|
Građevinski
radovi u ožujku 2004. veći su u odnosu na ožujak 2003. za 7,6%. Građevinski
radovi u razdoblju od siječnja do ožujka 2004. veći su za 11,5% u usporedbi s
radovima u razdoblju od siječnja do ožujka 2003. U ožujku
2004.: - prema vrstama građevina, na
zgradama je odrađeno 39,7% ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 60,3% - prema
vrsti gradnje, na novim je građevinama odrađeno 59,7% ukupnih sati rada, a na
rekonstrukcijama, |
1. INDEKSI FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA1)
|
|
Indeks
fizičkog obujma građevinskih radova |
|||||||||
|
Ø
2000 = 100 |
2004. |
2004. |
2004. |
2004. |
2004. |
2004. |
verižni |
|||
|
2002. |
2003. |
2004. |
||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj |
88,6 |
96,9 |
112,4 |
108,5 |
96,2 |
78,3 |
139,0 |
126,9 |
116,1 |
84,7 |
|
Veljača |
99,3 |
116,8 |
131,4 |
126,7 |
112,4 |
91,5 |
149,3 |
132,3 |
112,5 |
116.9 |
|
Ožujak |
111,9 |
143,2 |
154,1 |
148,7 |
131,9 |
107,3 |
150,8 |
137,7 |
107,6 |
117,3 |
|
Siječanj
– ožujak |
99,9 |
118,9 |
132,6 |
128,0 |
113,5 |
92,3 |
146,8 |
132,7 |
111,5 |
- |
1) Izvorni indeksi
(kalendarski i sezonski neprilagođeni)
2. VREMENSKE
SERIJE INDEKSA FIZIČKOG OBUJMA GRAĐEVINSKIH RADOVA
Æ 2000 = 100
|
|
I. |
II. |
III. |
IV. |
V. |
VI. |
VII. |
VIII. |
IX. |
X. |
XI. |
XII. |
|
|
|
|||||||||||||
|
2002. |
|||||||||||||
|
Izvorni
indeksi |
88,6 |
99,3 |
111,9 |
118,4 |
121,2 |
117,0 |
131,0 |
122,4 |
127,5 |
133,8 |
124,0 |
107,1 |
|
|
Desezonirani
indeksi |
115,0 |
110,6 |
111,7 |
115,2 |
111,9 |
113,6 |
118,0 |
119,1 |
119,2 |
121,3 |
121,2 |
122,5 |
|
|
Trend-ciklus |
110,1 |
111,0 |
111,9 |
112,9 |
114,1 |
115,4 |
116,8 |
118,1 |
119,4 |
120,8 |
122,2 |
123,7 |
|
|
2003. |
|||||||||||||
|
Izvorni
indeksi |
96,9 |
116,8 |
143,2 |
149,9 |
158,3 |
151,0 |
162,6 |
143,8 |
161,6 |
160,8 |
145,7 |
132,7 |
|
|
Desezonirani
indeksi |
125,6 |
128,7 |
144,8 |
145,4 |
147,7 |
145,7 |
146,0 |
143,5 |
147,2 |
145,3 |
146,7 |
148,6 |
|
|
Trend-ciklus |
125,3 |
126,7 |
145,5 |
146,1 |
146,2 |
146,0 |
145,7 |
145,5 |
145,7 |
146,1 |
146,8 |
147,7 |
|
|
2004. |
|||||||||||||
|
Izvorni
indeksi |
112,4 |
131,4 |
154,1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Desezonirani
indeksi |
147,8 |
156,4 |
150,5 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Trend-ciklus |
148,8 |
149,9 |
151,0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
3. STRUKTURA ODRAĐENIH SATI NA GRADILIŠTIMA
PREMA VRSTI GRAĐEVINA I RADOVA
U OŽUJKU 2004.
%
|
Vrsta
građevina |
vrsta radova |
||
|
ukupno |
novogradnja |
ostali
radovi1) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ožujak |
|
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
59,7 |
40,3 |
|
Zgrade |
39,7 |
25,6 |
14,1 |
|
Ostale
građevine |
60,3 |
34,1 |
26,2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Siječanj
– ožujak |
|
|
|
|
|
|
|
ukupno |
100,0 |
60,6 |
39,4 |
|
Zgrade |
39,8 |
26,1 |
13,7 |
|
Ostale
građevine |
60,2 |
34,5 |
25,7 |
1)
Rekonstrukcije (poboljšanja postojećih građevina), popravci i održavanje
METODOLOŠKA
OBJAŠNJENJA
Izvor i metode
prikupljanja podataka U ovom su priopćenju iskazani podaci
prikupljeni izvještajnom metodom s pomoću obrazaca Mjesečni izvještaj
građevinarstva (GRAĐ-21/M) i Tromjesečni izvještaj građevinarstva
(GRAĐ-21/3M). Obuhvat
i usporedivost Mjesečni i
Tromjesečni izvještaj građevinarstva
prikuplja se za pravne osobe ili njihove dijelove s dvadeset i više
zaposlenika koje su u Registru poslovnih subjekata prema NKD-u 2002.
razvrstane u područje F Građevinarstvo. Prosječno se godišnje obuhvaća oko
800 izvještajnih jedinica. Podaci se odnose na građevinske
radove (na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima i održavanju
postojećih građevina) izvršene na području Republike Hrvatske. Obuhvat građevinske djelatnosti
sukladan je području F Građevinarstvo
u NKD-u 2002. (NN, br. 13/03.), a razvrstavanje građevina i radova izvršeno
je prema Klasifikaciji vrsta građevina (NN, br. 11/98.). Obje su navedene
klasifikacije sukladne odgovarajućim klasifikacijama koje propisuje
Statistički ured Europske unije (NACE rev.
1.1, Classification of Types of Construction - CC, final version). Metoda
izračunavanja indeksa Indeks fizičkog
obujma građevinskih radova temelji se na odrađenim satima radnika na
gradilištima, prema Metodologiji za kratkoročne industrijske pokazatelje
Statističkog ureda Europske unije – Eurostata (Methodology of short-term
business statistics, Eurostat 2002). Desezoniranje je
provedeno s pomoću programskog sučelja "Demetra", verzija 2.0 (SP1)
– Eurostat, korištenjem metode X-12-ARIMA (ugrađena verzija 0.2.8), na
mjesečnoj seriji indeksa (Æ 2000 = 100) koja počinje indeksom za siječanj 1995.
Trend-ciklus jest serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj
slučajne komponente. Produžavanje izvorne serije indeksa dodavanjem novih
mjesečnih podataka može zbog značajki primijenjene metode desezoniranja
prouzročiti naknadne promjene desezonirane serije i trend-ciklusa za nekoliko
mjeseci unatrag. Opširnija metodološka objašnjenja za
ova istraživanja objavljena su u Narodnim novinama br. 11/98. Kratice
NKD 2002. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija
2002. NN Narodne novine Znakovi - nema
pojave |