INDEKSI GRAĐEVINSKIH RADOVA U SIJEČNJU 2004.

 

Građevinski radovi u siječnju 2004. veći su u odnosu na siječanj 2003. za 16,1%.

 

U siječnju 2004.:

-    prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 40,6% ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 59,4%

-    prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 60,3% ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i
     održavanju 39,7%.

 

 

1.  INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)

 

Indeks fizičkog obujma građevinskih radova

Ø 2000 = 100

2004.
Ø 2001.

2004.
Ø 2002.

2004
Ø 2003.

2004.
2001.

2004.
2002.

2004.
2003.

verižni
indeksi

2002.

2003.

2004.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Siječanj

88,6

96,9

112,4

108,5

96,2

78,3

139,0

126,9

116,1

84,7

 

1) Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski neprilagođeni)

 

 

 

 


2.   VREMENSKE SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA

Æ 2000 = 100

 

I.

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

IX.

X.

XI.

XII.

 

                                                                                                                             2002.

Izvorni indeksi

88,6

99,3

111,9

118,4

121,2

117,0

131,0

122,4

127,5

133,8

124,0

107,1

Desezonirani indeksi

116,1

114,0

111,2

112,5

110,6

112,6

117,2

118,7

119,3

121,8

122,4

124,4

Trend-ciklus

111,4

111,8

111,9

112,1

112,8

114,0

115,7

117,6

119,3

121,0

122,9

125,5

                                                                                                                             2003.

Izvorni indeksi

96,9

116,8

143,2

149,9

158,3

151,0

162,6

143,8

161,6

160,8

145,7

132,7

Desezonirani indeksi

126,9

133,5

143,9

141,4

145,7

144,1

144,9

142,9

147,3

146,1

148,2

151,1

Trend-ciklus

128,9

133,0

137,2

140,6

143,1

144,4

144,9

145,2

145,7

146,8

148,7

151,4

                                                                                                                             2004.

Izvorni indeksi

112,4

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Desezonirani indeksi

149,6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Trend-ciklus

154,8

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA
   U SIJEČNJU 2004.

%

Vrsta građevina

vrsta radova

ukupno

novogradnja

ostali radovi1)

 

 

 

 

 

 

Siječanj

 

 

 

 

 

ukupno

100,0

60,3

39,7

Zgrade

40,6

26,8

13,8

Ostale građevine

59,4

33,5

25,9

 

 

1) Rekonstrukcije (poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje

 

 

 

 

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

 

Izvor i metode prikupljanja podataka

 

 

U ovom su priopćenju iskazani podaci prikupljeni izvještajnom metodom s pomoću obrasca Mjesečni izvještaj građevinarstva (GRAĐ-21/M).

 

 

 

Obuhvat i usporedivost

 

Mjesečni  izvještaj građevinarstva prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s dvadeset i više zaposlenika koje su u Registru poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstane u područje F Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko 800 izvještajnih jedinica.

 

Podaci se odnose na građevinske radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske.

 

Obuhvat građevinske djelatnosti sukladan je području F Građevinarstvo u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 3/97.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno je prema Klasifikaciji vrsta građevina (NN, br. 11/98.). Obje su navedene klasifikacije sukladne odgovarajućim klasifikacijama koje propisuje Statistički ured Europske unije (NACE rev. 1, Classification of Types of Construction - CC, final version).

 

 

Metoda izračunavanja indeksa

 

Indeks fizičkog obujma građevinskih radova temelji se na odrađenim satima radnika na gradilištima, a prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje Statističkog ureda Europske unije – Eurostata (Methodology of short-Term indicators in industry, Rules and recommendations,1998).

 

Desezoniranje je provedeno s pomoću programskog sučelja "Demetra" verzija 2.0 (SP1)–Eurostat, korištenjem metode X-12-ARIMA (ugrađena verzija 0.2.8), na mjesečnoj seriji indeksa (Æ 2000 = 100) koja počinje indeksom za siječanj 1995. Trend-ciklus je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne komponente. Produžavanje izvorne serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih podataka može zbog značajki primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne promjene desezonirane serije i trend-ciklusa za više mjeseci unatrag.

 

Opširnija metodološka objašnjenja za ova istraživanja objavljena su u Narodnim novinama br. 11/98.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kratice

 

NN   Narodne novine

 

Znakovi

 

-       nema pojave