Ukupna industrijska
proizvodnja u prosincu 2004. veća je za 9,7% u usporedbi
s prosincem 2003., a u razdoblju od siječnja do prosinca 2004. veća
je za 3,7% od proizvodnje u istom razdoblju 2003.
U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska
proizvodnja u prosincu 2004. veća je za 9,9%.
Prema područjima
djelatnosti NKD-a 2002. u prosincu 2004. u usporedbi s prosincem 2003.
proizvodnja u Rudarstvu i vađenju manja je za 6,3%, u
Prerađivačkoj industriji veća je za 11,7%, a u Opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom veća je za 2,8%.
Prema GIG-u u prosincu
2004. Energija je veća za 5,6%, Intermedijarni proizvodi osim energije
veći su za 13,7%, Kapitalni proizvodi veći su za 9,9%, Trajni
proizvodi za široku potrošnju veći su za 4,6%, a Netrajni proizvodi za
široku potrošnju veći su za 10,1% u usporedbi s prosincem 2003.
Ako usporedimo proizvodnju
u razdoblju od siječnja do prosinca 2004. s istim razdobljem u 2003. prema
područjima NKD-a 2002., proizvodnja u Rudarstvu i vađenju manja je za
3,2%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 4,1%, a u Opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom veća je za 4,2%.
Ako usporedimo promjene u
razdoblju od siječnja do prosinca 2004. s istim razdobljem u 2003. prema
GIG-u, onda je Energija veća za 2,9%, Intermedijarni proizvodi osim
energije veći su za 6,3%, Kapitalni proizvodi veći su za 5,8%, Trajni
proizvodi za široku potrošnju veći su za 6,2%, a Netrajni proizvodi za
široku potrošnju veći su za 0,8%.
Prosinac 2004. ima dva radna dana
više od prosinca 2003., što na mjesečne indekse razina
utječe oko 5,0%. Indekse industrijske proizvodnje s desezoniranim podacima objavljujemo u
priopćenju 2.1.3., koje u pravilu izlazi dva tjedna nakon ovog
priopćenja.
1. INDEKSI
INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA GIG-u I PO ODJELJCIMA NKD-a 2002.
U PROSINCU 2004.
|
|
Struktura |
XII. 2004. |
XII. 2004. |
I. – XII. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
U K U P N O |
100,00 |
109,9 |
109,7 |
103,7 |
|
|
|
|
|
|
PREMA GIG-u
|
|
|
|
|
|
AE Energija |
16,62 |
112,6 |
105,6 |
102,9 |
|
AI Intermedijarni proizvodi osim energije |
33,80 |
101,6 |
113,7 |
106,3 |
|
B Kapitalni
proizvodi |
10,65 |
119,3 |
109,9 |
105,8 |
|
CD Trajni
proizvodi za široku potrošnju |
2,79 |
109,6 |
104,6 |
106,2 |
|
CN Netrajni
proizvodi za široku potrošnju |
34,07 |
115,1 |
110,1 |
100,8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
C RUDARSTVO I VAĐENJE |
5,71 |
93,1 |
93,7 |
96,8 |
|
11 Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužne |
4,01 |
99,9 |
97,1 |
99,2 |
|
14 Vađenje ostalih ruda i kamena |
1,70 |
77,0 |
81,7 |
91,1 |
|
|
|
|
|
|
|
D PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
82,51 |
110,3 |
111,7 |
104,1 |
|
15 Proizvodnja hrane i
pića |
20,64 |
113,2 |
107,8 |
102,7 |
|
16 Proizvodnja duhanskih
proizvoda |
2,28 |
126,8 |
121,8 |
104,4 |
|
17 Proizvodnja tekstila |
1,67 |
86,0 |
91,8 |
94,4 |
|
18 Proizvodnja odjeće; dorada i bojenje
krzna |
2,76 |
71,4 |
80,4 |
75,0 |
|
19 Štavljenje i obrada kože; proizvodnja kovčega i torba, |
1,24 |
100,4 |
116,2 |
98,1 |
|
20 Prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva i pluta, |
2,70 |
104,9 |
109,8 |
110,3 |
|
21 Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira |
3,32 |
92,2 |
105,7 |
101,5 |
|
22 Izdavačka i tiskarska djelatnost te umnožavanje |
7,25 |
139,9 |
126,5 |
108,2 |
|
23 Proizvodnja koksa,
naftnih derivata i |
2,90 |
101,9 |
115,8 |
98,7 |
|
24 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
7,33 |
110,9 |
132,8 |
109,5 |
|
25 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
2,49 |
98,1 |
108,1 |
101,7 |
|
26 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
5,54 |
86,8 |
104,5 |
101,5 |
|
27 Proizvodnja metala |
1,20 |
106,7 |
102,6 |
125,5 |
|
28 Proizvodnja proizvoda
od metala, osim strojeva |
4,88 |
110,8 |
126,1 |
107,3 |
|
29 Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
3,33 |
119,5 |
108,0 |
114,1 |
|
30 Proizvodnja uredskih
strojeva i računala |
0,44 |
174,6 |
185,5 |
78,5 |
|
31 Proizvodnja
električnih strojeva i aparata, d. n. |
2,90 |
119,7 |
108,0 |
97,8 |
|
32 Proizvodnja radiotelevizijskih i komunikacijskih |
2,24 |
100,9 |
84,1 |
87,1 |
|
33 Proizvodnja
medicinskih, preciznih, optičkih |
0,80 |
117,2 |
98,4 |
106,4 |
|
34 Proizvodnja motornih
vozila, prikolica i poluprikolica |
0,38 |
101,6 |
88,6 |
121,3 |
|
35 Proizvodnja ostalih prometnih sredstava |
3,46 |
119,2 |
136,7 |
116,6 |
|
36 Proizvodnja
namještaja, ostala prerađivačka industrija, d. n. |
2,11 |
108,1 |
99,1 |
105,3 |
|
37 Reciklaža |
0,65 |
125,2 |
132,0 |
145,7 |
|
|
|
|
|
|
|
E OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
11,78 |
115,2 |
102,8 |
104,2 |
|
40 Opskrba
električnom energijom, plinom, parom |
9,71 |
120,9 |
105,5 |
105,7 |
|
41 Skupljanje, pročišćavanje i
distribucija vode |
2,07 |
88,4 |
89,1 |
97,1 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje važni su pokazatelji poslovnog
ciklusa koji prikazuju mjesečnu aktivnost industrijskog sektora, koji je
jedna od najnestabilnijih komponenata ne
samo nacionalnog već i europskog i svjetskoga gospodarstva.
Indeksi fizičkog
obujma industrijske proizvodnje prikazani u ovom priopćenju izračunani
su na temelju podataka prikupljenih Mjesečnim
istraživanjem o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004.
Pravna i metodološka osnova
Mjesečno istraživanje
o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004. provodi Državni
zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na temelju
Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.).
Koncepti
i definicije koji se koriste u istraživanju IND-1/MPS navedeni su u
Statističkim standardima za Mjesečno istraživanje o industrijskoj
proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), a objavljeni su u Narodnim novinama br.
19/04. Usklađeni su s konceptima i definicijama iz Propisa o
Kratkoročnim statistikama EU-a (OJL 162/98.) za indeks industrijske
proizvodnje.
Pokrivenost i obuhvat
Istraživanjem IND-1/MPS
obuhvaćaju se sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih
koji se bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u
područjima NKD-a 2002. C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka
industrija i
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom.
Izvještajno razdoblje
Izvještajno je razdoblje
mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-1/MPS
dostavlja se poštom Državnom zavodu za statistiku u pravilu 8 dana nakon
završetka izvještajnog razdoblja.
Definicije i metoda kalkulacije
Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi gotovih
industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda –
NIPUM 2004.
Pod gotovim proizvodom
podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao
odgovarajući stupanj izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u
NIPUM-u 2004.
Metoda kalkulacije1)
Indeksi fizičkog
obujma industrijske proizvodnje za različite razine NKD-a 2002. obračunavaju
se u dva koraka prema Laspeyresovoj formuli. U prvom koraku indeksi se
obračunavaju iz podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz
NIPUM-a 2002. i odgovarajućega ponderacijskog koeficijenta, koji
predstavlja aproksimaciju dodane vrijednosti pojedinačnih proizvoda. U
drugom koraku svi indeksi skupina i više razine
ponderiraju se udjelom u dodanoj vrijednosti pojedinačnih
djelatnosti industrije po razinama NKD-a 2002. Na taj je način utvrđena
relativna važnost pojedinačnih razina NKD-a 2002. i istodobno su
nivelirane različite razine pokrivenosti. Na isti način
obračunavaju se indeksi za GIG-ove agregate djelatnosti prema finalnoj
uporabi proizvoda, a definirani su na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002.
Ponderacijski koeficijenti
pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2004. koji se koriste za izračun
indeksa industrijske proizvodnje predstavljaju dodanu vrijednost za
jediničnu proizvodnju određenog proizvoda. Izračunani su na
temelju jediničnih vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije 2000., a
revidiraju se svake pete godine. Ponderacijski koeficijenti koji su se
koristili od 1997. do 2001. bili su izračunani na temelju Godišnjeg
izvještaja industrije 1995.
Struktura industrijskih
djelatnosti (struktura odjeljaka) izračunana je na temelju bruto dodane
vrijednosti proizvodnih čimbenika prema načelu čistih
djelatnosti u 2003. u Republici Hrvatskoj. Izračunana je na temelju
godišnjih statističkih rezultata Državnog zavoda za statistiku –
Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za 2002. (93,7% obuhvata) i
godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji računi industrijskih
poduzeća za 2002. (6,3% obuhvata) te je ispravljena indeksima
fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 2003. Struktura odjeljaka
ažurira se na početku svake godine za obračunavanje indeksa
tekuće godine.
1) Za dodatne informacije treba se koristiti
Studijima i analizama – Kratkoročni
pokazatelji industrije, br. 85., Zagreb, 1999., DZS.
Kratice
d. n. drugdje
nespomenuto
DZS Državni
zavod za statistiku
Fina Financijska
agencija
GIG Glavne
industrijske grupacije
NKD 2002. Nacionalna
klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.
NN Narodne
novine