
|
31 Proizvodnja
električnih strojeva i aparata, d. n. |
2,90 |
101,4 |
83,6 |
96,8 |
|
32 Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih |
2,24 |
86,4 |
113,1 |
87,4 |
|
33 Proizvodnja
medicinskih, preciznih, optičkih |
0,80 |
133,3 |
102,3 |
107,2 |
|
34 Proizvodnja motornih
vozila, prikolica i poluprikolica |
0,38 |
131,8 |
109,0 |
124,8 |
|
35 Proizvodnja
ostalih prometnih sredstava |
3,46 |
122,3 |
123,5 |
115,0 |
|
36 Proizvodnja
namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. |
2,11 |
112,5 |
106,4 |
105,9 |
|
37 Reciklaža |
0,65 |
144,0 |
120,4 |
146,9 |
|
|
|
|
|
|
|
E OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
11,78 |
100,4 |
101,6 |
104,3 |
|
40 Opskrba električnom
energijom, plinom, parom |
9,71 |
103,3 |
102,6 |
105,8 |
|
41 Skupljanje,
pročišćavanje i distribucija vode |
2,07 |
87,1 |
97,4 |
97,8 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje važni su pokazatelji poslovnog ciklusa
koji prikazuju mjesečnu aktivnost industrijskog sektora, koji je jedna od
najnestabilnijih komponenata ne samo
nacionalnog već i europskog i svjetskoga gospodarstva.
Indeksi fizičkog obujma
industrijske proizvodnje prikazani u ovom priopćenju izračunani su na temelju
podataka prikupljenih Mjesečnim
istraživanjem o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004.
Pravna i
metodološka osnova
Mjesečno istraživanje o
industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004. provodi Državni
zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na temelju
Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.).
Koncepti i definicije koji
se koriste u istraživanju IND-1/MPS navedeni su u Statističkim standardima za
Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), a
objavljeni su u Narodnim novinama br. 19/04. Usklađeni su s konceptima i
definicijama iz Propisa o Kratkoročnim statistikama EU-a (OJL 162/98.) za
indeks industrijske proizvodnje.
Pokrivenost i obuhvat
Istraživanjem IND-1/MPS
obuhvaćaju se sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se
bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima
NKD-a 2002. C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka industrija i
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom.
Izvještajno razdoblje
Izvještajno je razdoblje
mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-1/MPS
dostavlja se poštom Državnom zavodu za statistiku u pravilu 8 dana nakon
završetka izvještajnog razdoblja.
Definicije i metoda kalkulacije
Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi gotovih
industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda –
NIPUM 2004.
Pod gotovim proizvodom
podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao
odgovarajući stupanj izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u
NIPUM-u 2004.
Metoda
kalkulacije1)
Indeksi fizičkog obujma
industrijske proizvodnje za različite razine NKD-a 2002. obračunavaju se u dva
koraka prema Laspeyresovoj formuli. U prvom koraku indeksi se obračunavaju iz
podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2002. i odgovarajućega
ponderacijskog koeficijenta, koji predstavlja aproksimaciju dodane vrijednosti
pojedinačnih proizvoda. U drugom koraku svi indeksi skupina i više razine ponderiraju se udjelom u dodanoj vrijednosti
pojedinačnih djelatnosti industrije po razinama NKD-a 2002. Na taj je način
utvrđena relativna važnost pojedinačnih razina NKD-a 2002. i istodobno su
nivelirane različite razine pokrivenosti. Na isti način obračunavaju se indeksi
za GIG-ove agregate djelatnosti prema finalnoj uporabi proizvoda, a definirani
su na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002.
Ponderacijski koeficijenti
pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2004. koji se koriste za izračun indeksa
industrijske proizvodnje predstavljaju dodanu vrijednost za jediničnu
proizvodnju određenog proizvoda. Izračunani su na temelju jediničnih
vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije 2000., a revidiraju se svake
pete godine. Ponderacijski koeficijenti koji su se koristili od 1997. do 2001.
bili su izračunani na temelju Godišnjeg izvještaja industrije 1995.
Struktura industrijskih
djelatnosti (struktura odjeljaka) izračunana je na temelju bruto dodane
vrijednosti proizvodnih čimbenika prema načelu čistih djelatnosti u 2003. u
Republici Hrvatskoj. Izračunana je na temelju godišnjih statističkih rezultata
Državnog zavoda za statistiku – Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za
2002. (93,7% obuhvata) i godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji
računi industrijskih poduzeća za 2002. (6,3% obuhvata) te je ispravljena
indeksima fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 2003. Struktura odjeljaka
ažurira se na početku svake godine za obračunavanje indeksa tekuće godine.
1) Za dodatne informacije treba se koristiti
Studijima i analizama – Kratkoročni
pokazatelji industrije, br. 85., Zagreb, 1999., DZS.
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
DZS Državni zavod za statistiku
Fina Financijska agencija
GIG Glavne industrijske grupacije
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija
djelatnosti, verzija 2002.
NN Narodne novine