Građevinski radovi u veljači 2004. veći su u
odnosu na veljaču 2003. za 12,5%.
Građevinski radovi u razdoblju od
siječnja do veljače 2004. veći su za 14,1% u usporedbi
s radovima u razdoblju od siječnja do veljače 2003.
U veljači 2004.:
- prema vrstama građevina, na zgradama je odrađeno 39,3%
ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 60,7%
- prema vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 62,1%
ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 37,9%.
1. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Indeks
fizičkog obujma građevinskih radova |
|||||||||
|
Ø
2000 = 100 |
2004. |
2004. |
2004 |
2004. |
2004. |
2004. |
verižni |
|||
|
2002. |
2003. |
2004. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj |
88,6 |
96,9 |
112,4 |
108,5 |
96,2 |
78,3 |
139,0 |
126,9 |
116,1 |
84,7 |
|
Veljača |
99,3 |
116,8 |
131,4 |
126,7 |
112,4 |
91,5 |
149,3 |
132,3 |
112,5 |
116.9 |
|
Siječanj
– veljača |
93,9 |
106,8 |
121,9 |
117,6 |
104,3 |
84,9 |
144,4 |
129,8 |
114,1 |
- |
1) Izvorni indeksi (kalendarski i sezonski
neprilagođeni)
2. VREMENSKE
SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA
Æ 2000 = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
|
|
|||||||||||||
|
2002. |
|||||||||||||
|
Izvorni
indeksi |
88,6 |
99,3 |
111,9 |
118,4 |
121,2 |
117,0 |
131,0 |
122,4 |
127,5 |
133,8 |
124,0 |
107,1 |
|
|
Desezonirani indeksi |
117,3 |
113,3 |
110,7 |
112,4 |
110,5 |
112,5 |
117,2 |
118,7 |
119,3 |
122,0 |
122,6 |
124,9 |
|
|
Trend-ciklus |
111,2 |
111,5 |
111,6 |
111,8 |
112,5 |
113,9 |
115,6 |
117,6 |
119,5 |
121,3 |
123,3 |
125,9 |
|
|
2003. |
|||||||||||||
|
Izvorni
indeksi |
96,9 |
116,8 |
143,2 |
149,9 |
158,3 |
151,0 |
162,6 |
143,8 |
161,6 |
160,8 |
145,7 |
132,7 |
|
|
Desezonirani
indeksi |
128,5 |
132,5 |
143,1 |
141,1 |
145,5 |
144,0 |
144,8 |
143,0 |
147,4 |
146,3 |
148,6 |
151,8 |
|
|
Trend-ciklus |
129,2 |
133,2 |
137,2 |
140,5 |
142,9 |
144,3 |
144,8 |
145,1 |
145,7 |
146,9 |
149,2 |
152,6 |
|
|
2004. |
|||||||||||||
|
Izvorni indeksi |
112,4 |
131,4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani indeksi |
151,4 |
161,8 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
157,0 |
162,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA
PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA
U VELJAČI 2004.
%
|
Vrsta
građevina |
vrsta radova |
||
|
ukupno |
novogradnja |
ostali radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Veljača |
|
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
62,1 |
37,9 |
|
Zgrade |
39,3 |
26,1 |
13,2 |
|
Ostale
građevine |
60,7 |
36,0 |
24,7 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj
– veljača |
|
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
61,2 |
38,8 |
|
Zgrade |
39,9 |
26,4 |
13,5 |
|
Ostale
građevine |
60,1 |
34,8 |
25,3 |
1)
Rekonstrukcije (poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje
Izvor
i metode prikupljanja podataka
U ovom su priopćenju iskazani podaci
prikupljeni izvještajnom metodom s pomoću obrasca Mjesečni izvještaj
građevinarstva (GRAĐ-21/M).
Obuhvat
i usporedivost
Mjesečni izvještaj građevinarstva prikuplja se za pravne
osobe ili njihove dijelove s dvadeset i više zaposlenika koje su u Registru
poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti razvrstane u
područje F Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko
800 izvještajnih jedinica.
Podaci se odnose na građevinske
radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju
postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske.
Obuhvat građevinske djelatnosti sukladan
je području F Građevinarstvo u
Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 3/97.), a razvrstavanje
građevina i radova izvršeno je prema Klasifikaciji vrsta građevina (NN, br.
11/98.). Obje su
navedene klasifikacije sukladne odgovarajućim klasifikacijama koje propisuje
Statistički ured Europske unije (NACE rev.
1, Classification of Types of Construction - CC, final version).
Metoda
izračunavanja indeksa
Indeks fizičkog obujma građevinskih
radova temelji se na odrađenim satima radnika na
gradilištima, prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje
Statističkog ureda Europske unije – Eurostata (Methodology of short-term
business statistics, Eurostat 2002).
Desezoniranje je provedeno s pomoću
programskog sučelja "Demetra", verzija 2.0 (SP1) – Eurostat,
korištenjem metode X-12-ARIMA (ugrađena verzija 0.2.8), na
mjesečnoj seriji indeksa (Æ 2000 = 100) koja počinje indeksom za siječanj 1995. Trend-ciklus je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen
utjecaj slučajne komponente. Produžavanje izvorne
serije indeksa dodavanjem novih mjesečnih podataka može zbog značajki
primijenjene metode desezoniranja prouzročiti naknadne promjene desezonirane
serije i trend-ciklusa za više mjeseci unatrag.
Opširnija metodološka objašnjenja za
ova istraživanja objavljena su u Narodnim novinama br. 11/98.
NN Narodne novine
Znakovi
- nema pojave