Ukupna industrijska proizvodnja u srpnju
2004. veća je za 1,2% u usporedbi sa srpnjem 2003., a u razdoblju od siječnja
do srpnja 2004. veća je za 3,5% od proizvodnje u istom razdoblju 2003. U
usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska proizvodnja
u srpnju 2004. veća je za 7,4%.
Prema područjima djelatnosti NKD-a 2002. u
srpnju 2004. u usporedbi sa srpnjem 2003. proizvodnja u Rudarstvu i vađenju
veća je za 2,8%, u Prerađivačkoj industriji veća je za 0,5%, a u Opskrbi
električnom energijom, plinom i vodom veća je za 6,0%.
Prema GIG-u u srpnju 2004. Energija je veća
za 8,0%, Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 6,1%, Kapitalni
proizvodi manji su za 7,2%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći su za
8,3%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju manji su za 3,3% u usporedbi sa
srpnjem 2003.
Ako usporedimo proizvodnju u razdoblju od
siječnja do srpnja 2004. s istim razdobljem u 2003. prema područjima NKD-a
2002., proizvodnja u Rudarstvu i vađenju veća je za 0,6%, u Prerađivačkoj
industriji veća je za 3,5%, a u Opskrbi električnom energijom, plinom i vodom
veća je za 4,3%.
Ako usporedimo promjene u razdoblju od
siječnja do srpnja 2004. s istim razdobljem u 2003. prema GIG-u, onda je
Energija veća za 3,3%, Intermedijarni proizvodi osim energije veći su za 7,1%,
Kapitalni proizvodi veći su za 2,4%, Trajni proizvodi za široku potrošnju veći
su za 7,7%, a Netrajni proizvodi za široku potrošnju veći su za 0,1%.
Srpanj 2004. ima jedan radni dan manje od srpnja 2003., što na mjesečne indekse razina utječe oko 2,5%. Indekse industrijske proizvodnje s desezoniranim
podacima objavljujemo u priopćenju 2.1.3., koje u pravilu izlazi dva tjedna
nakon ovog priopćenja.
1. INDEKSI INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE PREMA GIG-u I
PO ODJELJCIMA NKD-a 2002. U SRPNJU 2004.
|
|
Struktura |
VII. 2004. |
VII. 2004. |
I. – VII. 2004. |
|
|
|
|
|
|
|
U K U P N O |
100,00 |
107,4 |
101,2 |
103,5 |
|
|
|
|
|
|
PREMA GIG-u
|
|
|
|
|
|
AE Energija |
16,62 |
101,8 |
108,0 |
103,3 |
|
AI Intermedijarni proizvodi osim energije |
33,80 |
110,8 |
106,1 |
107,1 |
|
B Kapitalni proizvodi |
10,65 |
92,6 |
92,8 |
102,4 |
|
CD Trajni proizvodi za široku potrošnju |
2,79 |
102,7 |
108,3 |
107,7 |
|
CN Netrajni proizvodi za široku potrošnju |
34,07 |
111,2 |
96,7 |
100,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PO PODRUČJIMA I ODJELJCIMA
NKD-a 2002. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
C RUDARSTVO
I VAĐENJE |
5,71 |
102,1 |
102,8 |
100,6 |
|
11 Vađenje sirove nafte i
zemnog plina; uslužne |
4,01 |
101,3 |
110,5 |
101,1 |
|
14 Vađenje ostalih ruda i
kamena |
1,70 |
104,1 |
94,6 |
97,6 |
|
|
|
|
|
|
|
D PRERAĐIVAČKA
INDUSTRIJA |
82,51 |
108,5 |
100,5 |
103,5 |
|
15 Proizvodnja hrane i pića |
20,64 |
119,5 |
98,3 |
101,6 |
|
16 Proizvodnja duhanskih proizvoda |
2,28 |
105,4 |
88,3 |
103,6 |
|
17 Proizvodnja tekstila |
1,67 |
98,1 |
113,0 |
95,6 |
|
18 Proizvodnja odjeće;
dorada i bojenje krzna |
2,76 |
65,0 |
65,9 |
72,2 |
|
19 Štavljenje i obrada
kože; proizvodnja kovčega i torba, |
1,24 |
99,9 |
89,0 |
95,9 |
|
20 Prerada drva, proizvodnja
proizvoda od drva i pluta, |
2,70 |
117,5 |
113,9 |
110,1 |
|
21 Proizvodnja celuloze,
papira i proizvoda od papira |
3,32 |
108,0 |
98,6 |
96,9 |
|
22 Izdavačka i tiskarska
djelatnost te umnožavanje |
7,25 |
112,0 |
108,8 |
109,8 |
|
23 Proizvodnja koksa, naftnih derivata i |
2,90 |
110,7 |
101,4 |
96,9 |
|
24 Proizvodnja kemikalija
i kemijskih proizvoda |
7,33 |
96,0 |
102,9 |
103,4 |
|
25 Proizvodnja proizvoda
od gume i plastike |
2,49 |
109,7 |
101,3 |
103,9 |
|
26 Proizvodnja
ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
5,54 |
120,5 |
101,0 |
100,5 |
|
27 Proizvodnja
metala |
1,20 |
130,2 |
124,0 |
140,1 |
|
28 Proizvodnja proizvoda od metala, osim
strojeva |
4,88 |
110,1 |
108,9 |
110,8 |
|
29 Proizvodnja strojeva i
uređaja, d. n. |
3,33 |
92,6 |
117,8 |
109,5 |
|
30 Proizvodnja uredskih strojeva i računala |
0,44 |
51,8 |
53,3 |
58,3 |
|
31 Proizvodnja električnih strojeva i aparata,
d. n. |
2,90 |
103,1 |
102,7 |
105,9 |
|
32 Proizvodnja
radiotelevizijskih i komunikacijskih |
2,24 |
87,7 |
70,6 |
88,4 |
|
33 Proizvodnja medicinskih, preciznih, optičkih |
0,80 |
103,6 |
125,9 |
113,5 |
|
34 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i
poluprikolica |
0,38 |
113,2 |
103,8 |
132,9 |
|
35 Proizvodnja ostalih
prometnih sredstava |
3,46 |
103,9 |
109,5 |
111,3 |
|
36 Proizvodnja namještaja, ostala prerađivačka
industrija, d. n. |
2,11 |
105,0 |
105,5 |
107,7 |
|
37 Reciklaža |
0,65 |
155,9 |
157,6 |
149,9 |
|
|
|
|
|
|
|
E OPSKRBA
ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM I VODOM |
11,78 |
101,9 |
106,0 |
104,3 |
|
40 Opskrba električnom energijom, plinom, parom |
9,71 |
99,4 |
110,3 |
105,9 |
|
41 Skupljanje,
pročišćavanje i distribucija vode |
2,07 |
113,5 |
88,5 |
96,7 |
METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA
Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje važni su pokazatelji poslovnog ciklusa
koji prikazuju mjesečnu aktivnost industrijskog sektora, koji je jedna od
najnestabilnijih komponenata ne samo
nacionalnog već i europskog i svjetskog gospodarstva.
Indeksi fizičkog obujma
industrijske proizvodnje prikazani u ovom priopćenju izračunani su na temelju
podataka prikupljenih Mjesečnim
istraživanjem o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004.
Pravna i metodološka osnova
Mjesečno istraživanje o
industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS) u 2004. provodi Državni
zavod za statistiku zajedno sa županijskim uredima za statistiku na temelju
Zakona o službenoj statistici (NN, br. 103/03.).
Koncepti i definicije koji
se koriste u istraživanju IND-1/MPS navedeni su u Statističkim standardima za
Mjesečno istraživanje o industrijskoj proizvodnji i zaposlenima (IND-1/MPS), a
objavljeni su u Narodnim novinama br. 19/04. Usklađeni su s konceptima i
definicijama iz Propisa o Kratkoročnim statistikama EU-a (OJL 162/98.) za
indeks industrijske proizvodnje.
Pokrivenost i obuhvat
Istraživanjem IND-1/MPS
obuhvaćaju se sva poduzeća i njihovi dijelovi s 20 i više zaposlenih koji se
bave jednom ili više industrijskih djelatnosti koje su navedene u područjima
NKD-a 2002. C Rudarstvo i vađenje, D Prerađivačka industrija i
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom.
Izvještajno razdoblje
Izvještajno je razdoblje
mjesec dana i poklapa se s kalendarskim mjesecom. Ispunjeni obrazac IND-1/MPS
dostavlja se poštom DZS-u u pravilu 8 dana nakon završetka izvještajnog
razdoblja.
Definicije i metoda kalkulacije
Indeksi
fizičkog obujma industrijske proizvodnje lančani su indeksi gotovih
industrijskih proizvoda definiranih Nomenklaturom industrijskih proizvoda –
NIPUM 2004.
Pod gotovim proizvodom
podrazumijeva se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao
odgovarajući stupanj izrade, a naveden je pod posebnom šifrom i nazivom u
NIPUM-u 2004.
Metoda kalkulacije1)
Indeksi fizičkog obujma
industrijske proizvodnje za različite razine NKD-a 2002. obračunavaju se u dva
koraka prema Laspeyresovoj formuli. U prvom koraku indeksi se obračunavaju iz
podataka o količinama pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2002. i odgovarajućega
ponderacijskog koeficijenta, koji predstavlja aproksimaciju dodane vrijednosti
pojedinačnih proizvoda. U drugom koraku svi indeksi skupina i više razine ponderiraju se učešćem u dodanoj vrijednosti
pojedinačnih djelatnosti industrije po razinama NKD-a 2002. Na taj je način
utvrđena relativna važnost pojedinačnih razina NKD-a 2002. i istodobno su
nivelirane različite razine pokrivenosti. Na isti način obračunavaju se indeksi
za GIG-ove agregate djelatnosti prema finalnoj uporabi proizvoda, a definirani
su na razini skupina djelatnosti NKD-a 2002.
Ponderacijski koeficijenti
pojedinačnih proizvoda iz NIPUM-a 2004. koji se koriste za izračun indeksa
industrijske proizvodnje predstavljaju dodanu vrijednost za jediničnu
proizvodnju određenog proizvoda. Izračunani su na temelju jediničnih
vrijednosti iz Godišnjeg izvještaja industrije 2000., a revidiraju se svake
pete godine. Ponderacijski koeficijenti koji su se koristili od 1997. do 2001.
bili su izračunani na temelju Godišnjeg izvještaja industrije 1995.
Struktura industrijskih
djelatnosti (struktura odjeljaka) izračunana je na temelju bruto dodane
vrijednosti proizvodnih čimbenika prema načelu čistih djelatnosti u 2003. u
Republici Hrvatskoj. Izračunana je na temelju godišnjih statističkih rezultata
Državnog zavoda za statistiku – Strukturno-poslovnog istraživanja industrije za
2002. (93,7% obuhvata) i godišnjih administrativnih podataka Fine – Godišnji
računi industrijskih poduzeća za 2002. (6,3% obuhvata) te je ispravljena
indeksima fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 2003. Struktura odjeljaka
ažurira se na početku svake godine za obračunavanje indeksa tekuće godine.
1) Za dodatne informacije treba se koristiti Studijima i
analizama – Kratkoročni pokazatelji
industrije, br. 85., Zagreb, 1999., DZS.
Kratice
d. n. drugdje nespomenuto
DZS Državni zavod za statistiku
Fina Financijska agencija
GIG Glavne industrijske grupacije
NN Narodne novine
NKD 2002. Nacionalna
klasifikacija djelatnosti, verzija 2002.